Svojstva i bogatstva mora

Morski prolazi ili tjesnaci dijelovi su svjetskog mora koji povezuju susjedna mora ili mora i oceane. Osim tjesnaca razlikujemo i morske kanale koji imaju istu funkciju kao tjesnaci, ali su nastali umjetnim putem.

Faktori koji mogu utjecati na povećanje ili smanjenje saliniteta su količina padalina, dotok tekućica ili npr. količina isparavanja. Ukoliko je veće isparavanje količina soli će biti veća u vodi, a padaline i rijeke koje završavaju u moru mogu smanjiti salinitet.

More ima veliku gospodarsku važnost. Za početak služi nam kao izvor hrane, soli, nafte, plina,... Osim toga, more se koristi i za pomorski promet koji je najjeftiniji oblik prometa pa ima široku upotrebu.

Morski kanali za razliku od prolaza nastali su umjetnim putem, odnosno djelovanjem čovjeka. Najpoznatiji i jedni od najprometnijih morskih kanala su Sueski kanal koji povezuje Sredozemno i Crveno more te Panamski kanal koji povezuje Atlantski ocean i Tihi ocean.

Jadransko more svrstava se u topla mora. Preko ljeta temperature se kreću između 22-25°C, a zimi između 9-14°C. Sjeverni dio Jadranskog mora je hladniji, dok je južni dio dublji i topliji.

Proces pretvaranja slane u slatku vodu naziva se desalinizacija. Navedeni proces provodi se u država koje nemaju izvore slatke vode ili su im izvori slatke vode nedovoljni kao što je to na Malti.

Secchijev disk mjerni je instrument kojim se mjeri prozirnost mora. Secchijev disk je zapravo pločica privezana na konopac koja se baci u vodu i uz pomoć mjerne skale se promatra prozirnost.

Boja je jedno od svojstava mora, a ovisi o dubini mora, onečišćenju mora, morskom životu, boji neba,... Za Jadransko more se govori kako je modro, a ta boja potječe od neba zbog refleksije svjetlosti.

Salinitet mora ili slanost mora predstavlja količinu otopljene soli u vodi. Morska voda ima različite otopljene minerale i soli u sebi, a najviše je one kuhinjske soli koja mu zapravo daje i slani okus.

Engleski kanal, poznat i kao La Manche pomorski je prolaz koji povezuje Sjeverno more i Atlantski ocean. Najuži dio Engleskog kanala naziva se Dovreski prolaz, a naziv je dobio prema gradu Doveru koji se nalazi u Velikoj Britaniji.

Slanost mora iskazuje se u mjernoj jedinici promil što nam govori o količini otopljene soli u 1000l vode. Prosjek svjetskog mora je 35 promila što bi značilo da u 1000l morske vode ima 35kg soli.

Proces pretvaranja slane u slatku vodu naziva se desalinizacija. Navedeni proces provodi se u država koje nemaju izvore slatke vode ili su im izvori slatke vode nedovoljni kao što je to na Malti.

Sitni organizmi koji plutaju u vodi, a hrana su ribama nazivaju se planktonima. U hladnijim morima imamo veće količine planktona, a samim time i riba jer se one hrane istima.

Jadransko more ima veliku prozirnost. Ona se povećava od obale prema pučini i od sjevera prema jugu, a najveća prozirnost zabilježena je zapadno od Dubrovnika, a iznosi 56m.

Jadransko more je slanije u prosjeku od svjetskoga mora jer Jadransko more ima salinitet od 38‰ dok je salinitet svjetskog mora 35‰. Razmisli i pokušaj odgovoriti zašto Jadransko more ima veći salinitet u odnosu na prosjek svjetskoga mora.

Morski prolazi ili tjesnaci dijelovi su svjetskog mora koji povezuju susjedna mora ili mora i oceane. Osim tjesnaca razlikujemo i morske kanale koji imaju istu funkciju kao tjesnaci, ali su nastali umjetnim putem.

Ploče su hrvatska luka smještena na ušću Neretve u Jadransko more. Osim Ploča u Hrvatskoj su još značajne pomorske luke: Split, Rijeka, Pula i Dubrovnik. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene hrvatske pomorske luke.

