Grčki svijet - vrhunac i pad

Atenska Akropola uništena je u grčko-perzijskim ratovima. Periklo je naredio da se obnovi i da se na njoj izgrade novi hramovi. Tako je nastao hram božice Atene, najpoznatiji hram, koji je izgradio kipar Fidija.

Kralj Filip II. Makedonski sredinom 4. st. pr. Kr. postao je kralj i stao na čelo makedonskim plemenima. Modernizirao je vojsku, poticao diplomaciju i uspio se proširiti na Grčku.

Grčki govornik Demosten držao je javne govore protiv makedonskog kralja Filipa II. pa su ti govori nazvani filipike.

Iako je Atena bila demokracija, što znači da su svi građani mogli sudjelovati u radu vlasti, većina naroda nije sudjelovala u radu Narodne skupštine. Razlog je bio nedostatak vremena. Većina ljudi je morala zarađivati za život. Zato je Periklo uveo dnevnicu (naknadu za one koje su sudjelovali u radu Narodne skupštine). Time je bilo i siromašnim građanima omogućen rad u Narodnoj skupštini.

Razvoj gospodarstva i bogatstva je potaknuo i razvoj kulture u Ateni. Periklo je poticao razvoj arhitekture, umjetnosti, glazbe i znanosti. U Ateni su se okupljali najznačajniji umjetnici iz cijele Grčke. Vrijeme procvata kulture i trgovine u Ateni se dogodilo u 5. st. pr. Kr., a danas ga nazivamo \"Zlatno doba Atene\".

\n

Razvoj gospodarstva i bogatstva je potaknuo i razvoj kulture u Ateni. Periklo je poticao razvoj arhitekture, umjetnosti, glazbe i znanosti. U Ateni su se okupljali najznačajniji umjetnici iz cijele Grčke. Vrijeme procvata kulture i trgovine u Ateni se dogodilo u 5. st. pr. Kr., a danas ga nazivamo \"Zlatno doba Atene\".

\n

Veoma vješt i cijenjen grčki kipar iz Atene zvao se Fidija. On je sudjelovao u obnovi Akropole i u izradi većine kipova i kamenih dijelova hramova na Akropoli.

Atenska moć je nakon ratova s Perzijom još više narasla. Atenska mornarica je prevladala na morima, a trgovina se znatno razvila. Atenska prevlast je ugrožavala utjecaj Sparte. Napetosti su prerasle u novi rat koji je poznat kao Peloponeski rat. Rat je počeo 431. god. pr. Kr. i trajao je 27 godina.

Razvojem bogatstva su se širila prava demosa (puka). Narodna skupština je prerasla u najznačajnije tijelo vlasti. Sredinom 5. st. pr. Kr. na vlast je došao Periklo. Bio je vrlo sposoban i popularan vladar kojeg su Atenjani čak 15 godina zaredom birali. Bilo mu je jasno da moć Atene ovisi o demosu (puku), pa se zalagao za prava demosa.

Euripid je uz Eshila i Sofokla bio najpoznatiji grčki tragičar. Aristotel je bio najpoznatiji grčki filozof i znanstvenik iz 4. st. pr. Kr. Aristotel je objasnio svijet oko sebe uz pomoć promatranja, npr. secirao je  kukce, kako bi mogao doznati više o njihovoj građi. Uz to, Aristotel je bio učitelj Aleksandra Velikoga. Bavio se je astronomijom, logikom, fizikom, politikom i filozofijom.

Atena je bila prisiljena na predaju i zato je morala prihvatiti uvjete mira koje joj je nametnula Sparta. Morala je raspustiti Atenski pomorski savez, srušiti zidine prema luci Pirej i mornaricu dati Sparti.

Atenska moć je nakon ratova s Perzijom još više narasla. Atenska mornarica je prevladala na morima, a trgovanje se znatno razvijao.

Periklo je odlučio obnoviti Akropolu (gornji grad). Na Akropoli su Atenjani izgradili velik broj hramova, a najraskošniji i najveći hram je bio Partenon, koji je posvećen zaštitnica grada i božici Ateni.

U 4. st. pr. Kr. makedonska plemena na sjeveru Grčke počela su se ujedinjavati i na njihovo čelo stao je Filip II. i stvorio moćno Makedonsko Kraljevstvo.

Maloazijski gradovi (na zapadnoj obali današnje Turske) su sklopili savez s Atenom kako bi spriječili povratak perzijske vlasti. Saveznici su imali zajedničku blagajnu kojom je upravljala Atena. U Peloponeskom ratru su maloazijski gradovi zajedno ratovali s Atenom protiv Sparte.

