Rim gospodar svijeta

Koje su životinje rabili rimski neprijatelji, a Rimljanima su predstavljale novost?

Prikaži odgovor

U sukobima s epirskim kraljem Pirom Rimljani su prvi puta vidjeli slonove kao bojne životinje. Kasnije su se s njima susreli i u sukobu s Hanibalom, kartaškim vojskovođom.

Vrati na pitanje

Koje životinje su prema legendi spasile Rim od Gala probudivši Rimljane u noći i tako spasile grad od prepada Gala?

Prikaži odgovor

Prema legendi, guske su spasile Rim od Gala probudivši Rimljane u noći.

Vrati na pitanje

S kakvim su ishodom završili punski ratovi?

Prikaži odgovor

Treći, ujedno i posljednji punski rat završio je 146. g. pr. Kr. U bitci za Kartagu, Rimljani su pobijedili, potpuno su uništili Kartagu, čime je Kartaga nestala.

Vrati na pitanje

U kojoj bitci je Hanibal zadao veliki poraz rimskoj vojsci u Drugom punskom ratu?

Prikaži odgovor

Bitka kod Kane se dogodila 216. god. pr. Kr. te je tom bitkom zadan veliki udarac rimskoj vojsci. Rimljani su očekivali napad s juga, a Kartažani su napali sa sjevera, kopnenim putem te tako iznenadili Rimljane. U nekoliko bitaka Hanibal je porazio Rimljane, ali najveći udarac su zadobili u Bitci kod Kane.

Vrati na pitanje

U kojem punskom ratu je Kartaga sravnjena sa zemljom?

Prikaži odgovor

U trećem punskom ratu Kartaga je sravnjena sa zemljom, a stanovništvo prodano u roblje. Rimljani na tom području osnivaju provinciju Afriku.

Vrati na pitanje

Što je to 'pirova pobjeda'?

Prikaži odgovor

Šireći se prema jugu poluotoka, rimljani su se sukobili sa stanovnicima grčkih kolonija u Velikoj Grčkoj, a posebice se izdvajao grad Tarent. Stanovnici Tarenta su zatražili pomoć od kralja Pira koji je u nekoliko navrata pobjedio rimsku vojsku ali uz velike gubitke. Ovim izrazom se danas označava velika pobjeda sa prevelikom cijenom za pobjednika. To je pobjeda koja ne opravdava pretrpljene žrtve.

Vrati na pitanje

Nakon što su sravnili Kartagu sa zemljom, Rimljani osnivaju koju provinciju?

Prikaži odgovor

Nakon što su sravnili Kartagu sa zemljom, a stanovništvo prodali u roblje, Rimljani na tom području osnivaju provinciju Afriku.

Vrati na pitanje

Protiv koje feničke kolonije su Rimljani vodili punske ratove?

Prikaži odgovor

Rimljani su vodili punske ratove protiv feničke kolonije Kartage. Rimljani su nakon više od stoljeća pobijedili i zagospodarili Sredozemljem.

Vrati na pitanje

Po čemu su punski ratovi dobili ime?

Prikaži odgovor

Rimljani su stanovnike Kartage nazivali Punima, što je zapravo bio naziv za Feničane koji su Kartagu i osnovali kao svoju koloniju. Zato se ratovi nazivaju punski, a ne kartaški ili fenički ratovi.

Vrati na pitanje

Tko je bio na čelu provincije?

Prikaži odgovor

Osvojene su zemlje izvan Italije pretvarane u provincije s namjesnikom na čelu koji je imao vojnu, upravnu i sudsku vlast. U provincijama su osnivane kolonije, gradske naseobine. Kolonije su naseljavali vaterani i siromašnije rimsko stanovništvo. Municipij je posebna vrsta gradova. Municipije, za razliku od kolonija, obično nisu osnivali Rimljani, nego su nastajali tako što se već postojeće nerimsko naselje stavilo pod rimsku vlast. Građani municipija nisu imali pravo glasa poput rimskih građana.

Vrati na pitanje

Područje koje današnje države zauzima većina provincije Galije?

