Učitavam...
Grčki svijet - vrhunac i pad
U Ateni je samo aristokracija mogla sudjelovati u upravi države?
Prikaži odgovor
Iako je Atena bila demokracija, što znači da su svi građani mogli sudjelovati u radu vlasti, većina naroda nije sudjelovala u radu Narodne skupštine. Razlog je bio nedostatak vremena. Većina ljudi je morala zarađivati za život. Zato je Periklo uveo dnevnicu (naknadu za one koje su sudjelovali u radu Narodne skupštine). Time je bilo i siromašnim građanima omogućen rad u Narodnoj skupštini.
Vrati na pitanje
Što je \"Zlatno doba\" Atene?
Prikaži odgovor
Razvoj gospodarstva i bogatstva je potaknuo i razvoj kulture u Ateni. Periklo je poticao razvoj arhitekture, umjetnosti, glazbe i znanosti. U Ateni su se okupljali najznačajniji umjetnici iz cijele Grčke. Vrijeme procvata kulture i trgovine u Ateni se dogodilo u 5. st. pr. Kr., a danas ga nazivamo \"Zlatno doba Atene\".
Vrati na pitanje
Što su filipike?
Prikaži odgovor
Grčki govornik Demosten držao je javne govore protiv makedonskog kralja Filipa II. pa su ti govori nazvani filipike.
Vrati na pitanje
Koji je političar značajno pridonio \"Zlatnom dobu Atene\"?
Prikaži odgovor
Razvoj gospodarstva i bogatstva je potaknuo i razvoj kulture u Ateni. Periklo je poticao razvoj arhitekture, umjetnosti, glazbe i znanosti. U Ateni su se okupljali najznačajniji umjetnici iz cijele Grčke. Vrijeme procvata kulture i trgovine u Ateni se dogodilo u 5. st. pr. Kr., a danas ga nazivamo \"Zlatno doba Atene\".
Vrati na pitanje
Kako se zvala atenska pomorska luka?
Prikaži odgovor
Luka Pirej bila je uništena u grčko-perzijskim ratovima. Periklo je dao da se luka obnovi jer je Atena ovisila o trgovini, a luka Pirej omogućila je trgovinu s cijelim svijetom. U grčko-perzijskim ratovima Atenjanima je gradnju Pireja savjetovao političar Temistoklo.
Vrati na pitanje
Porazom u Peloponeskom ratu Atena je morala pristati na teške uvjete mira, razrušeni su zidovi prema Pireju, večina mornarice ustupljena je Sparti i:
Prikaži odgovor
Atena je bila prisiljena na predaju i zato je morala prihvatiti uvjete mira koje joj je nametnula Sparta. Morala je raspustiti Atenski pomorski savez, srušiti zidine prema luci Pirej i mornaricu dati Sparti.
Vrati na pitanje
Koje godine je Atena pristala na predaju u Peloponeskom ratu?
Prikaži odgovor
Atena je 404. god. pr. Kr. bila prisiljena na predaju i prihvačanje mirovnih uvjeta nakon teškog poraza na Siciliji od spartanske saveznice Sirakuze.
Vrati na pitanje
Kako se zove tužna priča u grčkim kazalištima?
Prikaži odgovor
Grci su u kazalištu posebno uživali u veselim predstavama (komedijama) i u tužnim pričama (tragedijama).
Vrati na pitanje
Što je Atenska tetradrahma?
Prikaži odgovor
Atenska tetradrahma je srebrni novac (5. st. pr. Kr.) koji je služio kao sredstvo plaćanja u grčkom svijetu.
Vrati na pitanje
Koja je epidemija vladala tijekom Peloponeskog rata?
Prikaži odgovor
Zbog rata je trgovina znatno oslabjela, polja su bila uništena, došlo je do oskudice hrane a izbila je i epidemija kuge od koje je Atenski vođa Periklo umro.
