Učitavam...
Rimsko društvo

Rimsko društvo

Prije zapisanih zakona, patriciji su tumačili:

Prikaži odgovor
U Rimu isprva nije bilo pisanih zakona, nego su zakone običajnog prava tumačili patriciji na svoju ruku. Tek u 5. st. pr. Kr. plebejci su se izborili da se zakoni zapišu na Zakonik dvanaest ploča.
Vrati na pitanje

Kako se naziva pravo uskraćivanja suglasnosti na neke odluke koje su imali pučki tribuni u Senatu?

Prikaži odgovor
Pravo uskraćivanja suglasnosti na neke odluke koje su imali pučki tribuni u Senatu se naziva veto. To je omogućilo plebejcima donošenje odluka i zakona koji nisu bili povoljni za njih.
Vrati na pitanje

Zašto su plebejci bili nezadovoljni?

Prikaži odgovor
Patriciji i plebejci otpočetka su bili neravnopravni, patriciji su imali sva prava, posjedovali su zemlju i nisu plaćali poreze. Plebejci su morali plaćati poreze, nisu imali politička prava i morali su služiti vojsku. To je dovodilo do njihovog nezadovoljstva, ali su s vremenom uspjeli postići ravnopravnost i izboriti se za svoja prava.
Vrati na pitanje

Kako se naziva sloj rimskog društva kojeg čine doseljenici, pripadnici pokorenih plemena, običan narod i puk?

Prikaži odgovor
Sloj rimskog društva kojeg čine doseljenici, pripadnici pokorenih plemena, običan narod i puk se naziva plebejci.
Vrati na pitanje

Svi robovi u rimskom društvu imali su isti položaj?

Prikaži odgovor
Rimski robovi radili su razne poslove. Neki su bili fizički radnici koji su radili u rudnicima i veslali na brodovima te obrađivali zemlju. Drugi su obavljali manje teške poslove, poput kućanskih poslova, a u najboljem položaju bili su obrazovani robovi koji su radili kao odgojitelji, pisari i učitelji. Stoga nisu svi robovi bili jednaki.
Vrati na pitanje

Tko je predvodio najveću pobunu robova u rimskoj povijesti?

Prikaži odgovor

Najveću pobunu robova (73. god. pr. Kr.) u rimskoj povijesti je predvodio gladijator Spartak kojemu su se pridružile tisuće robova i seljaka. Nakon dvije godine borbi pobuna je ugašena, a Spartak je poginuo.

Vrati na pitanje

Kako se naziva najstariji rimski zakonik?

Prikaži odgovor
Sredinom 5. st. pr. Kr. Narodna skupština odobrila je zakone, koji su urezani na dvanaest ploča i postavljeni na rimski forum da ih svi mogu vidjeti. Najstariji rimski zakonik naziva se Zakonik dvanaest ploča.
Vrati na pitanje

Što je amfiteatar?

Prikaži odgovor

Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske kružne ili ovalne građevine s borilištem (arenom), u kojima su se održavale gladijatorske igre.  

Vrati na pitanje

Gdje je bio postavljen Zakonik dvanaest ploča?

Prikaži odgovor

Sredinom 5. st. pr. Kr. Narodna skupština odobrila je zakone, koji su urezani na dvanaest mjedenih ploča i postavljeni na rimski forum da ih svi mogu vidjeti. Najstariji rimski zakonik naziva se Zakonik dvanaest ploča.

Vrati na pitanje

Potvrdi točnost sljedeće tvrdnje: Patriciji i pučani su imali ista prava.

Prikaži odgovor
Dvije osnovne društvene skupine srednjovjekovnog grada su bili patriciji i pučani. Obje skupine su bile osobno slobodne, ali ima znatnih razlika. Patriciji su činili bogato gradsko plemstvo, koje je upravljao gradom i svu vlast su držali u svojim rukama. Pučanima je bilo uskraćeno sudjelovanje na vlasti, zbog čega su se često bunili.
Vrati na pitanje

Kojeg su podrijetla najčešće bili obrazovani robovi u rimskom društvu?

Prikaži odgovor
U najboljem položaju bili su obrazovani robovi. Oni su podrijetlom bili Grci. Radili su kao odgojitelji, učitelji i pisari u bogatim rimskim obiteljima.
Vrati na pitanje

Kada je uspostavljena stalna rimska vojska?

