Raspodjela voda na Zemlji

Pogoni za proizvodnju struje uz pomoć snage vode nazivaju se hidroelektranama. U Hrvatskoj imamo niz hidroelektrana od koji su najpoznatije Jaruga na rijeci Krki, Zakučac na Cetini i Dubrava na Dravi. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene rijeke i hidroelektrane.

Kondenzacija je prijelaz vode iz plinovitog u tekuće agregatno stanje. Isparavanje je s druge strane suprotna pojava od kondenzacija i označava prijelaz vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.

Promatrajući prostorni razmještaj vode na Zemlji možemo reći kako se ona dijeli na mora i vode na kopnu. Vode na kopnu se dalje dijele na led, jezera, močvare i tekućice.

Voda se u prirodi može pronaći u 3 agregatna stanja, a to su: tekuće, plinovito i kruto agregatno stanje. Voda u plinovitom agregatnom stanju naziva se vodena para, a u krutom stanju led.

Voda u prirodi kruži i ne nestaje. Kruženjem vode u prirodi voda samo mijenja agregatno stanje u kojemu se pojavljuje.

Isparavanje je prijelaz vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje. Voda isparava pri temperaturi od 100°C koja je njena točka vrenja.

Zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe naziva se održivim razvojem. Održivi razvoj dobiva sve više na važnosti jer i sama priroda i okoliš bivaju sve više ugroženima djelovanjem ljudi.

Voda u krutom stanju zove se led. Većina slatke vode na Zemlji nalazi se upravo u obliku leda i ledenih pokrova.

Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala koje se nalaze u atmosferi. Do nastanka oblaka može doći zasićenjem zraka vodenom parom ili smanjenjem temperature zraka do temperature rosišta.

Na Zemlji imamo čak 97% slane vode u odnosu na 3% slatke vode. Od sve vode na Zemlji nama je omogućeno tek 0,5% vode koju možemo konzumirati.

Temeljnica je voda koja ispunjava sve praznine u podzemlju. Podzemne vode izuzetno su važne u područjima koja oskudijevaju površinskim vodama.

Voda se u prirodi može pronaći u 3 agregatna stanja, a to su: tekuće, plinovito i kruto agregatno stanje.

Pogoni za proizvodnju struje uz pomoć snage vode nazivaju se hidroelektranama. U Hrvatskoj imamo niz hidroelektrana od koji su najpoznatije Jaruga na rijeci Krki, Zakučac na Cetini i Dubrava na Dravi. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene rijeke i hidroelektrane.

Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala koje se nalaze u atmosferi. Do nastanka oblaka može doći zasićenjem zraka vodenom parom ili smanjenjem temperature zraka do temperature rosišta.

Zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe naziva se održivim razvojem. Razmisli i pokušaj se prisjetiti na koje načine možeš biti sudionik održivog razvoja.

Kondenzacija je prijelaz vode iz plinovitog u tekuće agregatno stanje. Isparavanje je s druge strane suprotna pojava od kondenzacija i označava prijelaz vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.

Plavom bojom na preglednim geografskim kartama prikazuju se vode. Razmisli i pokušaj se prisjetiti što se prikazuje zelenom bojom na preglednim geografskim kartama.

Čovjek svojim djelovanjem uglavnom negativno utječe na vode u prirodi. Tako na primjer čovjek upotrebom pesticida i umjetnih gnojiva onečišćuje vodu, ispuštanjem kanalizacije i otpadnih voda u rijeke, mijenjanjem riječnih tokova,...

Isparavanje je prijelaz vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje. Voda isparava pri temperaturi od 100°C koja je njena točka vrenja.

Važnost vode na Zemlji ogleda se kroz niz sfera kao što su na primjer:\r

\r
• potreba za pićem
\r
• kuhanje
\r
• higijenu
\r
• navodnjavanje
\r
• dobivanje električne energije
\r

Najveći udio vode na Zemlji nalazi se u tekućem agregatnom stanju. Voda koja se nalazi u tekućem agregatnom stanju može se pronaći u jezerima, rijekama, močvarama ili podzemlju.

Temeljnica je voda koja ispunjava sve praznine u podzemlju. Razmisli i pokušaj navesti neke razloge zašto su nam podzemne vode jako bitne.

Najveći udio vode na Zemlji nalazi se u tekućem agregatnom stanju. Voda koja se nalazi u tekućem agregatnom stanju može se pronaći u jezerima, rijekama, močvarama ili podzemlju.

Na Zemlji imamo čak 97% slane vode u odnosu na 3% slatke vode. Od sve vode na Zemlji nama je omogućeno tek 0,5% vode koju možemo konzumirati.

Korištenjem kemikalija, ispuštanjem otpadnih voda ili bacanjem smeća u vodu možemo onečistiti vodu na Zemlji. Razmisli i pokušaj se prisjetiti još nekog načina kako čovjek utječe na onečišćenje vode.

Slatka voda na Zemlji za uzima samo 3% dok ostalih 97% vode je slana voda. Većina slane vode nalazi se u morima, a većina slatke vode u obliku leda i ledenjaka.

Voda u krutom stanju zove se led. Većina slatke vode na Zemlji nalazi se upravo u obliku leda i ledenih pokrova.