Ostali oblici reljefa

Pustinja je mjesto s malom količinom padalina gdje Sunce tijekom dana donosi visoke temperature, a zalaskom Sunca tijekom noći budu niske temperature zraka što dovodi do pucanja stijena.

Biogeni reljef je onaj nastao djelovanjem biljaka i životinja. Primjer biogenog oblika reljefa je Veliki koraljni greben u Australiji. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa Veliki koraljni grebe na istoku Australije.

Škrapa je krši reljefni oblik nastao djelovanjem vode koja je dubila i stvarala žljebasta udubljenja oštrih rubova.

Ponikva ili vrtača krški je reljefni oblik ljevkasto udubljenje u kršu na čijem dnu nastaje plodno tlo crvenica.

Biogeni reljef je obli reljefa nastao djelovanjem biljaka i životinja. Životinje gradnjom svojim nastambi, a biljke djelovanjem svoga korijenja mijenjaju reljef. Veliki koraljni greben uz istočnu obalu Australije jedan je od najpoznatijih primjera biogenog reljefa.

Pustinjski reljef posljedica je djelovanja vjetra, a podrazumijeva razlomljene dijelove stijena koji su usitnjeni i pretvoreni u pijesak.

Antropogeni reljef je naziv za sve vrste reljefa na koje je čovjek imao utjecaj. Čovjek svojim djelovanjem npr. granja prometnica, sječa šuma,... mijenja reljef i utječe na njegov izgled.

Pustinja je mjesto s malom količinom padalina gdje Sunce tijekom dana donosi visoke temperature, a zalaskom Sunca tijekom noći budu niske temperature zraka što dovodi do pucanja stijena.

Krški oblik reljefa nastao je otapanjem vapnenačkih stijena. To nam govori kako su krške stijene vodo propusne što je uz veliku količinu padalina i tektonsku aktivnost preduvjet za nastanak krša.

Krivo je mišljenje kako su sve pustinje građene od pijeska. Osim pješčanih pustinja razlikujemo još šljunčane, kamenite i glinovite pustinje.

Kamenica je krški reljefni oblik koji izgleda kao udubljenje u kojemu se nakuplja voda.

Krš je oblik reljefa najčešće građen od kalcijeva karbonata, a nastaje djelovanjem vode u kombinaciji s vodotopivom vapnenačkom podlogom. Krški reljef nema većih rijeka na površini zbog vodotopivosti stijena već dominiraju rijeke u podzemlju - ponornice.

Sedra je oblik biogenog reljefa, nastala na izlučivanjem kalcijevog karbonata oko hladnih izvora. Sitne čestice kalcijevog karbonata vezuju se uz mahovinu, lišajeve i grančice stvarajući sedrene barijere. Jako su poznate sedrene barijere u NP Krka u Hrvartskoj.

Špiljski ukrasi ili češće nazivane sigama predstavljaju tri vrste špiljskih ukrasa koji su nastali kao talog uslijed djelovanja vode. Razlikujemo stalaktite - sige koje vise sa stropa, stalagmite - sige koje su pri tlu te stalagnate - spoj stalaktita i stalagmita.

Ponikva ili vrtača krški je reljefni oblik ljevkasto udubljenje u kršu na čijem dnu nastaje plodno tlo crvenica.

Uvala u kršu je zapravo spoj više ponikvi ili izduženo udubljenje nastalo duž većih rasjeda.

Polje u kršu je velika zaravnjena površina koja predstavlja povoljan prostor za razvoj poljoprivrede u kršu.

Biogeni reljef je onaj nastao djelovanjem biljaka i životinja. Primjer biogenog oblika reljefa je Veliki koraljni greben u Australiji. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa Veliki koraljni grebe na istoku Australije.

Pustinja je mjesto s malom količinom padalina gdje Sunce tijekom dana donosi visoke temperature, a zalaskom Sunca tijekom noći budu niske temperature zraka što dovodi do pucanja stijena.

Polje u kršu površinski je krški reljefni oblik. Osim površinskih imamo i podzemne krške reljefne oblike kao što su spilje, jame ili na primjer spiljski kanali.

Jama je podzemni krški reljefni oblik koji uglavnom ima okomiti smjer pružanja. S druge strane, spilje imaju vertikalni smjer pružanja.

Sedra je oblik biogenog reljefa, nastala na izlučivanjem kalcijevog karbonata oko hladnih izvora. Sitne čestice kalcijevog karbonata vezuju se uz mahovinu, lišajeve i grančice stvarajući sedrene barijere. Jako su poznate sedrene barijere u NP Krka u Hrvartskoj.

Uvala u kršu je zapravo spoj više ponikvi ili izduženo udubljenje nastalo duž većih rasjeda.