Prikaži odgovor

U ranom razdoblju rimske povijesti, vojni su se odredi prikupljali po potrebi, nije postojala stalna vojska. Krajem 2. st. pr. Kr. ustrojena je stalna vojska, vojnici su dobivali opremu, oružje i plaću, a nakon odrađenih dvadeset godina vojne slušbe, isluženi vojnici (Veterani) su dobivali zemlju.

Vrati na pitanje

Koji je sloj rimskog društva bio slobodan, ali nije imao politička prava?

Prikaži odgovor
Običan puk ili plebejci imao je osobnu slobodu, ali nisu mogli sudjelovati u državnim službama i nisu imali politička prava. Plaćali su poreze i bili vojnici. Činili su većinu rimskog društva.
Vrati na pitanje

Kako su se nazivali pripadnici gradskog plemstva?

Prikaži odgovor
Pripadnici gradskog plemstva su bili patriciji, koji su upravljali gradom te su svu vlast držali u svojim rukama. Vjerovali su kako su njihovi predci osnovali Rim.
Vrati na pitanje

Kako su se zvali robovi koji su se za zabavu rimske svijetine borili u amfiteatrima?

Prikaži odgovor
Robovi koji su se za zabavu rimske svijetine borili u amfiteatrima su se zvali gladijatori.
Vrati na pitanje

Stanovništvo Rima se dijelilo na ..?

Prikaži odgovor

Dvije osnovne društvene skupine srednjovjekovnog grada su bili patriciji i plebejci. Obje skupine su bile osobno slobodne, ali ima znatnih razlika. Patriciji su činili bogato gradsko plemstvo, koje je upravljao gradom i svu vlast su držali u svojim rukama. Plebejcima je bilo uskraćeno sudjelovanje na vlasti, zbog čega su se često bunili.

Vrati na pitanje

Patriciji i pučani su bili u odličnim odonosima?

Prikaži odgovor

Između patricija i pučana je često dolazilo do neslaganja i sukoba zbog toga što su pučani željeli sudjelovati u vlasti.

Vrati na pitanje

Povlašteni dio rimskog stanovništva naziva se:

Prikaži odgovor
Patriciju su povlašteni dio rimskog stanovništva, koje ima sva politička prava. Patriciji su bili vlasnici velikog dijela zemlje.
Vrati na pitanje

U Spartakovoj pobuni sudjelovali su gladijatori, robovi i:

Prikaži odgovor
Spartak je bio gladijator koji je podigao pobunu 73. g. pr. Kr. Gladijatorima su se pridružili brojni robovi i seljaci zbog teških uvjeta života i kako bi se pobunili protiv vladajućih.
Vrati na pitanje

Kada je započelo uređivanje rimskog zakonodavstva?

Prikaži odgovor

Sredinom 5. st. pr. Kr. Narodna skupština odobrila je zakone, koji su urezani na dvanaest mjedenih ploča i postavljeni na rimski forum da ih svi mogu vidjeti. Najstariji rimski zakonik naziva se Zakonik dvanaest ploča.

Vrati na pitanje

Koje godine je započela najveća pobuna robova u rimskoj povijesti?

Prikaži odgovor

Najveću pobunu robova (73. god. pr. Kr.) u rimskoj povijesti je predvodio gladijator Spartak kojemu su se pridružile tisuće robova i seljaka. Nakon dvije godine borbi pobuna je ugašena, a Spartak je poginuo.

Vrati na pitanje

Kako se nazivaju predstavnici plebejaca, koji se bore za njihova prava?

Prikaži odgovor
Plebejci se bore za ravnopravnost s patricijima, a veliku su pobjedu postigli u 5. st. pr. Kr. Tada su dobili mogućnost da između sebe odaberu dva njihova predstavnika - pučka tribuna, koji će zastupati njihova prava i braniti ih pred patricijima.
Vrati na pitanje

Tko je činio aristokraciju?

Prikaži odgovor
Rimska Republika bila je aristokratska republika što znači da su vlast imali bogati plemići ili aristokracija. Plemstvo je posjedovalo zemlju i imalo sva prava te su upravljali državom.
Vrati na pitanje