Budući da je na hrvatskom prostoru od davnina poznato da postoje izvori tople i mineralne vode, Rimljani su na tim mjestima gradili lječilišta, poznata i kao terme, tj. toplice. Neke su se održale i do danas i još uvijek su popularna mjesta za liječenje raznih bolesti.

Rimljani su u tri rata s Ilirima uspjeli pokoriti i osvojiti Ilirsku državu. Tako su Rimljani postali gospodari područja nekdašnje Ilirske države, južno do Neretve.

Duž granice Rimskog Carstva na istoku se protezao sustav obrambenih utvrda, jaraka i zidina, koje su štitile granicu. Takva utvrđena granica naziva se limes. Prostirao se na hrvatskom području uz rijeku Dunav.

Nakon što je osvojeno područje današnje Hrvatske, Rimljani na tom području uspostavljaju provinciju Ilirik, nazvanu zbog ilirskih plemena. Ilirik se kao jedinstvena provincija prostirao na sjeveru od rijeke Dunav, na jug do Jadranskog mora.

Prije dolaska Rimljana, većina naroda na tlu Hrvatske bili su organizirani plemenski, bez nekakve državne organizacije. Čak i kad su Grci kolonizirali obalu, njihove kolonije i dalje nisu bile ujedinjene. Plemena koja su nastanjivala hrvatski prostor bila su veoma ratoborna i osvajački nastrojena.

Zajednički naziv za plemena koja su živjela od Istre do juga Hrvatske je Iliri. Panonska plemena naseljavala su uglavnom sjeverozapadnu i istočnu Hrvatsku.

Kada je provincija Ilirik podijeljena na Dalmaciju i Panoniju, kao upravno središte Dalmacije određena je Salona. Danas je to grad Solin, nadomak Splitu. O važnosti Salone govore i ostatci rimskog amfiteatra.

Ilirska plemena gradila su svoja naselja na uzvisinama, kako bi se bolje zaštitili od napada. Dodatno bi svoja naselja ograđivali obrambenim zidinama. Ostaci gradina postoje i danas u srednjoj i južnoj Hrvatskoj.

Dolaskom Rimljana na prostor Hrvatske i šire okolice širi se novi jezik, kultura, umjetnost, običaji. Taj proces širenja tog rimskog utjecaja naziva se romanizacija.

Na području Like i Gorskog kotara živjeli su Japodi. Histri su živjeli u Istri, Liburni sjeverno od rijeke Krke, a Delmati od Krke do Cetine.

Siscia je rimska provincija koju je osnovao rimski car August. Na mjestu antičke Siscije razvio se današnji grad Sisak.

Rimska osvajanja počela su ratovima s Ilirima. Time je osvojeno područje južno od Neretve. Nakon toga, Rimljani su krenuli s pokoravanjem ilirskih plemena sa sjevera prema jugu. Može se reći da je došlo do istovremenog osvajanja sa sjevera i s juga, iako je smjer sa sjevera prema jugu bio najznačajniji za prvo razdoblje rimskog osvajanja. Tek nakon osvajanja obale uslijedilo je osvajanje unutrašnjosti, čime se smjer pomaknuo prema istoku današnje Hrvatske.

Rimljani već u 3. st. pr. Kr. kreću s osvajanjem hrvatskog prostora. Zaratili su s ilirskom državom, što je dovelo do tri ilirska rata, čime su Rimljani pokorili Ilirsku državu i zavladali prostorom južno od Neretve.

Između Save i Drave krajem 1. tisućljeća pr. Kr. osim panonskih plemena naseljavaju se i keltska plemena. Neki od keltskih plemena bili su Skordisci, a naseljavali su područje na današnjem krajnjem istoku Hrvatske.

Teuta je bila poznata kraljica Ilirske države. U vrijeme kad većina naroda nije bila organizirana u državne zajednice, Ilirska država južno od rijeke Neretve bila je iznimka. Teuta je do danas najpoznatija ilirska kraljica, a poznato je i da su njeni mornari bili opasni gusari.

Sjeverno od rijeke Krke živjeli su Liburni. Bili su poznati kao izvrsni pomorci, a imali su i male i okretne lađe, koje su Rimljani kasnije nazvali \"liburnama\".

Panonija je bila rimska provincija koja je bila granica prema istoku. Tu je bilo puno rimskih vojnika, a nakon što im je vojna služba prestala, dobivali bi i zemlju u Panoniji i tu se trajno naseljavali.

Južno od Save uspostavljena je Dalmacija, s glavnim gradom Salonom, a sjeverno od Save, do rijeke Dunav, uspostavljena je Panonija, s glavnim gradom Sirmijem.

Osim ilirskih naroda, hrvatski prostor naseljavala su i razna panonska plemena. Među njih se ubrajaju Breuci, Jasi, Kolapijani, Segestijani i brojni drugi kojima imena danas nisu poznata.

Osvajanje unutrašnjosti hrvatskog prostora započeo je Gaj Oktavijan, odnosno car August u 1. st. pr. Kr. Najprije je pokorio Japode, a onda je u unutrašnjosti, kod Segestice osnovao Sisciju, današnji Sisak.

Dalmacija, a posebno područja koja su Rimljani zauzeli na prostoru današnje Bosne i Hercegovine obilovali su rudnicima. Tamo su se kopali razni metali, a to je sve pozitivno utjecalo na gospodarstvo tog područja.

Dvojica Batona, vođe ilirskih plemena, od 6. do 9. g. poveli su ustanak protiv rimske vlasti zbog poreza i obveze vojne službe. Htjeli su se osloboditi tih nameta i tako su se pobunili protiv rimske vlasti. Svojim ustankom zadali su veliki vojni udarac rimskoj vlasti.

Ovi narodi pripadaju panonskim narodima. Njima pripadaju i mnogi drugi, kojima se ni ne zna ime. Zato se jednim imenom svi zovu Panoni ili panonski narodi, tj. plemena.

Stanovnici Panonije bavili su se poljoprivredom i raznim obrtničkim zanimanjima. Uz to, razvijena je bila i trgovina. U Dalmaciji su ljudi uzgajali masline i vinovu lozu, a bavili su se i pomorstvom i trgovinom.

Rimsko osvajanje započelo je u 3. st. pr. Kr., kada su se Rimljani borili protiv ilirske države u ilirskim ratovima. Nakon toga uslijedilo je pokoravanje ilirskih naroda, a zatim i širenje na istok, u unutrašnjost. Batonov ustanak od 6. do 9. g. bio je ustanak dvojice vođa Ilira protiv rimske vlasti.

Na rijeci Kupi je pored ilirsko-keltskog naselja Segestica car August osnovao rimsku provinciju Sisciju. Danas je to grad Sisak.

Iznimka na hrvatskog povijesnom prostoru bila je Ilirska država, koja se prostirala južno od rijeke Neretve. Ostatak hrvatskog prostora nastanjivala su plemena, koja nisu bila u državnoj zajednici.

Sirmij (danas Srijemska Mitrovica) bilo je glavno upravno središte rimske provincije Panonije. U provinciji Dalmaciji takvu je ulogu imala Salona (Solin).