Reljef Nizinske Hrvatske

Gore Nizinske Hrvatske su ujedno i najviši reljefni oblici u Nizinskoj Hrvatskoj. Kao najveće i najvažnije treba istaknuti: Papuk, Požešku goru, Psunj, Krndiju, Moslavačku goru, Zrinsku goru, Petrovu goru, Kalničko gorje, Medvednicu, Žumberačko gorje i Ivanščicu.

Papuk se može pohvaliti s najstarijim stijenama u Hrvatskoj. Neke stijene su starije i više od 600 milijuna godina, vulkanskog su podrijetla, a upravo zbog toga je Papuk stekao status geoparka.

Dunav, Sava i Drava tri su najveće rijeke Panonske nizine koje teku kroz Hrvatsku. Na navedenim rijekama možemo vidjeti reljefne oblike koji se nalaze uz rijeke na nešto višim dijelovima terena koje nazivamo riječne terase.

Dinaridi su planinski lanac koji razdvaja Panonsku nizinu i Jadransko more. S druge strane, na sjeveru i istoku Panonske nalazi se još jedan veliki planinski lanac koji se naziva Karpati. Promisli i uz pomoć školskog atlasa pokušaj navesti neke od država kroz koje prolaze Dinaridi.

Prisojna strana je ona strana padine koja je izložena Suncu. Osojna strana je ona koja je otklonjena od Sunca i ona je uglavnom slabije naseljena dok je prisojna gušče naseljena i pogodna je za vinogradarstvo.

U blizini Slavonskog Broda, koje je upravno središte Brodsko-posavske županije nalazi se Jelas polje. Jelas polje jedan je od poloja koja se nalaze u Panonskoj Hrvatskoj, a još neka veća polojna područja Panonske Hrvatske su: Crna mlaka, Lonjsko polje i Crnac polje. Pomoću svoga školskog atlasa pokušaj pronaći spomenute poloje u Panonskoj Hrvatskoj te razmisli o njihovoj gospodarskoj važnosti.

Dinaridi su planinski lanac koji razdvaja Panonsku nizinu i Jadransko more. S druge strane, na sjeveru i istoku Panonske nalazi se još jedan veliki planinski lanac koji se naziva Karpati. Promisli i uz pomoć školskog atlasa pokušaj navesti neke od država kroz koje prolaze Dinaridi.

Nizinska Hrvatska dijeli se na panonski prostor i peripanonski prostor. Peripanonski prostor obuhvaća prostor središnje Hrvatske, a panonski dio odnosi se na istočni dio Hrvatske.

Poloji su prostori koji se nalaze neposredno uzduž rijeka te bivaju redovito plavljeni. Poloji se mogu uočiti uz veliku rijeke koje teku u Hrvatskoj i imaju crnomorski slijev kao što je npr. Sava.

Poloji su prostori koji se nalaze neposredno uzduž rijeka te bivaju redovito plavljeni. Poloji se mogu uočiti uz veliku rijeke koje teku u Hrvatskoj i imaju crnomorski slijev kao što je npr. Sava. Možda nisi znao, ali glavno kupalište na rijeci Savi u Slavonskom Brodu naziva se Poloj kao i riječni reljefni oblik.

Padinski procesi uz rad tekućica glavni su modifikatori pobrđa u Panonskoj Hrvatskoj. Rijeke djelovanjem bočne erozije oblikuju priobalni reljef, a djelovanjem padalina pokreću se i padinski procesi koji izmjenjuju izgled pobrđa.

Zavale su površinom veća zaravnjena područja između gora i planina. S obzirom na njihov položaj u njima je teža odvodnja pa na njima znaju nastati močvarna područja.

Najveća polojna područja Nizinske Hrvatske su: Lonjsko polje, Kopački rit, Crnac polje, Jelas polje i Crna Mlaka. Nastali su taloženjem nanosa što ga nosi rijeka ili što ostane od nanosa kada rijeka poplavi.

Sveta Gera je najviši vrh Panonske Hrvatske, a nalazi se na Žumberačkoj gori, na samome zapadu Panonske Hrvatske. Sveta Gera nalazi se na visini od 1178 metara nadmorske visine, a osim Žumberačke gore još samo Ivanščica i Medvednica imaju vrhove više od 1000 metara nadmorske visine. Prostor Svete Gere je jedan od graničnih sporova koje Hrvatska vodi sa susjednim zemljama. Razmisli i prisjeti se s kojom državom Hrvatska ima granični spor na Žumberačkoj gori?

Nizinska Hrvatska kako joj i samo ime govori u prosjeku je niža od 200m nadmorske visine. Ondje prevladavaju nizinski reljefni oblici, a to su: poloji, riječne terase i lesne zaravni.

Pobrđa u Nizinskoj Hrvatskoj uglavnom su pokrivena šumama i kao takva pogodna za šumarstvo. Među značajnijim pobrđima ističu se: Moslovačka gora, Bilogora, Vukomeričke gorice, Dilj i pobrđa u Hrvatskom zagorju.

Najveće lesne zaravni u Hrvatskoj nalaze se u Nizinskoj Hrvatskoj. Tako treba izdvojiti one najvažnije, a to su: Erdutska, Vukovarska, Baranjska i Đakovačka.

Sveta Gera najviši je vrh Nizinske Hrvatske. Sveta Gera nalazi se na Žumberačkoj gori te je s nje moguć pogled na susjednu nam Sloveniju.

Đurđevački Pijesci često se nazivaju i \"Hrvatskom Saharom\", predstavljaju naslage pijeska koje je donio vjetar za vrijeme i nakon posljednjeg ledenog doba. Danas je to područje zaštićeno kao geografsko-botanički rezervat i jedna je od turističkih atrakcija toga područja.

Nepovoljna klima, neplodno tlo te strme padine glavni su uzroci slabe naseljenosti gorskih područja. Razmisli i pokušaj objasniti kako svaki od navedenih faktora može utjecati na slabu naseljenost gorskih područja.

Dunav, Sava i Drava tri su najveće rijeke Panonske nizine koje teku kroz Hrvatsku. Na navedenim rijekama možemo vidjeti reljefne oblike koji se nalaze uz rijeke na nešto višim dijelovima terena koje nazivamo riječne terase. Razmisli i pokušaj se prisjetiti koja bi bila gospodarska važnost riječnih terasa?

Najviši reljefni oblici u Panonskoj Hrvatskoj su gore. Neke od najvećih gora u Panonskoj Hrvatskoj su Žumberačka gora, Ivanščica, Medvednica, Bilogora, Petrova gora, Zrinska gora te gore oko Požeške kotline. Potraži u svome školskom atlasu spomenute gore te razmisli zašto su navedena područja rijetko naseljena?

U Nizinskoj Hrvatskoj uz rijeke su nastale i doline, izdužene udubine s vodenim tokom. Najveće doline u Nizinskoj Hrvatskoj nastale su uz rijeke Kupu, Savu i Dravu.