Rimsko društvo - Provjera

ŽELIŠ UČITI
LAKŠE I BRŽE?

Otključaj sav naš sadržaj! 🤓

Kako se naziva najstariji rimski zakonik?

Sredinom 5. st. pr. Kr. Narodna skupština odobrila je zakone, koji su urezani na dvanaest ploča i postavljeni na rimski forum da ih svi mogu vidjeti. Najstariji rimski zakonik naziva se Zakonik dvanaest ploča.

Tko je činio aristokraciju?

Rimska Republika bila je aristokratska republika što znači da su vlast imali bogati plemići ili aristokracija. Plemstvo je posjedovalo zemlju i imalo sva prava te su upravljali državom.

Potvrdi točnost sljedeće tvrdnje: Patriciji i pučani su imali ista prava.

Dvije osnovne društvene skupine srednjovjekovnog grada su bili patriciji i pučani. Obje skupine su bile osobno slobodne, ali ima znatnih razlika. Patriciji su činili bogato gradsko plemstvo, koje je upravljao gradom i svu vlast su držali u svojim rukama. Pučanima je bilo uskraćeno sudjelovanje na vlasti, zbog čega su se često bunili.

Svi robovi u rimskom društvu imali su isti položaj?

Rimski robovi radili su razne poslove. Neki su bili fizički radnici koji su radili u rudnicima i veslali na brodovima te obrađivali zemlju. Drugi su obavljali manje teške poslove, poput kućanskih poslova, a u najboljem položaju bili su obrazovani robovi koji su radili kao odgojitelji, pisari i učitelji. Stoga nisu svi robovi bili jednaki.

Kako se naziva sloj rimskog društva kojeg čine doseljenici, pripadnici pokorenih plemena, običan narod i puk?

Sloj rimskog društva kojeg čine doseljenici, pripadnici pokorenih plemena, običan narod i puk se naziva plebejci.

Kako se naziva pravo uskraćivanja suglasnosti na neke odluke koje su imali pučki tribuni u Senatu?

Pravo uskraćivanja suglasnosti na neke odluke koje su imali pučki tribuni u Senatu se naziva veto. To je omogućilo plebejcima donošenje odluka i zakona koji nisu bili povoljni za njih.

Kako su se nazivali pripadnici gradskog plemstva?

Pripadnici gradskog plemstva su bili patriciji, koji su upravljali gradom te su svu vlast držali u svojim rukama. Vjerovali su kako su njihovi predci osnovali Rim.

Kako su se zvali robovi koji su se za zabavu rimske svijetine borili u amfiteatrima?

Robovi koji su se za zabavu rimske svijetine borili u amfiteatrima su se zvali gladijatori.

Što je amfiteatar?

Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske kružne ili ovalne građevine s borilištem (arenom), u kojima su se održavale gladijatorske igre.

Koji je sloj rimskog društva bio slobodan, ali nije imao politička prava?

Običan puk ili plebejci imao je osobnu slobodu, ali nisu mogli sudjelovati u državnim službama i nisu imali politička prava. Plaćali su poreze i bili vojnici. Činili su većinu rimskog društva.

Zašto su plebejci bili nezadovoljni?

Patriciji i plebejci otpočetka su bili neravnopravni, patriciji su imali sva prava, posjedovali su zemlju i nisu plaćali poreze. Plebejci su morali plaćati poreze, nisu imali politička prava i morali su služiti vojsku. To je dovodilo do njihovog nezadovoljstva, ali su s vremenom uspjeli postići ravnopravnost i izboriti se za svoja prava.

Kojeg su podrijetla najčešće bili obrazovani robovi u rimskom društvu?

U najboljem položaju bili su obrazovani robovi. Oni su podrijetlom bili Grci. Radili su kao odgojitelji, učitelji i pisari u bogatim rimskim obiteljima.

Kako se nazivaju predstavnici plebejaca, koji se bore za njihova prava?

Plebejci se bore za ravnopravnost s patricijima, a veliku su pobjedu postigli u 5. st. pr. Kr. Tada su dobili mogućnost da između sebe odaberu dva njihova predstavnika - pučka tribuna, koji će zastupati njihova prava i braniti ih pred patricijima.

Stanovništvo Rima se dijelilo na ..?

Dvije osnovne društvene skupine srednjovjekovnog grada su bili patriciji i plebejci. Obje skupine su bile osobno slobodne, ali ima znatnih razlika. Patriciji su činili bogato gradsko plemstvo, koje je upravljao gradom i svu vlast su držali u svojim rukama. Plebejcima je bilo uskraćeno sudjelovanje na vlasti, zbog čega su se često bunili.

Povlašteni dio rimskog stanovništva naziva se:

Patriciju su povlašteni dio rimskog stanovništva, koje ima sva politička prava. Patriciji su bili vlasnici velikog dijela zemlje.

Patriciji i pučani su bili u odličnim odonosima?

Između patricija i pučana je često dolazilo do neslaganja i sukoba zbog toga što su pučani željeli sudjelovati u vlasti.

Gdje je bio postavljen Zakonik dvanaest ploča?

Sredinom 5. st. pr. Kr. Narodna skupština odobrila je zakone, koji su urezani na dvanaest mjedenih ploča i postavljeni na rimski forum da ih svi mogu vidjeti. Najstariji rimski zakonik naziva se Zakonik dvanaest ploča.

Koje godine je započela najveća pobuna robova u rimskoj povijesti?

Najveću pobunu robova (73. god. pr. Kr.) u rimskoj povijesti je predvodio gladijator Spartak kojemu su se pridružile tisuće robova i seljaka. Nakon dvije godine borbi pobuna je ugašena, a Spartak je poginuo.

Kada je započelo uređivanje rimskog zakonodavstva?

Sredinom 5. st. pr. Kr. Narodna skupština odobrila je zakone, koji su urezani na dvanaest mjedenih ploča i postavljeni na rimski forum da ih svi mogu vidjeti. Najstariji rimski zakonik naziva se Zakonik dvanaest ploča.

Prije zapisanih zakona, patriciji su tumačili:

U Rimu isprva nije bilo pisanih zakona, nego su zakone običajnog prava tumačili patriciji na svoju ruku. Tek u 5. st. pr. Kr. plebejci su se izborili da se zakoni zapišu na Zakonik dvanaest ploča.

Kada je uspostavljena stalna rimska vojska?

U ranom razdoblju rimske povijesti, vojni su se odredi prikupljali po potrebi, nije postojala stalna vojska. Krajem 2. st. pr. Kr. ustrojena je stalna vojska, vojnici su dobivali opremu, oružje i plaću, a nakon odrađenih dvadeset godina vojne slušbe, isluženi vojnici (Veterani) su dobivali zemlju.

Tko je predvodio najveću pobunu robova u rimskoj povijesti?

Najveću pobunu robova (73. god. pr. Kr.) u rimskoj povijesti je predvodio gladijator Spartak kojemu su se pridružile tisuće robova i seljaka. Nakon dvije godine borbi pobuna je ugašena, a Spartak je poginuo.

U Spartakovoj pobuni sudjelovali su gladijatori, robovi i:

Spartak je bio gladijator koji je podigao pobunu 73. g. pr. Kr. Gladijatorima su se pridružili brojni robovi i seljaci zbog teških uvjeta života i kako bi se pobunili protiv vladajućih.