Vrati na pitanje
Koji polis je imao vodeću ulogu u Grčkoj u 5. st.pr. Kr.?
Prikaži odgovor
Atenska moć je nakon ratova s Perzijom još više narasla. Atenska mornarica je prevladala na morima, a trgovina se znatno razvila. Atenska prevlast je ugrožavala utjecaj Sparte. Napetosti su prerasle u novi rat koji je poznat kao Peloponeski rat. Rat je počeo 431. god. pr. Kr. i trajao je 27 godina.
Vrati na pitanje
Koje godine su grčki polisi poraženi u bitci kod Heroneje od Filipa II.?
Prikaži odgovor
Grčki polisi su pokušali stvoriti savez i suportstaviti se Filipu II., ali su poraženi u Bitci kod Heroneje 338. g. pr. Krista.
Vrati na pitanje
Kako je Periklo potaknuo građane na sudjelovanje u radu u Narodnoj skupštini?
Prikaži odgovor
Iako je Atena bila demokracija, što znači da su svi građani mogli sudjelovati u radu vlasti, većina naroda nije sudjelovala u radu Narodne skupštine. Razlog je bio nedostatak vremena. Većina ljudi je morala zarađivati za život. Zato je Periklo uveo dnevnicu (naknadu za one koje su sudjelovali u radu Narodne skupštine). Time je bilo i siromašnim građanima omogućen rad u Narodnoj skupštini.
Vrati na pitanje
Kako se zovu veseli sadržaji u grčkim kazalištima?
Prikaži odgovor
Grci su u kazalištu posebno uživali u veselim predstavama (komedijama) i u tužnim pričama (tragedijama).
Vrati na pitanje
Što je bio uzrok brzog razvoja nakon ratova s Perzijancima?
Prikaži odgovor
Atenska mornarica je prevladala na morima nakon ratova s Perzijom. To je bio jedan od uvjeta za brzi oporavak trgovine. Za obnovu Atene potreban je bio građevinski materijal, što je potaknuo građevinsku djelatnost. Osim trgovine, bogati rudnici srebra i mramora te solana su pomagali razvoju Atene.
Vrati na pitanje
Komu je bio posvećen hram Partenon?
Prikaži odgovor
Periklo je odlučio obnoviti Akropolu (gornji grad). Na Akropoli su Atenjani izgradili velik broj hramova, a najraskošniji i najveći hram je bio Panteon, koji je posvećen zaštitnica grada i božici Ateni.
Vrati na pitanje
Kako se naziva povišeni dio grada ili gornji grad u grčkim polisima?
Prikaži odgovor
Atenska Akropola uništena je u grčko-perzijskim ratovima. Periklo je naredio da se obnovi i da se na njoj izgrade novi hramovi. Tako je nastao hram božice Atene, najpoznatiji hram, koji je izgradio kipar Fidija.
Vrati na pitanje
Grci se nisu previše bavili znanošću?
Prikaži odgovor
Grci su se bavili znanošću. U starog Grčkoj je znanost doživjela veliki napredak. Grci su se bavili matematikom, astronomijom, filozofijom, medicinom, geografijom itd. Ocem povijesti smatramo Herodota, ocem medicine Hipokrat, a matematičar Pitagora je tvrdio da je zemlja okrugla.
Vrati na pitanje
Kako se zove najraskošniji i najveći atenski hram?
Prikaži odgovor
Periklo je odlučio obnoviti Akropolu (gornji grad). Na Akropoli su Atenjani izgradili velik broj hramova, a najraskošniji i najveći hram je bio Partenon, koji je posvećen zaštitnica grada i božici Ateni.
Vrati na pitanje
Razdoblje vrhunca razvoja gospodarstva i procvat kulture u Ateni zove se ...
