Zemlja se okreće od zapada prema istoku što za posljedicu ima privid dnevnog kretanja Sunca. Sunce se prividno kreće od istoka prema zapadu.

Sunčani sat najstariji je uređaj za mjerenje vremena kojeg su koristi još drevni Egipćani i Kinezi. Danas se ne koriste takvi uređaji već su u upotrebi moderni satovi kao što su digitalni satovi.

Rotacija je naziv za Zemljinu vrtnju oko svoje osi. Rotacija Zemlje traje 24 sata, odnosno jedna dan, a posljedica rotacije je izmjena dana i noći.

Sumračnica je linija koja dijeli osvjetljeni od neosvijetljenog dijela Zemlje. Sumračnica se još često naziva i terminatorom.

Sunčev dan je vrijeme u kojemu Zemlja napravi jedan puni krug oko svoje osi. Sunčev dan traje 24 sata, odnosno točno onoliko koliko Zemlji treba da se okrene oko svoje osi.

Jedan okret Zemlje oko svoje osi traje 24 sata, odnosno jedan dan. Okret Zemlje oko svoje osi naziva se rotacijom Zemlje.

Jedan dan predstavlja razdoblje koje je potrebno Zemlji da napravi jedna okret oko svoje osi. Okretanjem Zemlje oko svoje osi na Zemlji dolazi do izmjena dana i noći.

Zemlja se oko svoje osi okreće 24 sata, a to razdoblje od 24 sata nazivamo Sunčev dan. Drugim riječima, to je vrijeme potrebno da se Zemlja okrene oko svoje osi.

Zemljina rotacija utječe na izmjenu dana i noći odnosno, Zemljina rotacija omogućuje svim dijelovima Zemlje da neko vrijeme budu izloženi Suncu, ali i noćnom hlađenju.

Brzina Zemljine rotacije najveća je na ekvatoru te iznosi 1674km/h, dok se brzina prema polovima sve više smanjuje. To znači da je u Hrvatskoj rotacija Zemlje sporija nego što je to na primjer u Egiptu, a brža u odnosu na Norvešku.

Zemlja se uistinu okreće u suprotnom smjeru od prividnog dnevnog kretanja Sunca. Zemlja se okreće od zapada prema istoku, a prividno kretanje Sunca je od istoka prema zapadu.