Oblik i veličina Zemlje

Geografski polovi su točke na Zemljinoj površini kroz koje prolazi Zemljina os. Oni su ujedno i točke na Zemlji koje jedine ne sudjeluju u rotaciji Zemlje. Na Zemlji razlikujemo sjeverni i južni geografski pol, a nalaze se na 90° sjeverno i južno u odnosu na ekvator.

Globus je najvjerniji umanjeni prikaz Zemlje. Zašto je baš globus najvjerniji prikaz Zemlje? Zbog toga što su na njemu očuvani kutovi i udaljenosti, a prikazan je i okrugao oblik same Zemlje što na geografskim kartama nikako nije moguće ostvariti. Sami globusi nisu toliko često u uporabi zbog toga što su nezgrapni za raditi mjerenja, veliki su pa ih je teško i skladištiti, skupi su te im je sama izrada dugotrajna.

Zemlja je okruglog oblika što je dokazano razvojem znanosti i tehnologije. Ne tako davne 1959. godine zabilježene su prve slike Zemlje iz svemira koju se dokazalo okrugao oblik Zemlje.

Ekvator ili polutnik je naziv zamišljene kružnice koja dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku ili hemisferu. Duljina Zemljinoga ekvatora je 40.075 kilometara. Ekvator je i paralela označena s 0° te se u odnosu na ekvator određuje geografska širina točkama na Zemlji.

Jurij Gagarin prvi je čovjek koji je obletio Zemlju 1961. godine. Gagarin je Zemlju obletio u svemirskom brodu pod nazivom \"Vostok 1\", ali ipak nije bio prvo živo biće lansirano u svemir. Pas Lajka, je 1957. godine prvo lansirano biće u svemir u letjelici \"Sputnjik 2\".

Jurij Gagarin 1961. godine u brodu Vostok 1 obletio je Zemlju kao prvi čovjek kojemu je to uspjelo.

Ferdinand Magellan prvi je čovjek koji je oplovio svijet i dokazao da je Zemlja okrugla. 1519, godine krenuo je na put iz Europe, oko Južne Amerike te preko Tihog oceana, Indijskog oceana i oko Afrike natrag u Europu.

1959. pomoću satelita zabilježene su prve slike Zemlje iz svemira. Prema dobivenim slikama jasno se vidi kako je Zemlja okruglog oblika.

Ekvator Zemlju dijeli na dva jednaka dijela koja nazivamo polutkama. S obzirom na ekvator razlikujemo sjevernu i južnu Zemljinu polutku.

Opseg Zemlje iznosi oko 40 000 kilometara kvadratnih što je približno točno izračunao i sam otac geografije, Eratosten.

Prvo ćemo ugledati vrh jarbola, a kako se brod sve više približava obali tako ćemo vidjeti i njegove ostale dijelove. Ovo je jedan od dokaza koji pokazuje da je Zemlja zakrivljena.

Sigurno si se više puta zapitao kako je moguće da astronauti u svemiru lebde, a kada su na Zemlji ne. Razlog je to što na sva tijela na Zemlji utječe sila teža, nevidljiva sila koja se privlači ka središtu Zemlje.

Lajka je 1957. godine bila prvo živo biće, odnosno pas, koji je lansiran u svemir. Četiri godine kasnije, lansiran je i prvi čovjek u svemir, a to je bio Jurij Gagarin.

Iz Indije potječe priča da se Zemlja odmara na leđima četiriju slonova koji stoje na leđima divovske kornjače koja pliva oceanom. Kinezi su vjerovali u navedenu teoriju sve do 16. stoljeća kada su im kršćanski misionari kroz astronomske spoznaje ukazali na sferni oblik Zemlje. Pitagora je jedan od vodećih antičkih znanstvenika koji je još u 6. stoljeću prije Krista ukazao na okrugao, odnosno na sferan oblik Zemlje.

Globus je umanjeni i najvjerniji prikaz Zemlje.

