Grke je povezivala zajednička kultura, smatrali su da potječu od istog pretka, junaka Helena, a govorili su i istim jezikom. Osim toga, svi Grci vjerovali su u iste bogove, tako da ih je povezivala i zajednička religija.

Grci su vjerovali da bogovi žive na planini Olimp u sjevernoj Grčkoj. Ondje bogovi piju nektar i jedu ambroziju te upravljaju životima ljudi.

Grci su vjerovali u dvanaest glavnih bogova, tzv. olimpijskih bogova. Postojala su i druga božanstva, ali i polubogovi i mitska bića u koja su vjerovali.

Vrhovni bog, otac i gospodar bogova zove se Zeus. Njegova žena je Hera, zaštitnica braka i majka bogova. Simbol Zeusa je munja, a kao vrhovni bog prikazivan je na kraljevskog prijestolju.

Alfabet je naziv za grčko pismo. Svi Grci pisali su alfabetom, koji je dobio naziv prema prva dva slova – alfa i beta (naša slova A i B).

Grci su gradili proročišta, gdje su prema vjerovanju bogovi savjetovali ljude preko proroka. Najpoznatije takvo proročište bilo je u Delfima, a proročica koja je ljudima prenosila božanske poruke zvala se Pitija.

Olimpijada označava razdoblje između Olimpijskih igara, odnosno razdoblje od četiri godine do sljedećih igara. Danas se pogrešno može čuti da je olimpijada vrijeme dok traju Olimpijske igre, a to je zapravo razdoblje bez igara.

Olimpijske igre počele su se održavati 776. g. pr. Kr. Nakon toga su se redovito održavale svake četiri godine. Nazvane su Olimpijske igre jer su se održavale u gradu Olimpiji. Posvećene su bogu Zeusu.

Kako je za Grke bila čast sudjelovati u sportskim natjecanjima, nagrade nisu bile vrijedne, nego simbolične. Kao znak mira i slave, Grci koji su pobijedili na natjecanju za nagradu su dobivali vijenac od maslinovih grančica. Osim toga, stekli bi slavu, pa bi se gradili i njihovi kipovi i pisane su im pjesme.

Grci su vjerovali u puno bogova i božica, ali i u polubogove i mitska bića. Vjerovali su da su prirodne pojave i razne nesreće kazne bogova. Bogovi su bili besmrtni, ali su ih Grci prikazivali u čovječjem obliku.

Priče u kojima su glavni likovi bogovi i polubogovi, kao i mitska bića, nazivaju se mitovi. U njima su Grci objašnjavali stvari iz svijeta koji ih okružuje, a koje nisu razumjeli.

Jedan od načina da slave bogove Grcima je bilo i priređivanje svetkovina, koje su zapravo bile svečane procesije, prinošenje žrtava i priređivanje sportskih, glazbenih i dramskih natjecanja

Za Grke su Olimpijske igre bile najznačajnija svetkovina u čast boga Zeusa, a od godine kada su prve Olimpijske igre održane 776. g. pr. Kr., Grci računaju svoju eru.

Bog mora u grčkoj mitologiji je Posejdon. Prikazivan je s trozupcem, što označava vlast nad morem.

Partenon je hram posvećen božici Ateni u Ateni. Ovo je jedan od najvećih hramova posvećenih Ateni, a bio je simbol atenske moći. Građen je od mramora, a bio je dugačak 70 metara i širok 30 metara.

Grci su sebe nazivali Helenima, prema mitskom junaku Helenu, za kojeg su smatrali da je zajednički predak svih grčkih plemena.

Grci su gradili brojne hramove u kojima su štovali svoje bogove, prinosili im žrtve i molili im se. Hramovi su ispočetka građeni od drva, a kasnije od kamena. U hram je postavljan kip božanstva, a ispred hrama je stajao žrtvenik. Vjernici nisu ulazili u hramove, nego na žrtvenicima prinosili žrtve i darove.

Sudjelovanje u sportskim natjecanjima bila je iznimna čast za Grke, a na njima su smjeli sudjelovati samo slobodni muškarci. Ostali stanovnici koji nisu imali prava, kao što su bili robovi i stranci, smjeli su samo promatrati natjecanja.

Najpoznatije grčko sportsko natjecanje bile su Olimpijske igre. To su igre u čast Zeusu, a prve su održane 776. g. pr. Kr.

Božica Artemida božica je lova, zaštitnica šuma i životinja. Prikazivana je s lukom i strijelom.

Božica Atena zaštitnica je rata i božica mudrosti. Po njoj je nazvan grad Atena, danas glavni grad države Grčke. Simbol Atene je sova i ratnička kaciga.