Prikaži odgovor

Provincija Galija najvećim dijelom zauzima zapadnu Europu tj. Francusku. Međutim, protezala se i na područje današnje Švicarske, Njemačke i drugih zapadnoeuropskih zemalja.

Vrati na pitanje

Koje godine je završen Drugi punski rat?

Prikaži odgovor

Bitka kod Zame vodila se 202 god. pr. Kr., te je obilježila kraj Drugog punskog rata. Kartaga je tada izgubila posjede na Pirenejskom poluotoku te je morala Rimu predati i svoju ratnu mornaricu.

Vrati na pitanje

Kako se zove provincija koju su Rimljani osnovali na Pirinejskom poluotoku nakon Drugog punskog rata?

Prikaži odgovor

Kartažani su poraženi 202. g. pr. Kr. kod Zame u Africi, u blizini Kartage. Nakon toga su Kartažani morali predati posjede na Pirinejskom poluotoku, gdje su Rimljani osnovali provinciju Hispaniju.

Vrati na pitanje

Koje godine su završili punski ratovi?

Prikaži odgovor

Punski ratovi završili su razaranjem Kartage 146. g. pr. Kr.

Vrati na pitanje

Kojim imenom Rimljani nazivaju Kartažane?

Prikaži odgovor

Rimljani su stanovnike grada Kartage zvali Punima, zbog čega se ratovi protiv Kartage nazivaju i Punski ratovi.

Vrati na pitanje

Prema riječima grčkog povjesničara Polibija, koji je grad bio najbogatiji na svijetu?

Prikaži odgovor

Zbog svoj idealnog položaja na sjecištu trgovačkih putova, Kartaga je bila središte velikog trgovačkog carstva te vrlo bogat grad, a prema riječima grčkog povjesničara Polibija najbogatiji grad na svijetu.

Vrati na pitanje

Kako se nazivaju grčke kolonije u južnoj Italiji?

Prikaži odgovor

Na jugu Italije grčka su plemena stvarala kolonije od 8. st. pr. Kr. To je područje bilo poznato kao Velika Grčka ili Magna Graecia. Stanovnici Velike Grčke došli su u sukob s Rimljanima kada su se Rimljani počeli širiti po Apeninskom poluotoku.

Vrati na pitanje

Koje su godine započeli punski ratovi?

Prikaži odgovor

Kada je Rim zagospodario jugom Italije te na taj način ugrozio interese Kartage, rat između Kartažana (Rimljani su iz zvali Puni) i Rimljana je bio neizbježan iako su stoljećima prije toga odnosi među njima bili dobri. Punski ratovi su započeli 264. god. pr. Kr. a završili 146. god. pr. Kr. Vodila su se ukupno tri rata.

Vrati na pitanje

Nakon poraza u kojoj bitci je Hanibalova vojska morala Rimljanima predati svoju ratnu mornaricu?

Prikaži odgovor

Bitka kod Zame vodila se 202 god. pr. Kr., te je obilježila kraj Drugog punskog rata. Kartaga je tada izgubila posjde na Pirenejskom poluotoku te je morala Rimu predati i svoju ratnu mornaricu.

Vrati na pitanje

Nakon osvajanja u 1. st. pr. Kr. Rim se protezao na području:

Prikaži odgovor

U 1. st. pr. Kr. završila su prva velika rimska osvajanja, koja su se nastavila i nakon tog vremena, ali ovo je bilo prvi puta da je rimska država ovladala cijelim Sredozemljem. Tako se Rimska Republika sredinom 1. st. pr. Kr. protezala od Atlantskog oceana do Male Azije. U kasnijem razdoblju zauzeta su i područja na istoku Europe te Egipat.

Vrati na pitanje

Rimljani su u provincijama osnivali kolonije. Tko ih je naseljavao?

