Sparta i Atena - slični a opet različiti

Stalna vlada Atene zvala se Vijeće 500. Sastoji se od 500 članova, koji su birani na godinu dana. Članovi su se birali ždrijebom, odnosno izvlačenjem imena.

Puno dijelova društva u Ateni nije imalo mogućnost sudjelovanja u vlasti. Došlo je do raznih napetosti, pa je atenski zakonodavac Drakon sastavio prvi atenski zakonik. Njime je uredio imovinske odnose i kazne za zločine.

Vrhovnu vlast u Sparti imaju kraljevi ili bazileji. Sparta ima dva kralja, kako bi za vrijeme rata jedan kralj ostajao u Sparti i brinuo i dalje za polis.

Osoba čije ime bi se pojavilo na najvećem broju ostrakona bila bi prognana iz zemlje na pet godina. Tako su smatrali da čuvaju demokraciju i kaznili pojedince koji su se previše uzdigli.

Zakonodavac i političar koji je u 6.st. pr. Kr. uveo demokraciju bio je Klisten. Njegovim reformama svi su građani bili izjednačeni pred zakonom.

Narodnu skupštinu u Sparti čine svi punoljetni muškarci koji imaju politička prava. Narodna skupština sastaje se jednom mjesečno, a njena uloga je glasovanje i potvrđivanje odluka i prijedloga koje je donijela geruzija.

U Ateni politička prava nisu imale žene, robovi i stranci, odnosno doseljenici koji nisu imali građansko pravo u polisu. Punoljetni slobodni muškarci jedini su koji su imali pravo glasa.

Polis je naziv za grčke gradove-države. Budući da je Grčka brdovit kraj, nije bilo mogućnosti stvaranja jedinstvene i zajedničke države, u koju bi se povezali svi gradovi i imali zajedničku vlast. Zato se svaki grčki grad razvija kao zasebna država, s posebnim oblikom vladavine.

Vladavina naroda ili demokracija pojam je koji označava oblik vladavine uspostavljen u Ateni u 6. st. pr. Kr. Radi se o vladavini naroda putem svojih predstavnika.

Veliki problem u Ateni bilo je dužničko ropstvo. Ljudi bi se zaduživali i kada više nisu mogli vratiti dug, postajali bi robovi. Kako bi to riješio, Solon je ukinuo ovu vrstu ropstva i tako stekao naklonost mnogih građana.

U Sparti je postojali više društvenih slojeva. Jedan od njih su činili perijeci, što je bio zajednički naziv za srednji sloj slobodnih ljudi, koje su činili poljoprivrednici, obrtnici i trgovci.

Uz Narodnu skupštinu i Vijeće 500 važnu ulogu u atenskoj vlasti imali su činovnici. Njihova uloga bila je održavati red i mir, a tako i kažnjavati one koji krše pravila i zakone. Njihov rad je kontrolirala Narodna skupština.

U Ateni je dolazilo do čestog preuzimanja vlasti od pojedinca. Kako bi to izbjegli i održali demokraciju, jednom godišnje Atenjani su na komadić stare keramike (ostrakon) mogli napisati ime osobe koju smatraju mogućim neprijateljem Atene i demokracije.

Heloti se nalaze na dnu društvene ljestvice jer helote u Sparti čine robovi i potomci pokorenih starosjedilaca. Heloti nemaju nikakva prava ni političke povlastice.

U atenskoj demokraciji pravo glasa imali su samo slobodni punoljetni muškarci. Ostali stanovnici, što uključuje robove, slobodne strance i žene, nisu imali pravo sudjelovanja u politici, tako da se zapravo i nije radilo o pravoj demokraciji. Danas svi ljudi, bez obzira na spol, rasu, ali ako su punoljetni, imaju pravo glasa.

Kraljevi su u Sparti bili vrhovni sudci, svećenici, a u vrijeme rata, vrhovni zapovjednici vojske. Kada je Sparta zaratila, jedan kralj bi kao vrhovni vojni zapovjednik išao u rat, a drugi bi ostajao i brinuo o polisu.

O važnim gradskim pitanjima odlučivala je Narodna skupština, u koju su ulazili svi slobodni punoljetni muškarci. Narodna skupština sastajala se po potrebi, oko 40 puta na godinu.

Vijeće 500 sastajalo se svaki dan jer je ovo vijeće bilo stalna atenska vlada. Tako je brinulo o svim tekućim pitanjima i zakonima.

Članovi u vijeće 500 birani su ždrijebom, odnosno radilo se o izvlačenju imena i sreći tko će biti odabran. Nije bilo glasanja za pojedinog člana kao danas što ljudi glasaju na izborima i odabiru svoje predstavnike u vlasti.

Povlašteni stanovnici grčkih polisa nazivaju se aristokrati. Oni su najbogatiji i u svojim rukama drže većinu vlasti. Takvi polisi u kojima aristokrati imaju vlast nazivaju se aristokratski polisi.

U Sparti je postojalo Vijeće staraca ili geruzija. To je bilo predstavničko tijelo u Sparti, koje se sastojalo od dvadesetak muškaraca starijih od 60 godina. Ovo vijeće donosi zakone i provodi sudske odluke.