Oblik, granice i državni simboli Republike Hrvatske

Površina kopna Republike Hrvatske iznosi 56 594 četvornih kilometara. Pridodamo li tome broju i površinu obalnog mora koja iznosi 31 479 četvornih kilometara, ukupna površina Republike Hrvatske je 88 073 četvornih kilometara.

S desna nalijevo nalaze se grbovi: najstariji hrvatski grb, grb Dubrovačke Republike, grb Dalmacije, grb Istre i grb Slavonije.

Hrvatska pripada skupini srednje velikih europskih država. Primjera radi, Vatikan je primjer male države, često nazivane i patuljastim državama, a Ukrajina je primjer velike europske države.

Hrvatska najkraću kopnenu granicu ima s Crnom Gorom na jugu. Granica Hrvatske i Crne Gore dugačka je tek 22,6km, a usporedbe radi Hrvatska granicu s Bosnom i Hercegovinom dijeli na dužini od 1010,9km.

Državni simboli Republike Hrvatske su: grb, zastava i himna.

Himna Republike Hrvatske naziva se \"Lijepa naša domovino\". Autor hrvatske himne je Antun Mihanović, a istu je uglazbio Josip Runjanin.

Dinara je planina koja je dio planinskog lanca Dinaridi te predstavlja prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a na njoj se nalazi i najviši vrh Republike Hrvatske pod imenom Dinara ili Sinjal.

Zastava Republike Hrvatske ima tri vodoravna polja crvene, bijele i plave boje s grbom u sredini. Zastava se ističe na svim važnim državnim institucijama i međunarodnim organizacijama.

Lijepa naša domovino naziv je hrvatske himne. Hrvatska himna ima 4 strofe koje su uzete iz dijela \"Horvatska domovina\" Antuna Mihanovića. Hrvatsku himnu uglazbio je Josip Runjanin.

Površina Republike Hrvatske iznosi 56 594km². Ukoliko dodamo još 31 479m² obalnoga mora, možemo reći da ukupna površina Republike Hrvatske iznosi 88.073km².

Hrvatska je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imala 4 284 889 stanovnika, a prema posljednjem službenom popisu iz 2021. godine Hrvatska je imala 3 871 833. Naravno da ove brojeve ne trebamo znati točno, ali bitno je otprilike pamtiti brojeve kako bi se kasnije mogli koristiti za usporedbu s drugim državama.

Današnji izgled hrvatske posljedica je brojnih povijesnih događaja koji su mijenjali državne granice. Kada kažemo povijesni događaji, misli se na brojne ratove i sukobe koje je Hrvatska vodila kroz prošlost kako bi očuvala svoj prostor.

Hrvatska prema popisu stanovništva 2011. godine imala je oko 4,3 milijuna stanovnika, točnije 4 284 889 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine Hrvatska ima 3,9 milijuna stanovnika.

Problem ovakvog oblika je što su određeni dijelovi Hrvatske previše udaljeni jedni od drugih, a teško je i braniti ovakav teritorij. Na primjer, zaputimo li se od Slavonskog Broda do Dubrovnika potrebno nam je više od 7 sati puta jer moramo \"kružiti\" od jedne do druge točke.

Na hrvatskom grbu nalazi se 25 polja u šahovnici. Prvo polje je crvene boje te ima 13 polja crvene i 12 polja bijele boje.

Oblik Republike Hrvatske često se povezuje s izgledom potkove pa se takav oblik naziva i hrvatskom potkovom. Osim potkove oblik Hrvatske podsjeća i na roščić, pticu u letu i zmaja.

Žumberačka gora dio je prirodne granice između Hrvatske i Slovenije. Na Žumberačkoj gori Hrvatska se spori sa Slovenijom oko Svete Gere koja je prema arbitraži pripala Hrvatskoj, ali slovenska vojska i dalje kontrolira navedeni prostor.

Na grbu koji predstavlja Slavoniju nalazi se kuna. Koza predstavlja Istru, a tri okrunjene leopardove glave simboliziraju Dalmaciju.

Himna Republike Hrvatske naziva se \"Lijepa naša domovino\". Autor hrvatske himne je Antun Mihanović, a istu je uglazbio Josip Runjanin.

Površina Republike Hrvatske iznosi 56 594km². Ukoliko dodamo još 31 479m² obalnoga mora, možemo reći da ukupna površina Republike Hrvatske iznosi 88.073km².

Rijeka Sava uz rijeku Unu prirodna je granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Osim Save i Une, prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom čine i rijeka Glina te planine Plješivica, Kamešnica i Dinara.

