Vrelo je vrsta snažnog izvora u krškim područjima, a one može presahnuti uslijed dugotrajnih suša.

Najduža rijeka u Europi je Volga koja teče u Ruskoj Federaciji i ulijeva se u Kaspijsko jezero. S obzirom na to da Ruska Federacija nije u Europskoj uniji, najduža rijeka Europske unije je Dunav.

Riječnu mrežu čine sve rijeke na nekom području. Sama gustoća riječne mreže ovisi o reljefu, klimi te o samom podlozi.

Porječje je područje kojim teče rijeka te prostor oko svih njenih pritoka. Najveće porječje na svijetu ima rijeka Amazona, a u Europi rijeka Volga.

Delta Neretve najpoznatija je delta neke rijeke u Hrvatskoj. Delta Neretve koristi se za poljoprivredu, a ponajviše za uzgoj agruma i lubenica. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa deltu rijeke Neretve.

Mjesto gdje završava tok neke tekućice naziva se ušće. Razlikujemo dva osnovna tipa ušća, a to su: delta i estuarij.

Amazona je rijeka najbogatija vodom na svijetu. Teče na sjeveru Južne Amerike te je uz rijeku Nil koja teče u Africi najdulja rijeka svijeta.

Gledamo li od izvora prema ušću sve rijeke koje pritječu glavnoj rijeci s lijeve strane su lijevi pritoci, a one koje pritječu s desne strane su desni pritoci. Uzmimo za primjer rijeku Savu, njoj su desni pritoci rijeke Una i Bosna, a lijevi pritoci su Lonja i Orljava.

Mjesto gdje završava tok neke tekućice naziva se ušće. Razlikujemo dva osnovna tipa ušća, a to su: delta i estuarij.

U tekućice ubrajamo rijeke i potoke. S druge strane u stajaćice ubrajamo jezera, močvare, bare i lokve.

Svaka tekućica ima svoje osnovne elemente, a to su: izvor, korito, ušće, obale i pritoke. Početak svake tekućice naziva se izvor.

Estuarij je ljevkasto riječno ušće nastalo potapanjem donjeg toka rijeke. Estuariji su uglavnom uvučeni u kopno te su kao takvi pogodni za gradnju hidroelektrana jer nema većeg utjecaja valova. Neke od rijeka u svijetu s estuarijem su: Yangtze u Aziji, Amazona u Južnoj Americi i Temza u Europi.

Obale su strane korita. Razlikujemo lijevu i desnu obalu, a određujemo ih u odnosu izvora prema ušću. Sve što je s desne strane od izvora prema ušću je desna obala, a što je s lijeve strane je lijeva obala.

Prostor s kojega sve rijeke otječu prema oceanu, moru ili jezeru naziva se slijev. U Hrvatskoj rijeke dijelimo u dva slijeva, a to su slijev Crnoga mora i slijev Jadranskog mora.

Razina vode u koritu tekućice naziva se vodostaj. Vodostaj se obično izražava u centimetrima, a mjeri se uglavnom pomoću vodomjerne letve

Razvodnica je granica između dvaju porječja ili sljevova. Granica crnomorskog i jadranskog slijeva u Hrvatskoj prolazi kroz Gorsku Hrvatsku.

Korito je udubljenje na površini Zemlje kojim teče rijeka. Rijeka uglavnom sama sebi prirodno stvara korito procesom erozije.

Amazona, Temza i Laba neke su od svjetskih rijeka koje imaju estuarij kao oblik riječnog ušća. S druge strane rijeka Nil ima jednu od najpoznatijih delti kao oblik riječnog ušća. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene rijeka i istraži kakve oblike riječnog ušća imaju na primjer Dunav i Yangtze.