Rimska kultura i umjetnost

Akvedukti su građevine koje su služile za dovod vode iz visina u nizine. To su zapravo bili oblici vodovoda. Akvedukti su se sastojali od mnoštva lukova, a imali su nekoliko razina.

Građevine s lukovima na kojima su reljefima prikazivana junačka djela i ratne pobjede bili su slavoluci. U Rimu ih je do danas sačuvano nekoliko, a najbolje očuvan je slavoluk cara Konstantina. U Rimu se nalaze i slavoluci careva Septimija Severa i Tita. Slavoluci su se gradili diljem Carstva, a ne samo u Rimu.

Rimski gradovi nastajali su planski, a većina gradova imala je pravokutni tlocrt. Bile su dvije glavne ulice, koje su se sjekle pod pravim kutom. Na njihovom sjecištu nalazio bi se forum - glavni gradski trg.

Kako bi duže trajali, a i kako bi dostojno prikazivali osobu čiji kip je napravljen, Rimljani su upotrebljavali skupe materijale, kao što je mramor. Kipovi od bronce bili su lagani i brzi za napraviti, a i bili su jefitniji od mramornih kipova.

Heleni ili Grci već su u 8. st. pr. Kr. počeli kolonizaciju Sredozemnog mora, pa su tako naselili i južni dio Apeninskog poluotoka. Zato su dolazili u dodir s Rimljanima, a grčka, helenistička kultura imala je stoga i velikog utjecaja na rimsku kulturu.

Rimski nacionalni ep Eneidu napisao je pjesnik Vergilije. Eneida govori o junaku Eneji, koji je nakon Trojanskog rata došao u Lacij i tamo osnovao grad čiji su potomci osnovali Rim.

Na rimskom forumu nalazile su se sve važnije zgrade i institucije. Jedna od njih bila je i kurija, to je bila zgrada u kojoj je Senat održavao svoje sjednice.

Javna kupališta ili terme bila su središta javnog života u Rimu. Tamo bi se Rimljani došli kupati, ali i družiti. Terme su bile lijepo ukrašene i raskošne. Unutar tih građevina nalazili su se razni bazeni, pa su tako postojali i bazeni s toplom vodom, saune i slično.

U Rimu je postojao hram koji je posvećen svim bogovima, a zove se Panteon. Nije se nalazio na rimskom forumu. Izgrađen je u 1. stoljeću, a obilježava ga šuplja kupola, kroz koju ulazi svjetlost.

Rimljani su vrlo rano počeli zapisivati svoje zakone na kamene ploče. Tako se počela razvijati pravna znanost. Rimsko pravo temelj je na kojem se razvija i pravo europskih država do danas.

Rimljani su dali izraditi kipove careva, ali i drugih poznatih ličnosti jer je to bio način da svi stanovnici upoznaju te osobe. Osim toga, tako su im odavali i počast. Kada bi neka osoba bila proglašena nepoželjnom, to se pokazivalo tako što su njeni kipovi uništavani.

Iako je latinski bio jezik kojim su Rimljani govorili, nakon osvajanja istočne Europe i Azije, tamo je većeg utjecaja imao grčki jezik i grčka kultura. Latinski jezik zadržao je veći utjecaj na Zapadu Carstva.

Među navedenim piscima ističe se povjesničar Tit Livije. On je napisao opsežno djelo \"Od osnutka grada\", u kojem je opisao povijest grada Rima od njegovog utemeljenja.

Središnji trg, a ujedno i središnje mjesto u rimskom gradu naziva se forum. Tamo se ljudi sastaju, druže, raspravljaju o politici, obavljaju se vjerske svečanosti i slično.

Zbog procvata kulture, umjetnosti i književnosti, doba Augustove vladavine naziva se i zlatno doba rimske kulture. August je poticao književno stvaralaštvo, pa se njegovo razdoblje naziva i zlatno doba rimske književnosti.

Slike naslikane na žbuki nazivaju se freske. Najljepši primjer freski može se vidjeti očuvan u gradu Pompeji u Italiji.

Među navedenima tri najpoznatija rimska pjesnika bili su Vergilije, Ovidije i Horacije. Djelovali su u doba cara Augusta.

Rimska kazališta nisu koristila prirodne padine brežuljaka, nego su bila samostojeće građevine. Grčka kazališta su koristila stijene i prirodu, samo bi uklesali gledalište i scenu, dok su rimska kazališta građena usred grada i podizana su bez obzira na okoliš.

Slavoluci su građeni nakon neke velike pobjede. Tako je i car Konstantin imao svoj slavoluk, koji je do danas najbolje sačuvan carski slavoluk. Nalazi se u blizini Koloseja.