Špiljski ukrasi ili češće nazivane sigama predstavljaju tri vrste špiljskih ukrasa koji su nastali kao talog uslijed djelovanja vode. Razlikujemo stalaktite - sige koje vise sa stropa, stalagmite - sige koje su pri tlu te stalagnate - spoj stalaktita i stalagmita.

Ponikva ili vrtača krški je reljefni oblik ljevkasto udubljenje u kršu na čijem dnu nastaje plodno tlo crvenica.

Jama i spilja su podzemni krški reljefni oblici. Razlikuju se po načinu ulaska gdje se u spilje ulazi vodoravno, a u jame okomito.

Sahara je najveća vruća pustinja na svijetu, prostirući se preko sjeverne Afrike na površini od oko 9,2 milijuna kvadratnih kilometara. Sahara se odlikuje ekstremnim temperaturama, s vrućim danima koji mogu doseći preko 50°C i hladnim noćima.

Kamenica je krški reljefni oblik koji izgleda kao udubljenje u kojemu se nakuplja voda.

Izdužena udubljenja nastala duž velikih rasjeda ili spajanjem više ponikvi nazivaju se uvalama u kršu. Uvale u kršu mogu se vidjeti ponajviše u području Gorske Hrvatske.

Špilje su krški reljefni oblici u koje možemo ući kroz vodoravni otvor. S druge strane, u jame se moramo spustiti okomito. Osobe koje se bave istraživanjem spilja i jama nazivaju se speolozi, a znanost o spiljama i jamama naziva se speleologija.

Neki od najznačajnijih krških reljefnih oblika su: sige, spilje, jame, kanjoni, polja u kršu, kamenice, ponikve, škrape,...

Nataloženi pijesak u pustinjama nastao djelovanjem vjetra naziva se dina. U Namibiji u pustinji Namib zabilježene su dine visoke više od 500 metara. Osim u Namibiji pustinje možemo vidjeti širom svijeta, a najčešće se povezuju uz prostor Sahare, najveće pustinje na svijetu. Razmisli i pokušaj se prisjetiti na kojemu se kontinentu nalazi Sahara?

Antropos na grčkome znači čovjek pa ako to znamo onda možemo i povezati činjenicu da je antropogeni oblik reljefa nastao djelovanjem čovjeka.

Vjetar je glavni vanjski utjecaj koji je uticao na stvaranje pustinjskog reljefa. Vjetar svojim djelovanjem prenosi sitne i razlomljene dijelove stijena te ih pritom usitnjava i pretvara u pijesak.

Sitne čestice kalcijevog karbonata vezuju se uz mahovinu, lišajeve i grančice stvarajući sedrene barijere. Jako su poznate sedrene barijere u NP Krka u Hrvartskoj.

Špiljski ukrasi ili češće nazivane sigama predstavljaju tri vrste špiljskih ukrasa koji su nastali kao talog uslijed djelovanja vode. Razlikujemo stalaktite - sige koje vise sa stropa, stalagmite - sige koje su pri tlu te stalagnate - spoj stalaktita i stalagmita.

Dina ili sipina eolski je oblik reljefa nastalo taloženjem pijeska u obliku velikih uzvišenja. Dine se neprestano mijenjaju i kreću pod utjecajem vjetra.

Sige se još nazivaju i spiljskim ukrasima, a kod siga razlikujemo tri osnovna oblika, a to su stalaktite, stalagmite i stalagnate. Stalaktati su sige koje vise sa stropa, stalagmiti su sige koje se izdižu iz poda, a stalagnat je siga koja nastaje spajanjem stalaktita i stalagmita.

Sedrene barijere nastaju tako da sitne čestice kalcijevog karbonata vezuju se uz mahovinu, lišajeve i grančice. Jako su poznate sedrene barijere u NP Krka u Hrvatskoj.

Eolski reljef je onaj koji je nastao djelovanjem vjetra. Vjetar je jedan od utjecajnijih vanjskih procesa koji utječu na oblikovanje reljefa.

Sedra je oblik biogenog reljefa, nastala na izlučivanjem kalcijevog karbonata oko hladnih izvora.

Kamenica je krški reljefni oblik koji izgleda kao udubljenje u kojemu se nakuplja voda.

Škrape su jedan od krških reljefnih oblika. One su žljebastog oblika te se u njima nakuplja voda. Osim škrapi u krške reljefne oblike ubrajamo i polja u kršu, krške zavale, kamenice, jame, spilje i druge. O svim ovim reljefnim oblicima ubrzo ćeš učiti na nastavi geografije, ali ukoliko želiš već sada znati više riješi kvizove o reljefu Hrvatske i saznaj više.