Ljudi su prvi puta sletjeli na Mjesec 1969. godine u misiji pod nazivom Apollo 11. Navedenu misiju sproveli su Amerikanci koji su u navedenom razdoblju bili u jednom obliku natjecanja sa Sovjetskim Savezom. Neil Armstrong bio je prvi čovjek koji je zakoračio na mjesec, a ujedno je bio i zapovjednik na samoj misiji.

Stojimo li na obali i promatramo brod koji nam se približava prvo vidimo njegov jarbol, a kako nam dolazi sve bliže i ostatak broda. Kada bi Zemlja bila ravna odmah bi vidjeli cijeli brod.

Himalaja je planina na kojoj se nalazi najviši vrh na svijetu, Mount Everest. Mount Everest nalazi se na 8848 metara nadmorske visine i time je najviši vrh svijeta. Mount Everest nalazi se na granici Nepala i Tibeta, jedne od kineskih autonomnih regija.

Ferdinand Magellan prvi je pomorac koji je oplovio svijet i dokazao da Zemlja nije ravna ploča. Magellan se na put otisnuo 1519. godine, a vratio se 1522. godine što znači da je u 16. stoljeću napravio put oko Zemlje i dokazao da Zemlja nije ravna ploča.

Kujica Lajka bila je prvo živo biće poslano u svemir. Ona je 1957. godine poslana u svemir.

Sila teža je sila koja privlači sve ljude i stvari na površini Zemlje prema središtu Zemlje. U svemiru djelovanje sile teže slabi pa astronauti lebde.

Površina Zemlje izražena u četvornim kilometrima iznosi 510 milijuna. S druge strane, opseg Zemlje iznosi oko 40 000 kilometara kvadratnih što je približno točno izračunao i sam otac geografije, Eratosten.

Razlikujemo na Zemlji dva pola, a to su Sjeverni i Južni pol. Polovi su zapravo krajnje točke na Zemlji kroz koje prolazi Zemljina os.

Zbog svoje vrtnje Zemlja je spljoštena na polovima, a ispupčena na ekvatoru. Zemlja se inače giba oko svoje osi, a to gibanje se naziva rotacija Zemlje i traje 24 sata. Osim rotacije, Zemlja se giba oko Sunca što je naziva revolucija, a traje 365 dana i 6 sati. Posljedica rotacije je izmjena dana i noći, a posljedice revolucije su izmjena godišnjih doba te pet toplinskih pojaseva na Zemlji.

Krates je bio grčki gramatičar i fizičar koji je izradio prvi globus 150 godina prije Krista.

Ekvator ili polutnik zamišljena je linija koja se nalazi jednako udaljena od Sjevernog i Južnoga pola i koja Zemlju dijeli na dva jednaka dijela.

Krates je bio grčki filozof i gramatičar koji je oko 150. pr. Kr. konstruirao prvi globus. Spomenuti globus nije ostao očuvan, a najstariji očuvani je onaj Bahaimov iz 15. stoljeća.

Zemljin opseg iznosi oko 40 000km, a to je prvi približno točno izračunao otac geografije - Eratosten. Površina Zemlje s druge strane iznosi oko 510 000 000 kilometara kvadratnih.

Zemljina os zamišljena je linija koja prolazi kroz krajnje točke Zemlje (polove) i oko koje se Zemlja svakodnevno okreće (izmjena dana i noći).

Zbog okretanja oko svoje osi i utjecaja raznih sila Zemlja ipak nije u potpunosti okrugla već ima sferni oblik. To bi značilo da je Zemlja spljoštena na polovima i ispupčena na ekvatoru.

Ljudi su kroz veliki dio prošlosti vjerovali kako je Zemlja ravna ploča. Kako su ljudi voljeli sve preispitivati tako su kroz razne nove informacije dobivene kroz istraživanja shvatili kako je Zemlja ipak okrugloga oblika.