Morski prolaz ili tjesnac je prirodno nastali prolaz koji povezuje susjedna mora ili oceana. Primjeri tjesnaca su: Gibraltarska vrata između Atlantskog oceana i Sredozemnog mora, Beringov prolaz između Azije i Sjeverne Amerike, Bospor između Crnog i Mramornog mora, Engleski kanal između Atlantsko oceana i Sjevernog mora ili npr. Bab-el-Mandeb između Crvenog mora i Adenskog zaljeva.

Prozirnost mora jedno je od svojstava mora koje nam govori o vidljivosti u dubinu mora. Najveću prozirnost ima Sargaško more uz Atlantski ocean sa 66,5m dok je najveća prozirnost Jadranskog mora izmjerena zapadno od Dubrovnika i iznosi 56m.

Jadransko more u odnosu na svjetsko more je iznadprosječno slano more s 38 promila. Sjeverni dio Jadranskog mora zbog ulijevanja rijeka ima manji salinitet u odnosu na južni dio mora.

Osnovna svojstva mora su: salinitet ili slanost, temperatura, boja i prozirnost.

Sva mora na svijetu imaju određena svojstva prema kojima se razlikuju. Četiri su osnovna svojstva mora, a to su: boja, prozirnost, temperatura i slanost.

Hrvatska ima tri solane. Najstarija je ona u Stonu, a ostale dvije nalaze se na otoku Pagu i gradu Ninu.

Sargško more je najprozirnije more na svijetu s prozirnošću od 66m. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa Sargaško more.

Slanost mora iskazuje se u mjernoj jedinici promil što nam govori o količini otopljene soli u 1000l vode. Prosjek svjetskog mora je 35 promila što bi značilo da u 1000l morske vode ima 35kg soli.

Temperatura mora najviše ovisi o geografskoj širini, odnosno udaljenosti od ekvatora. Što su mora bliže ekvatoru ona će biti toplija jer ondje sunčeve zrake padaju okomitije u odnosu na ona mora koja su bliže polovima. Isto tako, povećanjem dubine opada temperatura vode jer se ona grije od Sunca.

Gibraltarska vrata povezuju Sredozemno more i Atlantski ocean. Na sjevernoj strani Gibraltarskih vrata nalaze se Španjolska i Gibraltar, a na jugu Ceuta i Maroko.

Jadransko more svrstava se u topla mora. Preko ljeta temperature se kreću između 22-25°C, a zimi između 9-14°C. Sjeverni dio Jadranskog mora je hladniji, dok je južni dio dublji i topliji.

Jadransko more obiluje ribljim fondom. Više je plave ribe, a ističu se inćun, skuša i srdela. Od bijelih riba ističu se zubatac i brancin. Osim riba postoje i mekušci koji se love kao što su lignje i hobotnice.

Secchijev disk instrument je kojim se mjeri prozirnost mora. Usporedbe radi, najprozirnije more na svijetu je Sargaško more gdje prozirnost seže do čak 66m, a s druge strane Jadransko more ima prozirnost od 22-33m.

Jadransko more u odnosu na svjetsko more je iznadprosječno slano more s 38 promila. Sjeverni dio Jadranskog mora zbog ulijevanja rijeka ima manji salinitet u odnosu na južni dio mora.

Planktoni su sićušni organizmi koji plutaju u vodi i služe kao hrana ribama. Hladnija mora uglavnom imaju više planktona pa samim time i ribe.

Hrvatska zbog svog položaja na Jadranskom moru razvila je niz morskih luka. Tako treba izdvojiti onu u Splitu koja je najprometnija luka po broju prevezanih turista, a ona u Rijeci može se pohvaliti kao najprometnija luka za teretni promet. Osim ove dvije spomenute luke treba izdvojiti i one u Puli, Zadru, Šibeniku, Pločama i Dubrovniku.

Morski kanali za razliku od prolaza nastali su umjetnim putem, odnosno djelovanjem čovjeka. Najpoznatiji i jedni od najprometnijih morskih kanala su Sueski kanal koji povezuje Sredozemno i Crveno more te Panamski kanal koji povezuje Atlantski ocean i Tihi ocean.