Prikaži odgovor
Razvoj gospodarstva i bogatstva je potaknuo i razvoj kulture u Ateni. Periklo je poticao razvoj arhitekture, umjetnosti, glazbe i znanosti. U Ateni su se okupljali najznačajniji umjetnici iz cijele Grčke. Vrijeme procvata kulture i trgovine u Ateni se dogodilo u 5. st. pr. Kr., a danas ga nazivamo \"Zlatno doba Atene\".
Vrati na pitanje
Kako se zove poznati političar Atene u 5. st. pr. Kr.?
Prikaži odgovor
Razvojem bogatstva su se širila prava demosa (puka). Narodna skupština je prerasla u najznačajnije tijelo vlasti. Sredinom 5. st. pr. Kr. na vlast je došao Periklo. Bio je vrlo sposoban i popularan vladar kojeg su Atenjani čak 15 godina zaredom birali. Bilo mu je jasno da moć Atene ovisi o demosu (puku), pa se zalagao za prava demosa.
Vrati na pitanje
Razvoj gospodarstva i bogatstva je potaknuo i razvoj kulture u Ateni?
Prikaži odgovor
Razvoj gospodarstva i bogatstva je potaknuo i razvoj kulture u Ateni. Periklo je poticao razvoj arhitekture, umjetnosti, glazbe i znanosti. U Ateni su se okupljali najznačajniji umjetnici iz cijele Grčke. Vrijeme procvata kulture i trgovine u Ateni se dogodilo u 5. st. pr. Kr., a danas ga nazivamo \"Zlatno doba Atene\".
Vrati na pitanje
Provjere točnost sljedeće tvrdnje: Razvojem bogatstva su se širila prava demosa.
Prikaži odgovor
Razvojem bogatstva su se širila prava demosa (puka). Narodna skupština je prerasla u najznačajnije tijelo vlasti. Sredinom 5. st. pr. Kr. na vlast je došao Periklo. Bio je vrlo sposoban i popularan vladar kojeg su Atenjani čak 15 godina zaredom birali. Bilo mu je jasno da moć Atene ovisi o demosu (puku), pa se zalagao za prava demosa.
Vrati na pitanje
Tko je Atenjanima savjetovao gradnju luke Pirej?
Prikaži odgovor
Atenjane je na izgradnju luke Pirej nagovorio Temistoklo jer je smatra kako je taj položaj izuzetno pogodan zbog tri prirodne luke. Savjetovao je i izgradnju velikih zidina oko grada.
Vrati na pitanje
Tko je imao prednost na početku Peloponeskog rata?
Prikaži odgovor
U Peloponeskom ratu nijedna strana nije uspjela ostvariti prednost. Atenska mornarica je prevladala na moru, a Sparta je prevladala na kopnu. Atenska mornarica je napadala peloponesku obalu, a spartanski hopliti su napadali preko atenskih polja. Hoplit je bio pješak u staroj Grčkoj iz 7. do 4. stoljeća pr. Kr. čije je glavno oružje bilo koplje.
Vrati na pitanje
Zašto većina naroda Atene nije sudjelovao u radu skupštine?
Prikaži odgovor
Iako je Atena bila demokracija, što znači da su svi građani mogli sudjelovati u radu vlasti, većina naroda nije sudjelovala u radu Narodne skupštine. Razlog je bio nedostatak vremena. Većina ljudi je morala zarađivati za život. Zato je Periklo uveo dnevnicu (naknadu za one koje su sudjelovali u radu Narodne skupštine). Time je bilo i siromašnim građanima omogućen rad u Narodnoj skupštini.
Vrati na pitanje
Vrijeme procvata Atena, odnosno \"Zlatno doba Atene\" vezujemo za koje stoljeće?
Prikaži odgovor
Razvoj gospodarstva i bogatstva je potaknuo i razvoj kulture u Ateni. Periklo je poticao razvoj arhitekture, umjetnosti, glazbe i znanosti. U Ateni su se okupljali najznačajniji umjetnici iz cijele Grčke. Vrijeme procvata kulture i trgovine u Ateni se dogodilo u 5. st. pr. Kr., a danas ga nazivamo \"Zlatno doba Atene\".
