Graditeljstvo i umjetnost prvih civilizacija

\n

Sumerani su stvorili prvu visokorazvijenu civilizaciju, ali nikad nisu stvorili jedinstvenu državu. Na njihovom prostoru se razvilo više samostalnih država-gradova. Najstariji sumerski grad je Ur. Ur je bio opasan zidinama (bedemima) od opeke. Većina je mezopotamskih gradova bila utvrđena.

\n

Zigurat je vrsta stepenastog hrama svojstvena Mezopotamiji.

Rijeke Eufrat i Tigris koje teku Mezopotamijom stvaraju u međurječju plodno područje u koje se naseljavaju prve civilizacije. To plodno područje nastavlja se prema zapadu u Feniciju i na jug do Egipta, kroz koji teče rijeka Nil. To područje ima oblik polumjeseca, pa se naziva i Plodni polumjesec.

Grad Babilon je bio jedan od najbogatijih i najvažnijih gradova Mezopotamije. Nastao je na rijeci Eufrat, ravnomjerno sagrađen na obje njezine strane.

U 4. tis. pr. Kr. na području Mezopotamije razvija se prva civilizacija koju su stvorili Sumerani. Sumerani su naseljavali južnu Mezopotamiju.

\n

Sumerani su stvorili prvu visokorazvijenu civilizaciju, ali nikad nisu stvorili jedinstvenu državu. Na njihovom prostoru se razvilo više samostalnih država-gradova. Najstariji sumerski grad je Ur. Ur je bio opasan zidinama (bedemima) od opeke. Većina je mezopotamskih gradova bila utvrđena.

\n

\n

Sumerani su stvorili prvu visokorazvijenu civilizaciju, ali nikad nisu stvorili jedinstvenu državu. Na njihovom prostoru se razvilo više samostalnih država-gradova. Najstariji sumerski grad je Ur. Ur je bio opasan zidinama (bedemima) od opeke. Većina je mezopotamskih gradova bila utvrđena.

\n

\n

Sumerani su stvorili prvu visokorazvijenu civilizaciju, ali nikad nisu stvorili jedinstvenu državu. Na njihovom prostoru se razvilo više samostalnih država-gradova. Najstariji sumerski grad je Ur. Ur je bio opasan zidinama (bedemima) od opeke. Većina je mezopotamskih gradova bila utvrđena.

\n

\n

Babilon je bio opasan velikim zidinama te dubokim i širokim kanalom ispunjenim vodom koji je služio za obranu i trgovinu. Ištarina vrata su bila glavni ulaz u grad (nazvana po božici Ištar), a ulice široke i ravne.

\n\n\n\n

\n

\n

U samom središtu Mezopotamije nalazio se najveći i najpoznatiji grad Staroga istoka - Babilon. Bio je središte babilonske države. Babilon je bio opasan velikim zidinama, Ištarina vrata su bila glavni ulaz u grad (nazvana po božici Ištar), a ulice široke i ravne.

\n

Sumerani nisu imali jedinstvenu državu u kojoj je bio jedan kralj, a svi gradovi povezani su istim kraljem te s glavnim gradom. Sumerani su imali više gradova, od kojih je svaki imao svog kralja i predstavljao državu za sebe. Sumerski su gradovi-države često ratovali, iako su pripadali istom narodu.

Sumerani su prvi počeli graditi stepenaste građevine zigurate. Ur je bio najstariji sumerski grad opasan zidinama, kanalima, a u njemu se nalazio i zigurat poznat kao Veliki zigurat. Veći od njega i poznatiji bio je babilonski zigurat nazvan babilonska kula.

Zigurat je stepenasta građevina na vrhu koje se nalazio hram.

\n

Najveća i središnja zgrada u mezopotamskim gradovima je bio \"zigurat\". Zigurat je zgrada koja sliči piramidi. Zigurati su građeni u svim većim gradovima Mezopotamije, a najpoznatiji je onaj iz Babilona, poznat kao babilonska kula.

\n

U središtu svakog sumerskog grada države nalazili su se kraljevska palača i hram. Hram je, osim za vjerske namjere, služio i kao zvjezdarnica.

\n

Najveća i središnja zgrada u mezopotamskim gradovima je bio \"zigurat\". Zigurat je zgrada koja sliči piramidi. Zigurati su građeni u svim većim gradovima Mezopotamije, a najpoznatiji je onaj iz Babilona, poznat kao babilonska kula.

\n

\n

Babilon je bio opasan velikim zidinama te dubokim i širokim kanalom ispunjenim vodom koji je služio za obranu i trgovinu. Ištarina vrata su bila glavi ulaz u grad (nazvana po božici Ištar), a ulice široke i ravne.

\n\n\n\n

\n

Gradovi su se prvi put pojavili na Starom istoku u III. tisućljeću prije Krista.

Sumerani su u južno dijelu Mezopotamije u IV. tis. pr. Krista osnovali svoje gradove države.

Budući da u Mezopotamiji nije bilo kamena, građevine su građene opekom od blata. Opeka se sušila na suncu. Zbog vanjskih uvjeta, takve građevine nisu mogle dugo opstati pa danas nemamo sačuvano njihove ostatke.

Prema legendi, u Babilonu su postojali viseći vrtovi kraljice Semiramide. To je bila građevina na nekoliko katova, a na svakom katu bile su terase na kojima su posađene biljke. Vrtovi su jedno od sedam čuda Staroga svijeta. Vrtovi su prema predaji bili poklon babilonskog kralja Nabukodonosora njegovoj ženi.

Babilonci su bili vješti graditelji, voljeli su raskoš i prostranost. Stoga su babilonske ulice bile široke, ravne, sjekle su se pod pravim kutom. U gradu su se nalazile brojne visoke i raskošne palače. Cijeli grad imao je oblik četverokuta i smatrao se jednim od najljepših gradova na svijetu.