Aleksandrova osvajanja i helenizam

Među najvažnijim građevinama u Aleksandriji bila je knjižnica. Sadržavala je sve važnije tekstove pa se smatra najvećom knjižnicom u starom vijeku. U njoj su se ljudi i sastajali, razmjenjivali ideje i družili.

Alkesandar je zbog svojih taktičnih vještina i velikih osvajnja dobio nadimak \"Veliki\". U 11 godina je stvorio najmoćniju i najveću državu na svijetu.

Aleksandar je izabrao Babilon u današnjem Iraku za novi glavni grad Makedonije. Tu je i umro u dobi od 33. godina zbog bolesti, iscrpljenosti i teških vremenskih uvjeta.

Egipćani su Aleksandra dočekali kao velikog osloboditelja i proglasili ga faraonom. Na sjevernoj obali Egipta je Aleksandar osnovao novi grad \"Aleksandriju\".

\n

Egipćani su Aleksandra dočekali kao velikog osloboditelja i proglasili ga faraonom. Na ušću rijeke Nil Aleksandar osnovao novi grad \"Aleksandrija\". To je bio samo jedan grad u nizu koji je nosio njegovo ime. I na drugim mjestima Perzije je Aleksandar osnovao nove gradove koji su dobili ime po njemu.

\n

Aleksandrija je bila najveći i najvažniji grad u helenizmu. Grad su presijecale brojne široke ulice, pravilnog rasporeda, a sjekle su se pod pravim kutom. U gradu se nalaze i vrtovi, palače, hramovi, Muzej, knjižnica i druge važne građevine.

\n

Kao najvažnija građevina u Aleksandriji spominje se knjižnica. To je bila najveća knjižnica starog vijeka sa preko pola milijuna tekstova. Knjižnica je bila mjesto susreta, druženja i razmjene ideja.

\n

U doba helenizma u Aleksandriji je izgrađen Muzej kao sastavni dio palače, a zamišljen je kao mjesto na kojem će se okupljati znanstvenici i učenjaci i tu raditi na novim izumima.

\n

Nakon potpunog poraza perzijske vojske, Aleksandar Veliki proglašava se perzijskim kraljem. Dao je razrušiti prijestolnicu Perzepol i novom prijestolnicom imenovao Babilon.

\n

Aleksandar je došao vojskom do Indije. Radi iscrpljenosti svoje vojske, Aleksandar se sa vojskom vratio u Babilon.

Aleksandar Veliki je osvajanjem novih područja ujedno širio i grčki jezik i kulturu. Zato se ovo razdoblje naziva i helenizam ili helenističko doba. Helenističko doba trajalo je od Aleksandrove smrti do 31. g. pr. Kr. kada su Makedoniju osvojili Rimljani.

\n

• Svjetionik na otoku Faru nedaleko od delte Nila, je najveći do tada izgrađeni svjetionik te se smatrao vrhuncem graditeljstva te jednim od sedam svjetskih čuda. Tijekom sedamnaest stoljeća postojanja svjetionik je bio oštećen u brojnim potresima, a srušio se u prvoj polovici XIV. stoljeću nakon velikog potresa.

\n

Nakon Aleksandrove smrti njegovim carstvom nastavili su vladati vojskovođe koji su se krenuli boriti između sebe. Tako je carstvo podijeljeno na više manjih država.

Uz pomoć svojih osvajanja je Aleksandar uspio širiti i postignuća grčke kulture i umjetnosti. Grčka kultura se miješala s perzijskom, egipatskom i drugim kulturama. Taj proces miješanja se zvao \"Helenizam\".

\n

Nakon što je Filip II. ubijen, na prijestolje dolazi njegov dvadesetogodišnji sin Aleksandar. Aleksandar je vojsku usmjerio protiv Perzijskog carstva, a u samo tri godine je osvojio čitavu Malu Aziju, Feniciju i Egipat. U Egiptu je dočekan kao osloboditelj od perzijske vlasti i proglašen faraonom.

\n

Aleksandar je izabrao Babilon u današnjem Iraku za novi glavni grad Makedonije. Tu je i umro u dobi od 33. godina zbog bolesti, iscrpljenosti i teških vremenskih uvjeta.

Egipćani su Aleksandra dočekali kao velikog osloboditelja i proglasili ga faraonom. Na sjevernoj obali Egipta je Aleksandar osnovao novi grad \"Aleksandrija\". I na drugim mjestima Perzije je Aleksandar osnovao nove gradove koji su dobili ime po njemu.

\n

Nakon potpunog poraza perzijske vojske, Aleksandar Veliki proglašava se perzijskim kraljem. Dao je razrušiti prijestolnicu Perzepol i novom prijestolnicom imenovao Babilon.

\n

U 1. st. pr. Kr. helenistička kraljevstva osvajaju Rimljani. Posljednji dio Makedonskog Kraljevstva Rimljani su osvojili 31. g. pr. Kr.

Aleksandar Veliki nije uništavao kulturne spomenike u novoosvojenim područjima nego je poticao razvoj drugih kultura te je iz njih preuzimao elemente i uvodio u grčku kulturu. Tako je došlo do stvaranja jedinstvenog stila koji je mješavina grčke kulture i kultura Azije.

Makedonskog kralja Filipa II. naslijedio je njegov sin Aleksandar, koji je imao tek 20 godina. Aleksandar je uspio ujediniti sve grčke polise protiv zajedničkog neprijatelja Perzije.

Središte helenističke kulture je bio grad Aleksandrija u Egiptu.

Za helenizam su karakteristične skulpture koje prikazuju pokret. Takva je i skulptura nazvana Laookontova skupina, a predstavlja trojanskog svećenika Laookonta i njegova dva sina koji se bore s morskom zmijom.

\n

Nakon što je Filip II. ubijen, na prijestolje dolazi njegov dvadesetogodišnji sin Aleksandar. Aleksandar je vojsku usmjerio protiv Perzijskog carstva, a u samo tri godine je osvojio čitavu Malu Aziju, Feniciju i Egipat. U Egiptu je dočekan kao osloboditelj od perzijske vlasti i proglašen faraonom.

\n

Božica Nika božica je pobjede. Najpoznatija skulptura je krilata Nika sa Samotrake. Izrađena je od mramora, a autor je nepoznat.

Makedonskog kralja Filipa II. naslijedio je njegov sin Aleksandar, koji je imao tek 20 godina. Aleksandar je uspio ujediniti sve grčke polise protiv zajedničkog neprijatelja Perzije.

Helenističko doba počinje Aleksandrovom smrću 323. g. pr. Kr. i traje do 31. g.pr. Kr. kada Makedonsko Kraljevstvo osvajaju Rimljani.