Učitavam...

Kartice

Rimska vojska

Koja je naprava omogućavala rimskim vojnicima da u morskim bitkama unište neprijateljske brodove?

Prikaži odgovor

Kako bi lakše uništili neprijatelje, rimski brodovi su imali na sebi željeznu kuku u obliku kljuna koja se zvala vrana. Kuka bi se zabila i zakvačila za neprijateljski brod i spustio bi se mostić. Tako bi rimski vojnici prešli na neprijateljski brod i borili se kao na kopnu jer nisu bili vješti pomorci.

Vrati na pitanje

Što je trijumf?

Prikaži odgovor

Nakon pobjede u ratu, vojskovođe su od Senata kao nagradu dobivale pravo da proslave trijumf. Bila je to svečana povorka i proslava pobjede. Vojskovođe su svečano ulazili u grad s vojskom, ratnim plijenom i zarobljenicima.

Vrati na pitanje

Nastavi izreku: sve ceste vode u ...

Prikaži odgovor

Rimljani su veliku pozornost pridavali gradnji cesta. Rimske ceste predstavljale su važan dio razvoja rimske države te iz toga proizlazi izreka sve ceste vode u Rim. Ceste su omogućavale kretanje vojske, razvoj trgovine te prenošenje vijesti.

Vrati na pitanje

Kako se zvala temeljna jedinica rimske vojske?

Prikaži odgovor

Temeljna jedinica rimske vojske bila je legija. Na početku se sastojala od 3000 vojnika, a kasnije i od 6000 vojnika legionara.

Vrati na pitanje

Zašto su Rimljanima ceste bile važne osim za razvoj trgovine i pošte?

Prikaži odgovor

Rimske ceste bile su važne za uspon rimske države. Povezivale su sve dijelove države i tako omogućile prije svega razvoj trgovine, zatim i pošte. Bile su važne i u slučaju rata jer bi se njima vojska mogla brzo prevesti.

Vrati na pitanje

Od čega su građene rimske ceste?

Prikaži odgovor

Rimske ceste bile su izuzetno čvrste, kvalitetne i gradile su se u više slojeva od kamena. Bile su široke oko 6 m tako da se dvoja kola mogu mimoići. Brojne su ceste i danas očuvane i koriste se kao putevi.

Vrati na pitanje

Što su sulice?

Prikaži odgovor

Rimski su legionari u borbi koristili koplja. Sulica je vrsta kraćeg koplja. Rimski su vojnici na glavama nosili kacige, štitovi su im bili drveni sa kožnim ili metalnim ojačanjima. Nosili su kožne oklope, koje su kasnije zamijenili metalnim košuljama.

Vrati na pitanje

Kako se naziva vojska u kojoj vojnici dobivaju plaću?

Prikaži odgovor

Rimsko društvo isprva nije imalo stalnu ili plaćeničku vojsku, pa su u rat išli muškarci prema potrebi. U 2. st. pr. Kr. uvedena je stalna vojska, pa su vojnici dobivali plaću, oružje i opremu. To je omogućilo stvaranje kvalitetnije vojske i osvajanja.

Vrati na pitanje

Kakvi su bili štitovi rimskih legionara?

Prikaži odgovor

Rimski su legionari u borbi koristili koplja. Sulica je vrsta kraćeg koplja. Rimski su vojnici na glavama nosili kacige, štitovi su im bili drveni sa kožnim ili metalnim ojačanjima. Štitovi su u početu bili zaobljeni a kasnije četvrtasti. Nosili su kožne oklope, koje su kasnije zamijenili metalnim košuljama.

Vrati na pitanje

Tlocrt rimskih tabora podsjećao je na:

Prikaži odgovor

Tabori su podsjećali na gradove, zato su tlocrtom podsjećali na pravokutni, pravilni raspored gradskih ulica. Postojale su dvije glavne ulice koje su se sjekle pod pravim kutom, a u njihovom sjecištu nalazio se glavni trg ili najčešće središte tabora na kojem je bio žrtvenik, šator zapovjednika i slično.

Vrati na pitanje

Što znači skraćenica S.P.Q.R.?

Prikaži odgovor

Popularna skraćenica u Rimskoj Republici bila je S.P.Q.R. (Senatus populusque Romanus), a značila je Senat i rimski narod. Označavala je jedinstvo Senata i rimskog naroda.

Vrati na pitanje

Gdje su boravili rimski vojnici na bojnome pohodu?

Prikaži odgovor

Kada bi vojnici morali prenoćiti, sagradili bi vojni logor ili tabor. Logor se sastojao od ograde i obrambenog jarka. Unutar logora bili su šatori vojnika. Logor je najčešće bio pravokutnog ili kvadratnog oblika.