Prikaži odgovor

Osvojene su zemlje izvan Italije pretvarane u provincije s namjesnikom na čelu koji je imao vojnu, upravnu i sudsku vlast. U provincijama su osnivane kolonije, gradske naseobine. Kolonije su naseljavali vaterani i siromašnije rimsko stanovništvo. Municipij je posebna vrsta gradova. Municipije, za razliku od kolonija, obično nisu osnivali Rimljani, nego su nastajali tako što se već postojeće nerimsko naselje stavilo pod rimsku vlast. Građani municipija nisu imali pravo glasa poput rimskih građana.

Vrati na pitanje

Što je municipij?

Prikaži odgovor

Osvojena područja izvan Italije pretvarana su u provincije s namjesnikom na čelu koji je imao vojnu, upravnu i sudsku vlast. U provincijama su osnivane kolonije, gradske naseobine. Kolonije su naseljavali vaterani i siromašnije rimsko stanovništvo. Municipij je posebna vrsta gradova. Municipije, za razliku od kolonija, obično nisu osnivali Rimljani, nego su nastajali tako što se već postojeće nerimsko naselje stavilo pod rimsku vlast. Građani municipija nisu imali pravo glasa poput rimskih građana.

Vrati na pitanje

Ime najpoznatijeg kartaškog vojskovođe u punskim ratovima:

Prikaži odgovor

Kartaški vojskovođa Hanibal u nekoliko se bitaka sukobio s Rimljanima i uspio ih čak i pobijediti. Kao najveći Hanibalov uspjeh ističe se prelazak preko Alpi i dolazak pred sami Rim.

Vrati na pitanje

Iste godine kad su uništili Kartagu, Rimljani su zauzeli i:

Prikaži odgovor

146. g. pr. Kr. Rimljani su u Trećem punskom ratu uništili Kartagu i pobijedili. Iste godine zauzeli su Makedoniju i Grčku i stvorili i tamo svoje provincije, no ostavili su im određeni stupanj samostalnosti.

Vrati na pitanje

Koji narod je sa sjevera Apeninskog poluotoka početkom IV. st.pr. Krista provalio te zauzeo i opljačkao Rim?

Prikaži odgovor

Početkom IV. st.pr. Krista Gali, narod sa sjevera Apeninskog poluotoka, je provalio te zauzeo i opljačkao Rim. Gali su se na kraju povukli nakon što im je isplaćena velika otkupnina u zlatu.

Vrati na pitanje

Osvojene zemljama nakon Punskih ratova Rimljani su pretvarali u ...?

Prikaži odgovor

Osvojene su zemlje izvan Italije pretvarane u provincije s namjesnikom na čelu koji je imao vojnu, upravnu i sudsku vlast. U provincijama su osnivane kolonije, gradske naseobine. Kolonije su naseljavali vaterani i siromašnije rimsko stanovništvo. Municipij je posebna vrsta gradova. Municipije, za razliku od kolonija, obično nisu osnivali Rimljani, nego su nastajali tako što se već postojeće nerimsko naselje stavilo pod rimsku vlast. Građani municipija nisu imali pravo glasa poput rimskih građana.

Vrati na pitanje

Zbog čega su izbili punski ratovi?

Prikaži odgovor

Rimljani su osvajajući Apeninski poluotok došli i u sukob sa stanovnicima na jugu Italije i na Siciliji. Kartaga je imala interese na Siciliji, kao i Rim jer je Sicilija bila bogata žitom. Nakon što je Rim počeo osvajati Siciliju i uplitati se u sukobe, došlo je do sukoba s Kartažanima.

Vrati na pitanje

Koliko je bilo punskih ratova?

Prikaži odgovor

Bila su tri punska rata. Ratovi su s prekidima trajali više od stoljeća, a Rim je iz njih izašao kao gospodar Sredozemlja.

Vrati na pitanje

Kako se zvao kartaški vojskovođa koji je u 2. punskom ratu potpuno uništio rimsku vojsku i opustošio okolicu Rima?

Prikaži odgovor

Kartaški vojskovođa koji je u 2. punskom ratu potpuno uništio rimsku vojsku i opustošio okolicu Rima se zvao Hanibal.

Vrati na pitanje

Koje je područje u Europi osvojio Gaj Julije Cezar?

