Arthur Evans bio je arheolog koji je istraživao lokalitete na Kreti te je otkrio i palaču u Knosu koju je pripisao kralju Minosu. Zbog brojnih hodnika i stubišta, palača je nazvana i labirintom.

Mikenjani su od Krećana preuzeli korištenje pisma. Kretsko pismo zvalo se linear A i do danas je nedešifrirano. Mikenjani su naslijedili od Krećana pismo i prilagodili ga, te je nastalo pismo Linear B, koje je dešifrirano 1950-ih godina.

Minojska kultura pojavila se oko 2000. g. pr. Kr. na Kreti. Prva je to kultura u istočnom Sredozemlju. Nazvana je minojskom po legendarnom kralju Minosu.

Mikenska civilizacija razvila se na poluotoku Peloponezu, najvećeg grčkom poluotoku. Mikena je prva kopnena civilizacija, a proširila se na čitav egejski prostor i utjecala na njegov razvoj.

Mikenska kultura počela je propadati u 13. st. pr. Kr., kada na Peloponez doseljavaju grčka plemena Dorana, koja pokoravaju i Mikenu te osnivaju nove polise i postaju gospodari Peloponeza.

Oko 1750. g. pr. Kr. Kretu je zasuo vulkanski pepeo koji je došao s otoka Tere na kojem se dogodila erupcija vulkana. Taj je pepeo doveo do nestašice hrane i raznih bolesti. Na koncu su Kretu zauzeli Mikenjani.

Zbog smještaja otoka Krete u središtu Sredozemnog mora, na Kreti se razvila trgovina. Trgovalo se proizvodima s Istoka, pa su se preko kretskih luka prevozili na Zapad i obratno.

Kretski gradovi bili su monarhije, odnosno u njima su vlast imali kraljevi. Obično su kraljevi imali palače, koje su bile sjedište društvenog, političkog i kulturnog života.

U 2. tis. pr. Kr. istovremeno s razvojem minojske civilizacije na Kreti, na poluotoku Peloponezu nastaje mikenska civilizacija, nazvana tako prema gradu Mikeni.

Mikena je poznata po velikim i snažnim bedemima, koje su prema legendi i grčkim vjerovanjima gradili jednooki divovi kiklopi. Zato se nazivaju kiklopske zidine.

U gradu Knosu na sjeveru Krete smjestila se jedna od najpoznatijih palača i to ona kralja Minosa, po kojem je cijela kultura dobila ime. U Knosu je ujedno i najveće arheološko nalazište iz brončanog doba na Kreti.

Freske koje su krasile zidove palače u Knososu nosile su motive iz prirode, iz svakodnevnog života, a posebno su poznati prizori igre s bikovima te prikaz zmijske božice, kretskog božanstva.

U 2. tis. pr. Kr. na istočnom Sredozemlju, na prostoru današnje Grčke i Krete nastaju prve europske civilizacije, nazvane i egejske civilizacije jer su okružene Egejskim morem.

Ulaz u Mikenu očuvan je do danas, a naziva se Lavlja vrata. Tako je nazvan jer se iznad ulaza nalazi reljef dviju lavica.