Što je geografija?

Eratosten se smatra ocem geografije jer je prvi upotrijebio pojam geografija u svome istoimenu djelu. Osim što je prvi upotrijebio pojam geografija, Eratosten je izračunao i opseg Zemlje te u svoje doba izradio kartu tada poznatog svijeta. Opseg Zemlje izračunao je pomoću svojih astronomskih spoznaja te uz pomoć Sunca.

Eratosten je bio grčki kartograf, geograf, astronom,... koji je prvi skovao pojam \"geografija\" te se zbog toga smatra ocem ove znanosti. Osim toga, Eratosten je prvi izračunao opseg Zemlje.

Učenjem geografije se može naučiti drugačije gledati na svijet oko sebe, bolje razumjeti određene stvari na Zemlji i oko sebe, bolje se snalaziti u prostoru,...

Eratosten se smatra ocem geografije jer je prvi upotrijebio pojam geografija u svome istoimenu djelu. Eratosten je bio jedan od vodećih znanstvenika svoga doba, a osim geografijom bavio se i matematikom i astronomijom. Osim što je dao naziv geografiji kao znanosti, Eratosten je prvi izmjerio opseg Zemlje.

Geografija, najjednostavnije rečeno, je znanost koja se bavi proučavanjem odnosa između prirodne i društvene osnove. Geografija se stoga svrstava među interdisciplinarne znanosti jer se bavi i prirodnim pojavama i procesima, ali i stanovništvom te njihovim međusobnim utjecajima i odnosima. Osobe koje se bave geografijom nazivaju se geografima.

Socijalna ili društvena geografija bavi se proučavanjem društva te njegovim utjecajem na Zemlju. Drugim riječima, geografija promatra djelatnosti kojima se čovjek bavi kao što su industrija, turizam, promet, energetika,...

Riječ geografija dolazi iz grčkoga jezika, a složenica je dviju riječi GEA što znači Zemlja i GRAFEIN što znači pisati ili opisivati. Geografija je jedna od najstarijih znanosti koje poznajemo uz povijest, matematiku i filozofiju.

Geografija se najčešće dijeli na prirodnu i društvenu geografiju. Grane prirodne geografije bave se istraživanjem na primjer: reljefa, klime, tala, voda,... S druge strane društvena geografija se bavi stanovništvom i njegovim utjecajem na Zemlju, ali proučava i utjecaj prirode na samoga čovjeka te promatra i njihov međuodnos.

Geografija se u osnovi dijeli na društvenu ili socijalnu te fizičku ili prirodnu geografiju.

Riječ geografija skovana je je od dvaju grčkih riječi, a to su \"Gea\" što znači Zemlja te \"graphein\" što znači pisati. Doslovno prevedeno Geografija bi značila opisivanje Zemlje.

Riječ geografija dolazi iz grčkoga jezika, a složenica je dviju riječi GEA što znači zemlja i GRAFEIN što znači pisati ili opisivati. Geografija je jedna od najstarijih znanosti koje poznajemo uz povijest, matematiku i filozofiju.

Prema nekim pričama spominje se kako je Albert Einstein htio biti geograf, ali smatrao je geografiju preteškom te je kasnije postao fizičar. Einstein je najpoznatiji po svojoj teoriji relativnosti koja je utjecala na kasnija istraživanja u fizici, a 1921. godine dobio je i Nobelovu nagradu iz područja fizike za svoj rad.

Fizička ili prirodna geografija grana je geografije koja se bavi proučavanjem voda, tla, reljefa, klime, živog svijeta,...

Geografi imaju vrlo bitnu ulogu u društvu. Oni uočavaju procese koji se događaju u prostoru te analiziraju kako je čovjek utjecao na te procese, a kako ti procesi na čovjeka.

Geografi su važni jer su oni znanstvenici koji objašnjavaju utjecaj prirodne na čovjeka, ali i čovjeka na prirodu. Geografi prate brojni niz elemenata u prostoru te njihovu interakciju te iz tih odnosa i interakcija izvode zaključke o nekim pojavama i procesima.

Proučavanjem svijeta i prostora oko sebe možemo lakše razumjeti i prihvatiti razlike među ljudima i njihovim kulturama. Geografija je znanost koja se bavi navedenim procesima i pojavama i zbog toga je izrazito važna kao znanost.

Geografija je znanost koja se bavi proučavanjem Zemlje te odnosa čovjeka na prostor i prostora na čovjeka.

Geografi se bave u zaštitom okoliša te proučavanjem nastajanja biljnih i životinjskih vrsta. Grana geografije koja se bavi proučavanjem životinja i njihovom rasprostranjenošću naziva se zoogeografija, a grana geografije koja se bavi proučavanjem biljaka i njihovom rasprostranjenošću naziva se fitogeografija.

Fizička geografija proučava prirodne elemente kap što su vode, reljef i klima, dok društvena geografija proučava stanovništvo. Grane fizičke geografije su na primjer: hidrogeografija (proučava vode), geomprfologija (proučava stijene), klimatologija (proučava klimu) i pedogeografija (proučava tla). Neke od grana društvene geografije su: prometna geografija, turistička geografija, urbana geografija (proučava gradove) i ruralna geografija (proučava sela).