Vrati na pitanje
Od kada do kada traje Peloponeski rat?
Prikaži odgovor
Peloponeski rat izbija 431. g. pr. Kr. kada je Sparta objavila rat Ateni. Rat je završio 404.g. pr. Kr. porazom Atene.
Vrati na pitanje
Grci su strance koji ne govore grčkim jezikom nazivali:
Prikaži odgovor
Za antičke Grke svi koji nisu govorili grčkim jezikom smatrani su strancem i to barbarom, što je značilo divljak. Smatrali su da je grčki jezik učenosti i da je poznat diljem Sredozemlja.
Vrati na pitanje
U kojem stoljeću je izbio Peloponeski rat?
Prikaži odgovor
Atenska moć je nakon ratova s Perzijom još više narasla. Atenska mornarica je prevladala na morima, a trgovanje se znatno razvijalo. Atenska prevlast je ugrožavala utjecaj Sparte. Napetosti su prerasle u novi rat koji je poznat kao Peloponeski rat. Rat je počeo 431. god. pr. Kr. i trajao je 27 godina.
Vrati na pitanje
Tko je bio najpoznatiji grčki filozof?
Prikaži odgovor
Euripid je uz Eshila i Sofokla bio najpoznatiji grčki tragičar. Aristotel je bio najpoznatiji grčki filozof i znanstvenik iz 4. st. pr. Kr. Aristotel je objasnio svijet oko sebe uz pomoć promatranja, npr. secirao je kukce, kako bi mogao doznati više o njihovoj građi. Uz to, Aristotel je bio učitelj Aleksandra Velikoga. Bavio se je astronomijom, logikom, fizikom, politikom i filozofijom.
Vrati na pitanje
Peloponeski rat je označio kraj nadmoći Grčke na Sredozemlju?
Prikaži odgovor
Atena je nakon 27 godina ratovanja izgubila svoju mornaricu. Radi spartanske opsade Atene u gradu je prevladala glad i neimaština. Atenjani su bili prisiljeni da se predaju iako je i Sparta je pretrpjela veliku štetu. Veliki broj Spartanaca je izgubio život u ratu. Peloponeski rat je označio kraj grčke nadmoći na Sredozemlju.
Vrati na pitanje
Gdje je nastala makedonska država?
Prikaži odgovor
U 4. st. pr. Kr. makedonska plemena na sjeveru Grčke počela su se ujedinjavati i na njihovo čelo stao je Filip II. i stvorio moćno Makedonsko Kraljevstvo.
Vrati na pitanje
Koji je kralj omogućio uspon i jačanje makedonske države u 4. st. pr. Kr.?
Prikaži odgovor
Kralj Filip II. Makedonski sredinom 4. st. pr. Kr. postao je kralj i stao na čelo makedonskim plemenima. Modernizirao je vojsku, poticao diplomaciju i uspio se proširiti na Grčku.
Vrati na pitanje
Gdje su Atenjani gradili hramove?
Prikaži odgovor
Periklo je odlučio obnoviti Akropolu (gornji grad). Na Akropoli su Atenjani izgradili velik broj hramova, a najraskošniji i najveći hram je bio Partenon, koji je posvećen zaštitnica grada i božici Ateni.
Vrati na pitanje
Tko su bili sudionici Peloponeskog rata?
Prikaži odgovor
Atenska moć je nakon ratova s Perzijom još više narasla. Atenska mornarica je prevladala na morima, a trgovanje se znatno razvilo. Atenska prevlast je ugrožavala utjecaj Sparte. Napetosti su prerasle u novi rat koji je poznat kao Peloponeski rat. Rat je počeo 431. god. pr. Kr. i trajao je 27 godina.
Vrati na pitanje
Atena nije imala saveznike u Peloponeskom ratu.