Grčki polisi su pokušali stvoriti savez i suportstaviti se Filipu II., ali su poraženi u Bitci kod Heroneje 338. g. pr. Krista.

Razvoj gospodarstva i bogatstva je potaknuo i razvoj kulture u Ateni. Periklo je poticao razvoj arhitekture, umjetnosti, glazbe i znanosti. U Ateni su se okupljali najznačajniji umjetnici iz cijele Grčke. Vrijeme procvata kulture i trgovine u Ateni se dogodilo u 5. st. pr. Kr., a danas ga nazivamo \"Zlatno doba Atene\".

Atena je nakon 27 godina ratovanja izgubila svoju mornaricu. Radi spartanske opsade Atene u gradu je prevladala glad i neimaština. Atenjani su bili prisiljeni da se predaju iako je i Sparta je pretrpjela veliku štetu. Veliki broj Spartanaca je izgubio život u ratu. Peloponeski rat je označio kraj grčke nadmoći na Sredozemlju.

Peloponeski rat izbija 431. g. pr. Kr. kada je Sparta objavila rat Ateni. Rat je završio 404.g. pr. Kr. porazom Atene.

U Peloponeskom ratu nijedna strana nije uspjela ostvariti prednost. Atenska mornarica je prevladala na moru, a Sparta je prevladala na kopnu. Atenska mornarica je napadala peloponesku obalu, a spartanski hopliti su napadali preko atenskih polja. Hoplit je bio pješak u staroj Grčkoj iz 7. do 4. stoljeća pr. Kr. čije je glavno oružje bilo koplje.

\n

Atenska tetradrahma je srebrni novac (5. st. pr. Kr.) koji je služio kao sredstvo plaćanja u grčkom svijetu.

\n

Tukidid je bio atenski vojskovođa koji je sudjelovao u Peloponeskom ratu. Napisao je \"Povijest Peloponeskog rata\" na temelju onoga što je sam vidio, ali i na temelju izjava svjedoka rata. Mnogi povjesničari ga smatraju prvim pravim povjesničarom.

\n

Atenjane je na izgradnju luke Pirej nagovorio Temistoklo jer je smatra kako je taj položaj izuzetno pogodan zbog tri prirodne luke. Savjetovao je i izgradnju velikih zidina oko grada.

\n

Grci su u kazalištu posebno uživali u veselim predstavama (komedijama) i u tužnim pričama (tragedijama).

Razvoj gospodarstva i bogatstva je potaknuo i razvoj kulture u Ateni. Periklo je poticao razvoj arhitekture, umjetnosti, glazbe i znanosti. U Ateni su se okupljali najznačajniji umjetnici iz cijele Grčke. Vrijeme procvata kulture i trgovine u Ateni se dogodilo u 5. st. pr. Kr., a danas ga nazivamo \"Zlatno doba Atene\".

\n

Zbog rata je trgovina znatno oslabjela, polja su bila uništena, došlo je do oskudice hrane a izbila je i epidemija kuge od koje je Atenski vođa Periklo umro.

\n

Periklo je odlučio obnoviti Akropolu (gornji grad). Na Akropoli su Atenjani izgradili velik broj hramova, a najraskošniji i najveći hram je bio Panteon, koji je posvećen zaštitnica grada i božici Ateni.

Iako je Atena bila demokracija, što znači da su svi građani mogli sudjelovati u radu vlasti, većina naroda nije sudjelovala u radu Narodne skupštine. Razlog je bio nedostatak vremena. Većina ljudi je morala zarađivati za život. Zato je Periklo uveo dnevnicu (naknadu za one koje su sudjelovali u radu Narodne skupštine). Time je bilo i siromašnim građanima omogućen rad u Narodnoj skupštini.

Periklo je odlučio obnoviti Akropolu (gornji grad). Na Akropoli su Atenjani izgradili velik broj hramova, a najraskošniji i najveći hram je bio Partenon, koji je posvećen zaštitnica grada i božici Ateni.

Filip II. modernizirao je vojsku tako što je uveo vojnu formaciju falangu u kojoj su pješaci bili gusto zbijeni jedan do drugoga tako da je neprijatelju bilo gotovo nemoguće probiti ih i doći u sukob s njima.

Atenska moć je nakon ratova s Perzijom još više narasla. Atenska mornarica je prevladala na morima, a trgovanje se znatno razvilo. Atenska prevlast je ugrožavala utjecaj Sparte. Napetosti su prerasle u novi rat koji je poznat kao Peloponeski rat. Rat je počeo 431. god. pr. Kr. i trajao je 27 godina.

