Rimska država od kraljevstva do carstva

Na mjestu nekadašnje grčke kolonije Bizantij sagrađen je Konstantinopol kao prijestolnica Istočnog Rimskog Carstva. Zato se Istočno Rimsko Carstvo naziva i Bizant ili Bizantsko Carstvo.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

\n\n\n\n

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)
• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)
• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Pravo za sudjelovanje u radu narodnih skupština imali su svi slobodni i punoljetni muškarci. Žene, maloljetni slobdni muškarci i robovi nisu imali politička prava.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr. kada je kralj Tarkvinije Oholi je protjeran iz Rima)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Plebejci su pripadnici doseljenih naroda na područje Rimske Republike, pokorena plemena te obično stanovništvo koje nema bogatstva. Bave se poljodjelstvom, trgovinom i obrtom te moraju služiti vojsku.

Republika nikada nije ukinuta, ali je Senat dao važne državne poslove Oktavijanu i zato mnogi povjesničari smatraju da je 27. g. pr. Kr. počelo razdoblje Rimskog Carstva.

Prva četiri rimska kralja bila su podrijetlom iz Rima, a posljednja četiri bila su Etruščani.

Pučki tribuni na sjednicama Senata imali su pravo veta, kojim su mogli spriječiti donošenje onih zakona koji mogu naštetiti plebejcima.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Carevi su u Rimskom Carstvu imali titulu imperatora, što je značilo i vrhovni vojni zapovjednik vojske.

Žene su imale status rimskih građana, ali nisu imale politička prava. To je značilo da nisu smjele sudjelovati u politici niti biti birane u državne ustanove.

U 3. stoljeću Rimsko Carstvo ušlo je u razdoblje pobuna, samovoljnog ponašanja vojske i bezvlašća. Vojska je novim carem proglasila Dioklecijana, koji je želio obnoviti snagu Carstva.

Budući da su pripadnici Senata štitili samo interese patricija,  narodna skupština sastavljena od običnog puka birala je svoja dva predstavnika u Senat. Zvali su se pučki ili plebejski tribuni. Oni su mogli uložiti veto na odluku Senata i tako štititi prava plebejaca.

\n

Za Rim kažemo da je aristokratska republika jer su se politikom mogli baviti samo najimućniji Rimljani s obzirom na to da obnašanje političkih dužnosti u Rimu nije bio plaćen posao.

\n

Nakon što je pobjedio u građanskom ratu protiv svojih protivnika, Oktavijan je vratio većinu ovlasti Senatu kako bi održao republiku. Senat mu je zato kao počasni naslov dao ime August, što znači uzvišeni.

Dioklecijan se nije slagao da je jednak s ostalima u državi, nego da je on vrhovni i apsolutni gospodar pa si je uzeo titulu dominus koja znači gospodar. Prema ovom nazivu nastao je sustav vladavine dominat.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Svake godine Senat predlaže dvojicu konzula, a izabire ih Narodna skupština. Po isteku godine dana, konzuli postaju članovi Senata. Konzuli su imali najveću političku, upravnu i vojnu vlast.

Uz kralja u vlasti je sudjelovao i Senat, kojeg su činili pripadnici najbogatijih i najuglednijih rimskih obitelji. Senatori su imali doživotnu dužnost i bili su stariji od 60 godina.

U doba republike u Rimu službeno je vlast pripadala Narodnoj skupštini.

Pokušaj ubojstva poznate ili javne osobe naziva se atentat. August i njegovi nasljednici bojali su se atentata, a brojni su carevi i političari i poginuli u atentatu. Zato su carevi imali svoju osobnu stražu.

Stanovnici Rimske republike govorili su latinski jezik. Naziva se latinski po pokrajini Lacij, u kojoj je živjelo italsko pleme Latini.

Senat je uz Narodnu skupštinu jedna od najvažnijih ustanova Rimske Republike. Senat nije donosio zakone, ali je vodstvo države u njegovim rukama. Senat je potvrđivao odluke skupštine i brinuo se o vjeskim obredima.

\n

Jedna od najvećih država starog vijeka je bila Rimska država koje se prostirala na čak na 3 kontinenta - Europu, Aziju i Afriku.

\n

Najduže je trajalo razdoblje Rimskog Carstva koje je trajalo od 27. g. pr. Kr. do 476. g. Prvi car bio je August, a posljednji Romul Augustul.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Prema tradiciji Rimom je vladalo sedam kraljeva. Prvi kralj bio je Romul, a posljednji Tarkvinije Oholi.

Ovim se nazivom počeo nazivati prvi rimski car Oktavijan jer je bio prvi čovjek u Senatu. Kontrolirao je Senat i sve njegove odluke, a bio je i doživotni konzul, pučki tribun i vrhovni svećenik.

Patriciju su povlašteni dio rimskog stanovništva, koje ima sva politička prava. Patriciji su bili vlasnici velikog dijela zemlje.

Uz kralja i Senat Rimskim Kraljevstvom upravljala je i Narodna skupština.

\n

Res publica znači javna stvar, čime se naglašava da je vođenje države javna stvar, odnosno stvar naroda a ne pojedinca.

\n

Rim je nakon protjerivanja posljednjeg kralja Tarkvinija Oholog 509. g. pr. Kr. postao republika. Riječ \"republika\" na latinskom jeziku znači \"javna stvar\".

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Car August nije bio svugdje u Carstvu prihvaćen, a mnogi su njegovi prethodnici umrli nasilnom smrću. Bojao se da se to ne dogodi i njemu pa je uspostavio vojne odrede pretorijanaca koji su bili njegova osobna straža.

Gaju Oktavijanu Senat dodjeljuje počasni naslov August što znači uzvišeni te mu predaje na upravu sve važne državne funkcije.

Kraljevima je u upravljanju državom pomoć pružao Senat i senatori koji su bili ugledni Rimljani. Kralj je imao ulogu vrhovnog zapovjednika vojske, vrhovnog svećenika i sudca.

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

\n

Rimski Senat se satajao u zgradi zvanoj kurija. Kurija Julija predstavlja jednu od rijetkih rimskih građevina koja je do današnjih dana očuvana gotovo u cijelosti, i to zahvaljujući tomu što je bila prenamjenjena u crkvu.

\n

\n

Cjelokupnu prošlost Rimske države dugu više od trinaest stoljeća dijelimo na 3 razdoblja:

• Kraljevstvo (od osnutka Rima 753. pr. Kr. do 509. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Republika (od 509 pr. Kr. do 27. pr. Kr.)

\n\n\n\n

• Carstvo (od 27. pr. Kr do 476.)

\n

Apsolutna monarhjia označava državu u kojoj kralj ili car imaju neograničenu vlast. O svemu sami donose odluke i zakone. Iako službeno postoje druge ustanove, vladar se ne oslanja na njih. Rimski carevi su često vladali kao apsolutni vladari.

Uz Senat, jedna od najvažnijih državnih ustanova Rimske Republike je Narodna skupština. Ona odlučuje o ratu i miru, donosi zakone i sudske presude te izabire državne službenike. Na zasjedanju i glasanju smiju sudjelovati samo muškarci koji imaju status rimskih građana.

Rimsko Carstvo nije prestalo postojati 476. g., nego ta godina označava pad Zapadnog Rimskog Carstva. Nakon što je Carstvo podijeljeno na Zapadno i Istočno, Zapadno Carstvo je ostalo nasljednik rimske države. Istočno Rimsko Carstvo postojalo je još do 15. st.