Prikaži odgovor
Maloazijski gradovi (na zapadnoj obali današnje Turske) su sklopili savez s Atenom kako bi spriječili povratak perzijske vlasti. Saveznici su imali zajedničku blagajnu kojom je upravljala Atena. U Peloponeskom ratru su maloazijski gradovi zajedno ratovali s Atenom protiv Sparte.
Vrati na pitanje
Koji rat je izbio između Atene i Sparte u 5. st. pr. Kr.?
Prikaži odgovor
Atenska moć je nakon ratova s Perzijom još više narasla. Atenska mornarica je prevladala na morima, a trgovanje se znatno razvilo. Atenska prevlast je ugrožavala utjecaj Sparte. Napetosti su prerasle u novi rat koji je poznat kao Peloponeski rat. Rat je počeo 431. god. pr. Kr. i trajao je 27 godina.
Vrati na pitanje
U Peloponeskom ratu sukobila su se dva vojna saveza:
Prikaži odgovor
Ratovi između Atene i Sparte koji su počeli 431. g. pr. Kr. zapravo su bili ratovi između dva vojna i pomorska saveza kojima su na čelu stajale Sparta i Atena. Na čelu Atenskog pomorskog saveza stajala je Atena, na čelu Peloponeskog Sparta. Naziva se Peloponeski jer je Sparta bila na poluotoku Peloponezu.
Vrati na pitanje
Kako se naziva ulaz na Akropolu?
Prikaži odgovor
Svečana vrata kojima se ulazi u Atenu, a sastoje se od mnoštva stupova nazivaju se Propileji. Imaju krov od mramora.
Vrati na pitanje
Tko je pobijedio u Peloponeskom ratu?
Prikaži odgovor
Atena je nakon 27 godina ratovanja izgubila svoju mornaricu. Radi spartanske opsade Atene u gradu je prevladala glad i neimaština. Atenjani su bili prisiljeni da se predaju iako je i Sparta je pretrpjela veliku štetu. Veliki broj Spartanaca je izgubio život u ratu. Peloponeski rat je označio kraj grčke nadmoći na Sredozemlju.
Vrati na pitanje
U kojoj je bitci Filip II. Makedonski porazio grčke polise i stavio cijeli grčki svijet pod svoju vlast?
Prikaži odgovor
U bitci kod Heroneje 338. g. pr. Kr. Filip II. je porazio Atenu i Tebu koje su pružale otpor, a ostali gradovi uglavnom su mirno prihvatili vlast Filipa II.
Vrati na pitanje
Tko je napisao \"Povijest Peloponeskog rata\"?
Prikaži odgovor
Tukidid je bio atenski vojskovođa koji je sudjelovao u Peloponeskom ratu. Napisao je \"Povijest Peloponeskog rata\" na temelju onoga što je sam vidio, ali i na temelju izjava svjedoka rata. Mnogi povjesničari ga smatraju prvim pravim povjesničarom.
Vrati na pitanje
Što se dogodilo s Atenom nakon ratova s Perzijom?
Prikaži odgovor
Atenska moć je nakon ratova s Perzijom još više narasla. Atenska mornarica je prevladala na morima, a trgovanje se znatno razvijao.
Vrati na pitanje
Kome je Periklo povjerio obnovu Akropole?
Prikaži odgovor
Veoma vješt i cijenjen grčki kipar iz Atene zvao se Fidija. On je sudjelovao u obnovi Akropole i u izradi većine kipova i kamenih dijelova hramova na Akropoli.
Vrati na pitanje
Kako se naziva vojna formacija koju je uveo Filip II. Makedonski?
Prikaži odgovor
Filip II. modernizirao je vojsku tako što je uveo vojnu formaciju falangu u kojoj su pješaci bili gusto zbijeni jedan do drugoga tako da je neprijatelju bilo gotovo nemoguće probiti ih i doći u sukob s njima.
Vrati na pitanje