Put svile naziv je za mrežu trgovačkih puteva koja je nastala kako bi Kinu povezala sa Sredozemljem. Ovo je vrlo važan trgovački put koji je svoje značenje održao i do novog vijeka, a njime su se prevozili začini, svila, staklo, porculan iz Kine, a u Kinu su se uvozili zlato, drago kamenje i slično.

Kineska kultura ostavila je u naslijeđe izum i proizvodnju papira kao podloge za pisanje, koristili su i barut te kompas. Šah ima svoje porijeklo u Indiji te Perziji.

U Kini se upotrebljava složen način pisanja, a izučavanje pisma dovelo je mnoge da se nauče lijepom pisanju, koje nalikuje na umjetničko djelo jer su svi znakovi jednako napisani i imaju zadan smjer kistom. To se naziva kaligrafija ili umijeće lijepog pisanja.

Kineska civilizacija nastala je u 4. tis. pr. Kr. u dolini Žute rijeke ili rijeke Huangho na sjeveru. U dolini te rijeke populacija je nastala bez utjecaja izvana, a ljudi su se bavili poljoprivredom.

U 3. tis. pr. Kr. na prostoru Žute i Duge rijeke nastalo je više manjih kineskih država. Vladar jedne od tih država, koja se zvala Ćin, ujedinio je više malih država i nastalo je Kinesko Carstvo.

Za obranu Carstva sa sjevera, počeo se u 5. st. pr. Kr. graditi Kineski zid. Svoj je konačni oblik dobio u 15. stoljeću, a dug je oko 22 000 kilometara i visok od šest do devet metara.

Kinesko Carstvo postojalo je do 20. stoljeća, točnije do 1912. godine kad je svrgnuta posljednja carska dinastija Quing. Kinesko Carstvo tako je jedno od najdugovječnijih carstava u povijesti.

U Kini postoji više božanstava i različita vjerovanja, ali uz konfucijanizam koji više predstavlja filozofsko-religijski sustav, najzastupljenija vjera je budizam. Pogrešno se smatra da je budizam nastao u Kini. U Kinu je budizam došao iz Indije.

Veliki kineski mislilac Konfucije je u 6. st. pr. Kr. utemeljio konfucijanizam, kao veliki vjerski sustav u kojem se štuju predci, poštuje red i obveze u obitelji i društvu.

Najstariji zapisi na kineskom su zapisani slikovnim pismom. To znači da je svaka slika označavala jedan pojam ili riječ, za razliku od glasovnog u kojem jedan znak predstavlja jedan glas.

U Kini je posebno popularna izrada figurica vojnika i konjanika od terakote. Terakota je zapravo pečena zemlja. Najveći broj figura od terakote pronađen je u grobnici prvog kineskog cara, oko sedam tisuća figura. To su figure ratnika u prirodnoj veličini, a služile su kao vojska u zagrobnom životu.

Druga važna rijeka za nastanak kineske civilizacije osim rijeke Hoangho (Žute rijeke) je i rijeka Yangce ili Duga rijeka. Nalazi se na jugu, a Žuta rijeka na sjeveru.

Svilene niti proizvode ličinke dudova svilca. Te niti dudov svilac omata u čahuru, koja se otapa u vodi i tako se razmataju niti i proizvodi se svilena tkanina.

Stanovništvo se u kineskim državama bavilo poljoprivredom. Uglavnom se na sjeveru uzgajalo žitarice, posebno pšenicu i proso, a na jugu se uzgajala riža. I danas je riža jedna od najvažnijih kineskih poljoprivrednih kultura.

Kineski umjetnici poznati su po izradi posebne vrste keramike glatkih stijenki, a naziva se porculan. Porculan je oslikavan i od njega je rađeno razno posuđe koje se prodavalo. Osim porculana, najvažniji proizvod koji je Kina prodavala bila je svila.