Uvod u povijest

Herodot je bio grčki povjesničar, putopisac i istraživač, a rodio se u Halikarnasu u 5. stoljeću prije Krista. Herodot je porijeklom iz plemićke obitelji te je aktivno sudjelovao u politici svojeg grada i zemlje. Njegovo važno djelo jest ''Povijesti'' zbog kojega je posjetio mnoge gradove. Naziv ''otac povijesti'' dodijelio mu je Ciceron, rimski govornik i državnik, a taj je nadimak stekao iz razloga što je Herodot nastojao provjeriti istinitost i vjerodostojnost onoga što je pisao.

Istraživanje prošlosti koje provodi povjesničar temelji se na povijesnim izvorima ili vrelima. To su svi ostaci prošlosti koji nam mogu reći što se to u prošlosti zapravo dogodilo. Povijesni izvori (vrela) mogu se podijeliti na pisane (npr. knjiga, dokumenti, pisma...), na slikovne, zvukovne, materijalne (npr. spomenici, alati, oruđa i oruđa...) i usmenu predaju (svjedočanstva ljudi nekog događaja).

Herodot je bio grčki povjesničar, putopisac i istraživač, a rodio se u Halikarnasu u 5. stoljeću prije Krista. Herodot je porijeklom iz plemićke obitelji te je aktivno sudjelovao u politici svojeg grada i zemlje. Njegovo važno djelo jest ''Povijesti'' zbog kojega je posjetio mnoge gradove. Naziv ''otac povijesti'' dodijelio mu je Ciceron, rimski govornik i državnik, a taj je nadimak stekao iz razloga što je Herodot nastojao provjeriti istinitost i vjerodostojnost onoga što je pisao.

Poznati rimski retoričar, odnosno govornik i filozof bio je Ciceron kojemu se pripisuje izreka: \"Povijest je učiteljica života. - Historia est magistra vitae\"

Herodot je bio grčki povjesničar, putopisac i istraživač, a rodio se u Halikarnasu u 5. stoljeću prije Krista. Herodot je porijeklom iz plemićke obitelji te je aktivno sudjelovao u politici svojeg grada i zemlje. Njegovo važno djelo jest ''Povijesti'' zbog kojega je posjetio mnoge gradove. Naziv ''otac povijesti'' dodijelio mu je Ciceron, rimski govornik i državnik, a taj je nadimak stekao iz razloga što je Herodot nastojao provjeriti istinitost i vjerodostojnost onoga što je pisao.

Pojmovi povijest i historija ponekad se koriste kao istoznačnice, no u stručnom nazivlju pojam povijest označava prošlu zbilju, a pojam historija podrazumijeva znanost koja se bavi proučavanjem te prošle zbilje. Tako se za osobu koja proučava prošlost ljudi, odnosno koja se bavi proučavanjem povijesti, kaže da je povjesničar ili historičar.

Arheološki muzej u Splitu osnovan je u prvoj polovici 19. stoljeća, točnije 1820. godine i nosi titulu najstarijeg muzeja na teritoriju Republike Hrvatske.

Istraživanje prošlosti koje provodi povjesničar temelji se na povijesnim izvorima ili vrelima. To su svi ostaci prošlosti koji nam mogu reći što se to u prošlosti zapravo dogodilo. Povijesni izvori (vrela) mogu se podijeliti na pisane (npr. knjiga, dokumenti, pisma...), na slikovne, zvukovne, materijalne (npr. spomenici, alati, oruđa i oruđa...) i usmenu predaju (svjedočanstva ljudi nekog događaja).

Istraživanje prošlosti koje provodi povjesničar temelji se na povijesnim izvorima ili vrelima. To su svi ostaci prošlosti koji nam mogu reći što se to u prošlosti zapravo dogodilo. Povijesni izvori (vrela) mogu se podijeliti na pisane (npr. knjiga, dokumenti, pisma...), na slikovne, zvukovne, materijalne (npr. spomenici, alati, oruđa i oruđa...) i usmenu predaju (svjedočanstva ljudi nekog događaja).

Poznati rimski retoričar, odnosno govornik i filozof bio je Ciceron kojemu se pripisuje izreka: \"Povijest je učiteljica života. - Historia est magistra vitae\"

Pojmovi povijest i historija ponekad se koriste kao istoznačnice, no u stručnom nazivlju pojam povijest označava prošlu zbilju, a pojam historija podrazumijeva znanost koja se bavi proučavanjem te prošle zbilje. Povijest u užem smislu jest znanost, tj. specifičan način spoznavanja svijeta na temelju znanstvene rekonstrukcije povijesnih činjenica.

Poznati rimski retoričar, odnosno govornik i filozof bio je Ciceron kojemu se pripisuje izreka: \"Povijest je učiteljica života. - Historia est magistra vitae\"

Herodot je bio grčki povjesničar, putopisac i istraživač, a rodio se u Halikarnasu u 5. stoljeću prije Krista. Herodot je porijeklom iz plemićke obitelji te je aktivno sudjelovao u politici svojeg grada i zemlje. Njegovo važno djelo jest ''Povijesti'' zbog kojega je posjetio mnoge gradove. Naziv ''otac povijesti'' dodijelio mu je Ciceron, rimski govornik i državnik, a taj je nadimak stekao iz razloga što je Herodot nastojao provjeriti istinitost i vjerodostojnost onoga što je pisao.

Pojmovi povijest i historija ponekad se koriste kao istoznačnice, no u stručnom nazivlju pojam povijest označava prošlu zbilju, a pojam historija podrazumijeva znanost koja se bavi proučavanjem te prošle zbilje. Povijest u užem smislu jest znanost, tj. specifičan način spoznavanja svijeta na temelju znanstvene rekonstrukcije povijesnih činjenica.

Dok se povjesničar bavi proučavanjem povijesnih izvora, arheologija, odnosno arheolozi se bave iskapanjem materijalnih izvora koji su skriveni u slojevima zemlje.

U povijesne izvore ubrajamo materijalne, pisane, auditivne, slikovne i usmenu predaju. Dok se usmena predaja odnosi na priče koje se prenose s generacije na generaciju, slikovni na ilustracije, fotografije i slike, zvukovni na raznorazne snimke, a pisani na dokumente, novine i slično koji se mogu pronaći u arhivima i knjižnicama, u materijalne izvore spadaju stare građevine, oružje, oruđe, kovanice i slično.

Arheološki muzej u Splitu osnovan je u prvoj polovici 19. stoljeća, točnije 1820. godine i nosi titulu najstarijeg muzeja na teritoriju Republike Hrvatske.

U povijesne izvore ubrajamo materijalne, pisane, auditivne, slikovne i usmenu predaju. Dok se usmena predaja odnosi na priče koje se prenose s generacije na generaciju, slikovni na ilustracije, fotografije i slike, zvukovni na raznorazne snimke, a pisani na dokumente, novine i slično, u materijalne izvore spadaju stare građevine, oružje, oruđe, kovanice i slično te se najčešće čuvaju u muzejima.

Povijesni izvorima ili vrela su svi ostaci prošlosti koji nam mogu reći što se to u prošlosti zapravo dogodilo. Postoji više vrste povijesnih izvora. U materijalne ubrajamo stvari kao što su spomenici, alati, kovanice, oruđa i oružja itd.