Posuda u obliku ptice pronađena je na Vučedolu 1938. godine i danas se čuva u Arheološkome muzeju u Zagrebu.

Lončarsko kolo svojim okretanjem omogućuje proizvodnju keramičkih posuda i predmeta od gline.

Pojava metala omogućila je seoskim društvima napredak i pojavu novih zanimanja koja su se bavila rudarstvom i metalurgijom. Pojavila su se zanimanja poput rudara, kovača, a procvat je doživjela i trgovina.

U eneolitiku ili bakrenom dobu u 3. tis. pr. Kr. pojavila se vučedolska kultura. Pripadnici ove kulture nastali su miješanjem lokalnog stanovništva i doseljenika s istoka.

Pojava metala kao što su bronca, bakar i željezo omogućila je prije svega rudarstvo odnosno iskapanje ruda. Prerada ruda raznim tehnologijama i dobivanje metala iz ruda označila je razvoj nove djelatnosti metalurgije.

S prodorom Kelta i u kontaktu s Grcima u IV. st. pr. Krista na našim krajevima se počinje koristiti novac.

Isprva se vučedolska kultura prostirala na području istočne Slavonije i Srijema, ali proširila se čak do današnje Slovenije te Češke i Jadranskog mora.

Keramička posuda koja potječe iz otprilike 2600. g. pr. Kr. pripada vučedolskoj kulturi. Poznata je kao prvi europski kalendar zbog prikaza četiriju godišnjih doba.

Rude su se prevozile iz udaljenih krajeva do radionica i talionica u kojima su se obrađivale.

Najpoznatiji predmet iz vučedolske kulture je očuvana glinena posuda koja predstavlja golubicu ili jarebicu.

Vučedolsko stanovništvo poznato je po keramičkoj proizvodnji. Danas su najbrojnije sačuvani ostatci upravo keramičko posuđe i ukrasi. Keramika je ukrašena raznim geometrijskim oblicima, na nekim se posudama nalaze i prikazi nebeskih tijela. Keramika je služila za svečane prigode i svakodnevnu uporabu.

Keramika je proizvod načinjen od gline i pečen u posebnim pećima na visokoj temperaturi. Iako su Vučedolci radili puno predmeta od bakra pronađene su dječje igračke, posudice i kola od keramike.

Pojava metalnog oružja označila je izdvajanje ratnih vođa i njihovih obitelji, pa se iz tih obitelji izdvajaju vladari plemena. Nastaju i države te prvi narodi. Ovakva podjela društva naziva se strukturiranje.

Nakon što se željezo istali u peći za taljenje, sipa se u kalupe za oblikovanje. Nakon toga se kuje i oblikuje u konačni oblik udaranjem čekića o željezni predmet koji se postavi na čvrsti kamen ili neku drugu podlogu koja se zove nakovanj.

Unutar naselja pojavljuju se nova zanimanja. Pojavljuju se vješti izrađivači predmeta za svakodnevnu upotrebu - obrtnici.

Vučedolska golubica izrađena je kao posuda odnosno boca iz koje se moglo piti. U nju se stavljalo piće koje bi služilo za vjerske obrede koje su izvodili šamani (vračevi).

Keltska plemena sa sobom su u Europu donijela nove tehnologije. Jedna od njih bila je i kameni kotač nazvan žrvanj. Na njemu se ručno mljelo žito i ostale žitarice, što je uvelike olakšalo proizvodnju hrane.

Vučedolska kultura poznata je po keramičkoj proizvodnji koja obuhvaća mnoštvo predmeta za svakodnevnu i svečanu uporabu. Osim toga, Vučedol je bio središte izrade predmeta od bakra, pa je bila razvijena i metalurgija.

Podjelom stanovnika na više i niže slojeve nastaje sloj onih koji vladaju jer se ističu ugledom i onih kojima se vlada. S vremenom se plemena počinju okupljati u narode, a njima na čelo staje istaknuti vođa koji postaje vladar. Tako nastaju prve države.

Kako se metal dobiva od rude koja se mora iskopavati iz zemlje, tako se razvilo rudarstvo, djelatnost koja se temelji na kopanju metala iz zemlje.

Izrada oružja od metala omogućila je bolje ratovanje, ali je povećala i broj ratova među stanovnicima, zbog čega su nastale i prve veće seobe. Novo oružje je i promijenilo način ratovanja.

Vučedolska golubica je najpoznatiji predmet Vučedolske kulture. Ima tri noge i pretpostavlja se da predstavlja jarebicu.

Metalno oružje označilo je bolju ratnu opremu i kvalitetnije ratovanje. Zato su brojni stanovnici počeli više ratovati među sobom za teritorij i slično. Zato dolazi do češćih seoba stanovništva koje dovode do miješanja kultura i naroda te do propasti i nastanka država.

Skupina ljudi koja živi na nekom području i imaju svoje posebne karakteristike čine kulturu.

Ljudi u vučedolskoj zajednici gradili su uglavnom svoja naselja na uzvisinama kraj rijeka. Naselja su bila opasana drvenim utvrdama i oko njih su bili kanali ispunjeni vodom. Kuće su bile četvrtaste nadzemne kuće od ilovače.

Neka od keltskih plemena su naseljavala i područja Hrvatske i Slavonije.

Željezo je bilo čvršće i izdržljivije od bakra i bronce pa su ljudi pravili puno bolje oruđe i oružje.

Vučedolska golubica odnosno jarebica keramička je posuda pronađena 1938. godine u Vučedolu. Danas se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Posuda je služila u obredne svrhe.

Za razvoj vučedolske kulture važne su keramička proizvodnja i metalurgija, ali temelj gospodarstva ipak su činili stočarstvo i lov.

Među najvažnijim nalazištima metalnog doba u Europi jest mjesto Vučedol pokraj Vukovara.

U Europi se pojavila i razvijala skupina naroda zvana Kelti.

Keltska plemena na čelu su imala vođe, a ugledni članovi plemena bili su svećenici koji su se nazivali druidi. Oni su provodili vjerske službe i vjerovalo se da imaju čarobne moći. Predstavljali su poseban stalež i bili su veoma cijenjeni.

Željezo je kad se iskopa u krutom obliku kao željezna rudača koju je potrebno istaliti na visokoj temperaturi. Za to služi peć za taljenje. Iz nje na otvoru na dnu izlazi tekuće željezo koje se sipa u kalupe i tako se dobiva željeni oblik predmeta.

Prema upotrebi različitih metala, metalno doba dijeli se redom na bakreno, brončano i željezno doba.

Iako se vučedolska kultura nastavila razvijati i kasnije uporabom bronce i željeza, postanak Vučedola kao metalurškog središta označila je proizvodnja bakrenih predmeta. Bakar je omogućio i širenje vučedolske kulture i njenu popularnost.

Porastom metala povećavala se i trgovina, a robna razmjena više nije bila učinkovita pa se uvelo plaćanje.