Grčka baština u modernom svijetu

Najpoznatije grčko kazalište na otvorenom je ono u Epidauru. Sačuvano je do danas. Odlikuje ga dobra akustika pa je publika dobro čula sve što se događa na pozornici.

Hipokrat je bio poznati liječnik starog vijeka. Njemu u čast liječnici polažu Hipokratovu zakletvu koja ih obvezuje da poštuju određena moralna načela u odnosu prema pacijentima.

Grci su se bavili znanošću. U starog Grčkoj je znanost doživjela veliki napredak. Grci su se bavili matematikom, astronomijom, filozofijom, medicinom, geografijom itd. Ocem povijesti smatramo Herodota, ocem medicine Hipokrat, a matematičar Pitagora je tvrdio da je Zemlja okrugla.

Hipokrat je bio poznati liječnik starog vijeka. Njemu u čast liječnici polažu Hipokratovu zakletvu koja ih obvezuje da poštuju određena moralna načela u odnosu prema pacijentima.

Euripid je uz Eshila i Sofokla bio najpoznatiji grčki tragičar. Aristotel je bio najpoznatiji grčki filozof i znanstvenik iz 4. st. pr. Kr. Aristotel je objasnio svijet oko sebe uz pomoć promatranja, npr. secirao je  kukce, kako bi mogao doznati više o njihovoj građi. Uz to, Aristotel je bio učitelj Aleksandra Velikoga. Bavio se je astronomijom, logikom, fizikom, politikom i filozofijom.

Grci su svoja kazališta gradili u prirodi, na otvorenom. Najčešće su kazališta bila polukružnog oblika, uklesana u neku stijenu ili prirodnu padinu.

Grci su u kazalištu posebno uživali u veselim predstavama (komedijama) i u tužnim pričama (tragedijama).

U Grčkoj je bilo onih koji su se bavili matematikom. Tako je matematičar Pitagora postavio tzv. Pitagorin poučak koji donosi formulu za izračun stranica pravokutnog trokuta.

Kazalište se sastojalo od scene i orkestra. Scena je bila prostor iza pozornice, gdje su se glumci oblačili i pripremali za predstavu.

Eshil, Sofoklo i Euripid pisali su drame, uglavnom tragedije pa su poznati kao grčki tragičari. Stvarali su u klasičnom dobu grčke književnosti.

Grčki glumci su nosili maske na pozornici. Glumci su bili samo muškarci, pa su glumili i ženske uloge.

Grci su bili poznati i uspješni kao graditelji, a najviše po hramovima i kazalištima na otvorenom. Ove su građevine od njih preuzeli i drugi narodi, posebno Rimljani.

Grci su bili uspješni u mnogim znanstvenim i umjetničkim poljama. Najviše su doprinijeli književnosti i umjetnostima. Njihova književna i umjetnička djela postala su uzor kasnijim piscima i umjetnicima.

Platon je bio Sokratov učenik. Utemeljio je svoju filozofsku školu koju je nazvao Akademijom.

Ono što je danas poznato kao pozornica ili scena nazivalo se orkestra. To je vidljivi dio pozornice na kojem su glumci i zbor nastupali.

Filozofija je znanost koja je nastala u Grčkoj. Definira se kao znanost o mudrosti i o razmišljanju o temama. Filozofi su pokušali razumjeti i objasniti čovjeka i prirodu.

Grci su u kazalištu posebno uživali u veselim predstavama (komedijama) i u tužnim pričama (tragedijama).

Aristotel je bio Platonov učenik. Bavio se filozofijom i proučavanjem drugih znanosti. Svoje znanje prenio je Aleksandru Velikom.

Književno djelo koje je namijenjeno izvođenju u kazalištu naziva se drama. Drama može biti tragedija i komedija.