\n

Gaj Julije Cezar je ubijen u Senatu 44. g. pr. Krista u uroti koju je organiziralo nekoliko senatora.

\n

Gaj Julije Cezar je ubijen 44. g. pr. Krista u uroti koju je organiziralo nekoliko senatora.

Veliki zemljišni posjedi u Rimu nazivali su se latifundije. Na njima se uglavnom uzgajala jedna kultura, najčešće vinova loza i masline, od kojih su se proizvodili vino i maslinovo ulje. Širenjem latifundija zemljoposjednici se bogate.

Cezarovi urotnici smatrali su da je Cezar previše ojačao i da se počeo previše ponašati kao samovoljni vladar. To je za urotnike značilo da želi srušiti Republiku u kojoj glavnu riječ imaju konzuli i Senat. Ubili su ga da spase Republiku.

U 1. st. pr. Kr. Rim je bio velika sila na Sredozemlju. Iz tih osvajanja su brojni pojedinci stekli veliku moć i nastojali su se nametnuti kao glavne osobe u Republici i sebi osigurati svu vlast. Zato između pojedinaca i njihovih pristaša dolazi do građanskih ratova koji su doveli do pada Republike.

\n

Braća Gaj i Tiberije Grahko su bili pučki tribuni koji su predložili reforme kako bi popravili položaj seljaka. Njihova je ideja bila da se državna zemlja dodijeli propalim seljacima. To se naravno nije svidjelo senatorima i bogatim plebejcima, koji su tu zemlju vrlo jeftino mogli zakupiti.

\n

\n

Osvajanja izvan Italije su znatno utjecala na rimsku kulturu te su mijenjali život i običaje Rimljana. Osvajanje Grčke je imalo poseban utjecaj na rimsku kulturu, umjetnost, graditeljstvo, religiju.

\n

Seljaci su odlazili u rat, a njihovu zemlju nije imao tko obrađivati. Kad su se vratili iz rata, morali su se zadužiti pa su izgubili svoje posjede tj. zemlju. Postajali su siromašni Rimljani bez zemlje nazivani proleteri.

Kada je Cezar pobijedio Pompeja prešavši rijeku Rubikon, nametnuo se kao gospodar države. To je značilo da je on zapravo imao svu vlast u svojim rukama iako su i dalje postojali i Senat i konzuli.

\n

Braća Gaj i Tiberije Grahko su bili pučki tribuni koji su predložili reforme kako bi popravili položaj seljaka. Njihova je ideja bila da se državna zemlja dodijeli propalim seljacima. To se naravno nije svidjelo senatorima i bogatim plebejcima, koji su tu zemlju vrlo jeftino mogli zakupiti.

\n

\n

Braća Gaj i Tiberije Grahko su bili pučki tribuni koji su predložili reforme kako bi popravili položaj seljaka. Njihova je ideja bila da se državna zemlja dodijeli propalim seljacima. To se naravno nije svidjelo senatorima i bogatim plebejcima, koji su tu zemlju vrlo jeftino mogli zakupiti. Zato je 133. pr. Kr. Tiberije ubijen.

\n

Siromašni Rimljani koji su ostajali bez zemlje su se zvali proleterima. Preselili bi se u grad i tamo živjeli od povremenih poslova i milostinje. U vrijeme izbora \"prodavali\" su svoje glasove onomu tko im je više platio.

\n

Gaj Julije Cezar je bio najznačajniji gospodar rata koji je svoju slavu stekao osvajanjem čitave Galije. Gospodari rata su bili vojni zapovjednici koji su sa svakom vojnom pobjedom uživali sve veće poštovanje svojim vojnika. Vojska s kojom su zapovijedali postajala je odanija svom zapovjedniku nego Senatu.

\n

\n

Navodno je Gaj Julije Cezar izjavio \"Kocka je bačena\" kada je prešao rijeku Rubikon te je zbog toga došlo do sukoba sa Senatom.

\n