Vrati na pitanje

Simbol legije u 2. st. pr. Kr. postala je ptica:

Prikaži odgovor

U vrijeme vojskovođe Gaja Marija u 2. st. pr. Kr. orao je postao simbol legija. Orao je bila zapravo skulptura izrađena od srebra ili zlata, postavljena na štap, a nosio se u prvom redu u borbi.

Vrati na pitanje

Kad je sagrađena prva rimska mornarica?

Prikaži odgovor

Prva rimska mornarica je sagrađena u Prvom punskom ratu, 3. st. pr. Kr., po uzoru na nasukani kartaški brod. Rimska je mornarica jačala te je do kraja razdoblja Republike ovladala gotovo čitavim Sredozemljem. Zbog toga su ga zvali mare nostrum, u prijevodu naše more.

Vrati na pitanje

Gdje su se nalazila rimska groblja?

Prikaži odgovor

Većina naroda starog svijeta pokapala je svoje pokojnike izvan grada. Tako bi nastajali posebni gradovi mrtvih. Rimljani su svoje mrtve također pokapali van grada, posebno uz ceste kako bi im groblja bila lakše dostupna.

Vrati na pitanje

Što su rimski tabori?

Prikaži odgovor

Rimljani su prvi u povijesti gradili tabore. Rimski su tabori utvrđeni ratni logori koji se gradio po točno određenim pravilima. Bili su pravokutnog oblika, i svi su tabori imali isti raspored. U Hrvatskoj postoje ostatci dva rimska tabora - Gardun i Burnum.

Vrati na pitanje

Koji se naziv koristi za rimskog vojnika koji je odslužio vojnu službu?

Prikaži odgovor

Veteran je naziv za rimskog legionara koji je islužio dvadesetogodišnju vojnu službu. Veterani su po završetku službe dobivali od države zemlju i druge povlastice.

Vrati na pitanje

Što su miljokazi?

Prikaži odgovor

Rimski miljokazi su kameni stupci koji su se nalazili uz cestu. Po miljokazima se određivala udaljenost između dva mjesta na cesti, udaljenost od glavnoga grada provincije ili od Rima. Sve važnije ceste su bile označene miljokazima.

Vrati na pitanje

Kako se nazivaju pripadnici rimske legije?

Prikaži odgovor

Vojnici koji su pripadnici rimske legije nazivaju se legionari. Nakon 25 godina vojne službe dobiju zemlju za obrađivanje.

Vrati na pitanje

Koje su more Rimljani nazivali naše more?

Prikaži odgovor

Razvoj mornarice rimskoj je državi omogućio osvajanja diljem Sredozemlja. Do kraja Republike osvojili su čitavo Sredozemlje pa su Sredozemno more nazivali naše more (mare nostrum).

Vrati na pitanje

Koliko je legija obično išlo u rat?

Prikaži odgovor

Legija je osnovna jedinica rimske vojske, a sastojala se od 4000 do 6000 vojnika. U vojni sukob obično je išlo oko 4 legije. Svaka legija imala je svog zapovjednika.

Vrati na pitanje

Rimski tabori ili:

Prikaži odgovor

Rimski vojni tabori ili logori bili su pozidani na mjestima gdje se vodila bitka kako bi rimska vojska imala gdje spavati i boraviti. Tabori su imali pravilan raspored, podsjećali su na gradove, a od brojnih tabora su se i razvili gradovi.

Vrati na pitanje

Tko je zapovijedao cjelokupnom rimskom vojskom?

Prikaži odgovor

Na čelu legija nalazio se vojni vođa ili zapovjednik, ali svi su vođe bili odgovorni konzulima, koji su vodili čitavu rimsku vojsku.

Vrati na pitanje

Kojem caru pripada najveći slavoluk u Rimu?

Prikaži odgovor

U 4. st. car Konstantin je nakon pobjede dao izgraditi najveći slavoluk u Rimu, ali i u rimskom svijetu. Slavoluk i danas stoji u Rimu.

Vrati na pitanje

Kakvom kaznom su kažnjavani rimski vojnici za bijeg iz bitke?

Prikaži odgovor

Jedna od najvećih kazni za rimske legionare kada bi pobjegli s bojnog polja bilo je decimiranje tj. desetkovanje. U toj kazni bi bila pogubljena desetina kohorte. Takvom kaznom se htjelo postići da se vojnici uplaše moguće kazne ako pobjegnu.

Vrati na pitanje

Što je 'slavoluk'?

Prikaži odgovor

Slavoluk (trijumfalni luk) je arhitektonski oblik koji su podizali rimski carevi i zapovjednici. Slavoluci su podizani u čast vojnih pobjeda, a na njima su prikazivane scene koje pričaju o vojnim uspjesima i pohodima. Jedan od najznačajnijih slavoluka je Konstantinov slavoluk u Rimu (4. stoljeće).

Vrati na pitanje