Atenska moć je nakon ratova s Perzijom još više narasla. Atenska mornarica je prevladala na morima, a trgovanje se znatno razvijalo. Atenska prevlast je ugrožavala utjecaj Sparte. Napetosti su prerasle u novi rat koji je poznat kao Peloponeski rat. Rat je počeo 431. god. pr. Kr. i trajao je 27 godina.

\n

Atena je 404. god. pr. Kr. bila prisiljena na predaju i prihvačanje mirovnih uvjeta nakon teškog poraza na Siciliji od spartanske saveznice Sirakuze.

\n

Grci su u kazalištu posebno uživali u veselim predstavama (komedijama) i u tužnim pričama (tragedijama).

Za antičke Grke svi koji nisu govorili grčkim jezikom smatrani su strancem i to barbarom, što je značilo divljak. Smatrali su da je grčki jezik učenosti i da je poznat diljem Sredozemlja.

Atenska moć je nakon ratova s Perzijom još više narasla. Atenska mornarica je prevladala na morima, a trgovanje se znatno razvilo. Atenska prevlast je ugrožavala utjecaj Sparte. Napetosti su prerasle u novi rat koji je poznat kao Peloponeski rat. Rat je počeo 431. god. pr. Kr. i trajao je 27 godina.

Razvojem bogatstva su se širila prava demosa (puka). Narodna skupština je prerasla u najznačajnije tijelo vlasti. Sredinom 5. st. pr. Kr. na vlast je došao Periklo. Bio je vrlo sposoban i popularan vladar kojeg su Atenjani čak 15 godina zaredom birali. Bilo mu je jasno da moć Atene ovisi o demosu (puku), pa se zalagao za prava demosa.

Razvoj gospodarstva i bogatstva je potaknuo i razvoj kulture u Ateni. Periklo je poticao razvoj arhitekture, umjetnosti, glazbe i znanosti. U Ateni su se okupljali najznačajniji umjetnici iz cijele Grčke. Vrijeme procvata kulture i trgovine u Ateni se dogodilo u 5. st. pr. Kr., a danas ga nazivamo \"Zlatno doba Atene\".

Atena je nakon 27 godina ratovanja izgubila svoju mornaricu. Radi spartanske opsade Atene u gradu je prevladala glad i neimaština. Atenjani su bili prisiljeni da se predaju iako je i Sparta je pretrpjela veliku štetu. Veliki broj Spartanaca je izgubio život u ratu. Peloponeski rat je označio kraj grčke nadmoći na Sredozemlju.

Svečana vrata kojima se ulazi u Atenu, a sastoje se od mnoštva stupova nazivaju se Propileji. Imaju krov od mramora.

U bitci kod Heroneje 338. g. pr. Kr. Filip II. je porazio Atenu i Tebu koje su pružale otpor, a ostali gradovi uglavnom su mirno prihvatili vlast Filipa II.

Grci su se bavili znanošću. U starog Grčkoj je znanost doživjela veliki napredak. Grci su se bavili matematikom, astronomijom, filozofijom, medicinom, geografijom itd. Ocem povijesti smatramo Herodota, ocem medicine Hipokrat, a matematičar Pitagora je tvrdio da je zemlja okrugla.

Luka Pirej bila je uništena u grčko-perzijskim ratovima. Periklo je dao da se luka obnovi jer je Atena ovisila o trgovini, a luka Pirej omogućila je trgovinu s cijelim svijetom. U grčko-perzijskim ratovima Atenjanima je gradnju Pireja savjetovao političar Temistoklo.

Iako je Atena bila demokracija, što znači da su svi građani mogli sudjelovati u radu vlasti, većina naroda nije sudjelovala u radu Narodne skupštine. Razlog je bio nedostatak vremena. Većina ljudi je morala zarađivati za život. Zato je Periklo uveo dnevnicu (naknadu za one koje su sudjelovali u radu Narodne skupštine). Time je bilo i siromašnim građanima omogućen rad u Narodnoj skupštini.

Ratovi između Atene i Sparte koji su počeli 431. g. pr. Kr. zapravo su bili ratovi između dva vojna i pomorska saveza kojima su na čelu stajale Sparta i Atena. Na čelu Atenskog pomorskog saveza stajala je Atena, na čelu Peloponeskog Sparta. Naziva se Peloponeski jer je Sparta bila na poluotoku Peloponezu.

Atenska mornarica je prevladala na morima nakon ratova s Perzijom. To je bio jedan od uvjeta za brzi oporavak trgovine. Za obnovu Atene potreban je bio građevinski materijal, što je potaknuo građevinsku djelatnost. Osim trgovine, bogati rudnici srebra i mramora te solana su pomagali razvoju Atene.