Indijske civilizacije

Kuće i ostale građevine u indijskim gradovima građene su od opeke koja je sušena na suncu. To je trajniji materijal od blata ili slame, pa su zahvaljujući tome ove građevine sačuvane do danas.

Među navedenim postignućima, indijska civilizacija koristila je dekadski brojevni sustav u matematici te je koristila nulu. Od indijske civilizacije su Arapi preuzeli brojeve i prenijeli ih u Europu.

Najveći do stanovnika indijske civilizacije bavio se uzgojem žitarica. Uglavnom su uzgajali pšenicu i ječam.

Indijska civilizacija nastala je u 3. tis. pr. Kr. u dolini rijeke Ind i njenih pritoka. Zato se i naziva indijska civilizacija.

Brahma je vrhovno božanstvo i bog stvoritelj u brahmanizmu. On je podijelio ljude na kaste. Drugi naziv za brahmanizam je hinduizam.

Pronalasci u najstarijim indijskim gradovima pokazuje da se radilo o visoko razvijenoj civilizaciji, koja je poznavala i pismo. Prvo pismo kojim su se koristili bila je vrsta klinastog pisma, koje je bilo slično sumerskom pismu.

Središte indijske civilizacije bili su gradovi Mohenjo Daro i Harappa. Ovi su gradovi pronađeni u 20. stoljeću i predstavljaju glavne pravopovijesne lokalitete indijske civilizacije.

Budizam je utemeljio kraljević Siddartha Guatama u 6. st. pr. Kr., kada se odrekao svog bogatsva i položaja i počeo naučavati jednakost ljudi i pobunu protiv sustava kasti.

Kipovi Bude glavni su u budizmu. Na njima je Buda prikazan kao miran i zamišljen. Naime, odlika budizma je i mirnoća duha i tijela.

Princ Siddartha Guatama u 6. st. pr. Kr. utemeljio je budizam. On potiče pobunu protiv kasti i ljude poučava jednakosti i ljubavi. Njegovi učenici dali su mu ime Buda, što znači Prosvijetljeni.

Brahmanizam je naziv za vjeru hinduizam. Brahmanizam je naziv koji vjera nosi po Brahmi, bogu stvoritelju, a hinduizam svoje ime duguje nazivu za Indijce - Hindusi.

Indijska civilizacija bila je visoko razvijena. Osim postojanja pisma i drugih kulturnih postignuća, u graditeljstvu se isto isticao visok stupanj razvoja. Tako su gradovi imali i kanalizaciju i bunare za pitku vodu.

Ostaci gradova Mohenjo Daro i Harappa otkriveni su tek u 20. stoljeću. Bila je to potvrda da je indijska civilizacija jedna od starijih civilizacija nastalih u prapovijesti.

Indijsko društvo podijeljeno je na kaste. To je sustav u kojem su ljudi podijeljeni prema pravima i dužnostima. Kaste se nisu smjele miješati. Postojale su četiri kaste, ali se kasnije broj proširio.

Buda je nadimak koji su učenici Siddarthe Guatame dali njemu, a znači Prosvijetljeni. Po imenu Buda naziva se i vjera budizam.

U Indiji su do danas najzastupljeniji budizam i hinduizam. Budizam se brzo proširio čitavom Azijom, pa je među najzastupljenijima i danas u Aziji, posebice u Kini. Hinduziam je ostao više zastupljen u Indiji.

Citadela je u indijskim gradovima predstavljala povišeni dio grada, koji je bio ograđen bedemima. Na citadeli se nalazio hram i vjerske građevine.

Stanovnici koji su nastanjivali dolinu rijeke Ind zvali su se Dravidi. Prema njima se indijska civilizacija naziva i dravidska civilizacija, a slična je civilizacijama sumerskih gradova.

Pronalasci u Mohenjo Daru i Harappi pokazuju sličnost indijske civilizacije i sumerskih, tj. mezopotamskih civilizacija. Prema tome se zaključuje i da su Indija i Mezopotamija održavale snažne trgovačke veze.

Mohenjo Daro i Harappa imali su pravilan raspored ulica, planski tlocrt, ulice su se sjekle pod pravim kutom, a imali su i kanalizaciju, bunare za vodu i građevine izgrađene od opeke.