Grb Republike Hrvatske sastoji se od šahovnice u obliku štita i krune s 25 crvenih i bijelih polja. Crvena i bijela polja raspoređena su u pet redaka i pet stupaca počevši s prvim crvenim poljem. Krunu čini pet grbova koji označavaju (s lijeva na desno): najstariji hrvatski grb, Dubrovačku Republiku, Dalmaciju, Istru i Slavoniju.

Na hrvatskoj zastavi nalaze se plava, bijela i crvena boja vodoravno posložene. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave, a u sredini se nalazi grb.

Neum je grad u Bosni i Hercegovini koji predstavlja njihov jedini izlaz na Jadransko more. Prostor Neuma je Dubrovačka Republika darovala Osmanskom Carstvu zbog zaštite koju su Osmanlije pružali Dubrovačkoj Republici u sukobima s Mlečanima. Tako je Hrvatska zapravo izgubila Neum, odnosno prekinula je svoj jedinstveni teritorij na dva dijela koji je opet spojen tek izgradnjom Pelješkog mosta.

Hrvatska s Mađarskom ima 355,2km granice koja prati najvećim dijelom tok rijeke Drave, ali prati i tok rijeke Mure.

Hrvatska sa Crnom Gorom ima najkraću kopnenu državu o odnosu na sve ostale susjedne države, a to je 19,5 km. Hrvatska sa Crnom Gorom graniči na jugu države na poluotoku koji se naziva Prevlaka.

Na grbu koji predstavlja Slavoniju nalazi se kuna. Koza predstavlja Istru, a tri okrunjene leopardove glave simboliziraju Dalmaciju.

Rijeka Drava prirodna je granica između Hrvatske i Mađarske. Osim rijeke Drave, izraženiju prirodnu granicu Hrvatske i Mađarske čini i rijeka Mura.

Teritorijalno more i unutrašnje more zajedno čine obalno more. Obalno more je pojam koji se u međunarodnom pravu, odnosno pravu mora, uobičava koristiti kako bi se označio onaj dio mora nad kojim obalna država proteže svoj suverenitet.

Na rijeci Dravi nalazi se najstariji granični odsječak u Hrvatskoj.

Hrvatska i Italija imaju granicu samo na Jadranskom moru.

Rijeka Drava prirodna je granica između Hrvatske i Mađarske. Osim rijeke Drave, izraženiju prirodnu granicu Hrvatske i Mađarske čini i rijeka Mura.

Zastava, grb i himna tri su državna simbola Republike Hrvatske.

Spomenik hrvatskoj himni nalazi se u Hrvatskom zagorju, točnije u Zelenjaku. Spomenik se nalazi u Zelenjaku jer se smatra da je Antun Mihanović upravo ondje napisao tekst hrvatske himne.

Himna Republike Hrvatske naziva se \"Lijepa naša domovino\". Autor hrvatske himne je Antun Mihanović, a istu je uglazbio Josip Runjanin.

Hrvatska sa Slovenijom ima 659,1km granice koja prati neke prirodne cjeline. Tako granicu Hrvatske i Slovenije čine: rijeka Dragonja, rijeka Sutla, rijeka Bregana, rijeka Čabranka, rijeka Kupa, Žumberačka gora i Maceljsko gorje. Hrvatska sa Slovenijom ima još uvijek neriješen dio granice oko Piranskog zaljeva u Jadranskom moru.

Hrvatska najkraću kopnenu granicu ima s Crnom Gorom na jugu. Granica Hrvatske i Crne Gore dugačka je tek 22,6km, a usporedbe radi Hrvatska granicu s Bosnom i Hercegovinom dijeli na dužini od 1010,9km.

Uz Savu i Dravu u hrvatskoj himni još se spominje i rijeka Dunav. Navedene rijeke spominju se u stihovima: \"Teci Dravo, Savo teci, Nit' ti Dunav silu gubi\".

Hrvatska sa Srbijom graniči na istoku državu na rijeci Dunav, a sama granica sa Srbijom iznosi 325,8km. Navedena granica još uvijek nije u potpunosti riješena jer postoji granično pitanje oko dijela adi oko kojih se ove dvije države spore.

Pelješki most predstavlja sponu/poveznicu koja povezuje razdvojene dijelove Hrvatske na jugu. Pelješki most otvoren je 26.7.2022. te je time hrvatski teritorij povezan u jedinstvenu cjelinu nakon stotina godina što je bio razdvojen.

Hrvatska ima specifičan oblik koji je posljedica brojnih ratova i političkih sporazuma. Oblik Hrvatske podsjeća na zmaja, potkovu, pticu u letu,...

Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom ima najdužu kopnenu granicu s duljinom od čak 1010,9km. Granica s Bosnom i Hercegovinom prati rijeku Savu, rijeku Unu, rijeku Glinu, rijeku Koranu, planine Plješivicu, Dinaru i Kamešnicu.