Grci na Jadranu

Issa je kolonija osnovana na otoku Visu, a danas je to i grad Vis na istom otoku. Issu je osnovao Dionizije Stariji iz Sirakuze u 4. st. pr. Kr.

Nakon što su osnovali koloniju Issu, grčki kolonizatori nastanili su današnji otok Hvar i tamo osnovali koloniju Pharos, danas poznatu kao Stari Grad.

Antička povijest hrvatskog prostora počinje grčkom kolonizacijom jadranske obale. Naime, Grci su naše prostore naselili prije Rimljana, tako da su Rimljani nastavili antičku baštinu.

Epetion je današnji Stobreč. Grci su ovu koloniju osnovali u drugoj etapi kolonizacije Jadrana, otprilike u 3. i 2. st. pr. Kr. Epetion, tj. Stobreč danas je gradsko naselje Splita.

Kolonizatori su sa sobom donosili i nove kulture, pa su tako zaslužni za uzgoj vinove loze, maslina i smokava. Postoje istraživanja koja govore da su se stanovnici Jadrana bavili uzgojem maslina i prije dolaska Grka, no tek njihovim dolaskom dolazi do značajnijeg uzgoja.

Lumbarda je jedno od naselja koja su osnovali Grci na otoku Korčuli, tj. Korkyri. Iz Lumbarde je sačuvan antički kameni natpis, koji se naziva Lumbardska psefizma.

Emporij je naziv za trgovački grad ili trgovište. Grci su osim kolonija na Jadranu osnivali i takve trgovačke gradove, tj. emporije. Neki od emporija bili su Narona i Epidaurum.

Kairos je bog sretnog trenutka. Prikazivan je kao mladić s čuperkom kose. Tko bi ga uhvatio za čuperak, smatrao bi da je uhvatio sreću. Kairos je prikazan na kamenom reljefu koji je pronađen u Trogiru.

U grčkoj koloniji Tragurion, današnjem Trogiru, pronađen je kameni reljef na kojem je prikazan bog Kairos. Reljef datira u 1. stoljeće. Bog Kairos smatrao se bogom sretnog trenutka i prigode.

Grčka kolonizacija Jadrana počela je u 6. stoljeću prije Krista, kada su grčki kolonizatori prvi puta pokušali uspostaviti trajne gradove-države. Tada je osnovana kolonija na Korčuli, ali nije se održala. No, to im nije uspjelo do 4. st. pr. Kr., kada su utemeljene prve kolonije kao što su Issa i Pharos.

Narona je naziv za današnje mjesto Vid kraj Metkovića. Najprije je to bilo grčko trgovište, a kasnije je Narona postala važna ra Rimljane, pa se smatra i rimskom kolonijom.

Grčki pisci pisali su i putopise, odnosno djela u kojima su opisivali krajeve kojima su putovali. Pri tome su opisivali i narode, njihove običaje, navodili njihova imena i imena mjesta kroz koja su putovali. Na taj način sačuvala su se imena naroda na hrvatskoj obali i u zaleđu i do danas.

Osim što su Grci svojim dolaskom na Jadran sa sobom donijeli i nove poljoprivredne kulture, važan utjecaj ostavili su i na graditeljstvo na Jadranu. To se vidi po isklesanom i obrađenom kamenu na nekim utvrdama, zatim po pravilnom rasporedu ulica, zidinama, ali i primjerima kao što je podjela Starigradskog polja.

U prvoj etapi kolonizacije Jadrana Grci su osnovali Issu, Pharos, Korkyru. U sljedećoj etapi stanovnici Isse osnovali su Epetion i Tragurion.

Pravilna podjela zemljišta na pravokutna polja nalazi se i danas u Stari Gradu. Ostatak je to podjele grčke kolonije Pharos, a danas je ovo pod zaštitom baštine UNESCO-a.

UNESCO je svjetska organizacija koja se bavi zaštitom kulturnih dobara. Na popisu se nalazi Starigradsko polje, kao jedinstven primjer antičke kulture iz 4. st. pr. Kr. Grčki kolonisti pravilno su podijelili zemljište na otoku Hvaru, a podjela je vidljiva i do danas iz zraka.