Prikaži odgovor

Gaj Julije Cezar vojskovođa je i političar koji je živio u 1. st. pr. Kr. Sa svojom vojskom osvojio je Galiju, današnji prostor Francuske. Odlučujuća bitka dogodila se 52. g. pr. Kr. kada je Cezar pobijedio galskog vojskovođu Vercingetoriksa.

Vrati na pitanje

Od kojeg epirskog kralja je grčka kolonija Tarent zatražila pomoć u borbi protiv Rimljana?

Prikaži odgovor

Grčka kolonija Tarent je zatražila pomoć u borbi protiv Rimljana od epirskog kralja Pira. On je stigao u Italiju s velikom vojskom u kojoj su bili i bojni slonovi.

Vrati na pitanje

Kako se naziva proces širenja rimskog jezika, kulture, vjerovanja?

Prikaži odgovor

Područja koja su Rimljani osvajali i tamo osnivali kolonije nastojali su obogatiti svojom kulturom, jezikom, vjerovanjima i običajima. Proces širenja svega rimskog na novoosvojena područja naziva se romanizacija.

Vrati na pitanje

Odakle je Hanibal stigao do Rima u Drugom punskom ratu i tako iznenadio Rimljane?

Prikaži odgovor

Kartažani su nakon Prvog punskog rata osvojili dijelove Pirinejskog poluotoka (današnja Španjolska i Portugal). Odatle je Hanibal s vojskom i ratnim slonovima krenuo u Italiju, prešao Alpe i sa sjevera iznenadio Rimljane.

Vrati na pitanje

Koja bitka je označila kraj Drugog punskog rata?

Prikaži odgovor

Bitka kod Zame vodila se 202 god. pr. Kr., te je obilježila kraj Drugog punskog rata. Kartaga je tada izgubila posjde na Pirenejskom poluotoku te je morala Rimu predati i svoju ratnu mornaricu.

Vrati na pitanje

S kim su se Rimljani otimajući im grad po grad sukobili na Apeninskom poluotoku?

Prikaži odgovor

Otimajući im grad po grad, Rimljani su se na Apeninskom poluotoku sukobili s Etrurcima (Etruščanima). Posljednji etrurski gradovi predali su se Rimlajnima u III. st. pr. Krista.

Vrati na pitanje

Klinasto pismo od Sumerana preuzimaju Akađani, Babilonci i Asirci, a glasovno pismo ostali narodi od:

Prikaži odgovor

Prvo glasovno pismo osmislili su fenički trgovci u 2. tis. pr. Kr. i nazvano je alfabet prema prva dva slova (alfa i beta). Pismo je nastalo tako što su Feničani prilagodili slikovna pisma i pojednostavili ih. Od Feničana su glasovno pismo prihvatili i ostali narodi na Sredozemlju.

Vrati na pitanje

U kojem razdoblju rimske povijesti je rimska država osvojila cijeli Apeninski poluotok?

Prikaži odgovor

Do kraja 2. st. pr. Kr. Rim je osvojio cijeli Apeninski poluotok u sukobima s Etruščanima, Galima, Grcima i drugima. Svi su priznali vlast Rima do kraja 2. st. pr. Kr., što je razdoblje Rimske Republike.

Vrati na pitanje

Što su u Prvom punskom ratu osvojili Rimljani?

Prikaži odgovor

Rimljani su u Prvom punskom ratu osvojili otoke Siciliju, Sardiniju i Korziku. Kartažani su taj gubitak nadokadili proširivanjem svog teritorija na Pirenejskom poluotoku -> što je ujedno bio i razlog izbijanja Drugog punskog rata 218. god. pr. Kr.

Vrati na pitanje

Koje je godine izbio Drugi punski rat?

Prikaži odgovor

Rimljani su u Prvom punskom ratu osvojili otoke Siciliju, Sardiniju i Korziku. Kartažani su taj gubitak nadokadili proširivanjem svog teritorija na Pirenejskom poluotoku -> što je ujedno bio i razlog izbijanja Drugog punskog rata 218. god. pr. Kr.

Vrati na pitanje