Citadela je u indijskim gradovima predstavljala povišeni dio grada, koji je bio ograđen bedemima. Na citadeli se nalazio hram i vjerske građevine.

Kipovi Bude glavni su u budizmu. Na njima je Buda prikazan kao miran i zamišljen. Naime, odlika budizma je i mirnoća duha i tijela.

Indijska civilizacija nastala je u 3. tis. pr. Kr. u dolini rijeke Ind i njenih pritoka. Zato se i naziva indijska civilizacija.

Najveći do stanovnika indijske civilizacije bavio se uzgojem žitarica. Uglavnom su uzgajali pšenicu i ječam.

Središte indijske civilizacije bili su gradovi Mohenjo Daro i Harappa. Ovi su gradovi pronađeni u 20. stoljeću i predstavljaju glavne pravopovijesne lokalitete indijske civilizacije.

Brahmanizam je naziv za vjeru hinduizam. Brahmanizam je naziv koji vjera nosi po Brahmi, bogu stvoritelju, a hinduizam svoje ime duguje nazivu za Indijce - Hindusi.

Pronalasci u Mohenjo Daru i Harappi pokazuju sličnost indijske civilizacije i sumerskih, tj. mezopotamskih civilizacija. Prema tome se zaključuje i da su Indija i Mezopotamija održavale snažne trgovačke veze.

U Indiji su do danas najzastupljeniji budizam i hinduizam. Budizam se brzo proširio čitavom Azijom, pa je među najzastupljenijima i danas u Aziji, posebice u Kini. Hinduziam je ostao više zastupljen u Indiji.

Indijska civilizacija bila je visoko razvijena. Osim postojanja pisma i drugih kulturnih postignuća, u graditeljstvu se isto isticao visok stupanj razvoja. Tako su gradovi imali i kanalizaciju i bunare za pitku vodu.

Brahma je vrhovno božanstvo i bog stvoritelj u brahmanizmu. On je podijelio ljude na kaste. Drugi naziv za brahmanizam je hinduizam.

Buda je nadimak koji su učenici Siddarthe Guatame dali njemu, a znači Prosvijetljeni. Po imenu Buda naziva se i vjera budizam.

Budizam je utemeljio kraljević Siddartha Guatama u 6. st. pr. Kr., kada se odrekao svog bogatsva i položaja i počeo naučavati jednakost ljudi i pobunu protiv sustava kasti.

Indijsko društvo podijeljeno je na kaste. To je sustav u kojem su ljudi podijeljeni prema pravima i dužnostima. Kaste se nisu smjele miješati. Postojale su četiri kaste, ali se kasnije broj proširio.

Mohenjo Daro i Harappa imali su pravilan raspored ulica, planski tlocrt, ulice su se sjekle pod pravim kutom, a imali su i kanalizaciju, bunare za vodu i građevine izgrađene od opeke.

Među navedenim postignućima, indijska civilizacija koristila je dekadski brojevni sustav u matematici te je koristila nulu. Od indijske civilizacije su Arapi preuzeli brojeve i prenijeli ih u Europu.

Stanovnici koji su nastanjivali dolinu rijeke Ind zvali su se Dravidi. Prema njima se indijska civilizacija naziva i dravidska civilizacija, a slična je civilizacijama sumerskih gradova.

Ostaci gradova Mohenjo Daro i Harappa otkriveni su tek u 20. stoljeću. Bila je to potvrda da je indijska civilizacija jedna od starijih civilizacija nastalih u prapovijesti.

Pronalasci u najstarijim indijskim gradovima pokazuje da se radilo o visoko razvijenoj civilizaciji, koja je poznavala i pismo. Prvo pismo kojim su se koristili bila je vrsta klinastog pisma, koje je bilo slično sumerskom pismu.

Princ Siddartha Guatama u 6. st. pr. Kr. utemeljio je budizam. On potiče pobunu protiv kasti i ljude poučava jednakosti i ljubavi. Njegovi učenici dali su mu ime Buda, što znači Prosvijetljeni.

Kuće i ostale građevine u indijskim gradovima građene su od opeke koja je sušena na suncu. To je trajniji materijal od blata ili slame, pa su zahvaljujući tome ove građevine sačuvane do danas.