Obalom i podzemljem dinarskog prostora

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Razmisli i pokušaj se prisjetiti kakva je važnost flišnih stijena u područjima Gorske i Primorske Hrvatske.

Obalni strmci slični su klifovima po izgledu, ali nisu nastali djelovanjem valova. Obalni strmci nastali su pomicanjem dijelova Zemljine kore. Poznati su oni obalni strmci na Dugom otoku.

Morski prolaz ili tjesnac je prirodno nastali prolaz koji povezuje susjedna mora ili oceana. Veliki dio ih je nastao potapanjem dijelova obale pri izdizanju morske razine pri kraju posljednjeg ledenog doba. Jedan od primjera morskih prolaza su Gibraltarska vrata između Atlantskog oceana i Sredozemnog mora.

Prapor ili les je sediment nastao djelovanjem vjetra. Žute je boje, a građen je uglavnom od kremena i gline. U Hrvatskoj se može pronaći na otocima Unije i Susak te na dijelu Ravnih kotara.

Unije i Susak primjeri su prapornih ili lesnih otoka u Hrvatskoj. Osim Unija i Suska u Primorskoj Hrvatskoj možemo pronaći veliki lesni ravnjak kod Ravnih kotara.

Obalni strmci slični su klifovima po izgledu, ali nisu nastali djelovanjem valova. Obalni strmci nastali su pomicanjem dijelova Zemljine kore. Poznati su oni obalni strmci na Dugom otoku.

Lukina jama - Trojama najdublji je jamski sustav u Hrvatskoj. Navedeni spiljski sustav nalazi se na Velebitu, a najveća zabilježena dubina je -1431m.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede. Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.

Klifovi i obalni strmci nisu sinonimi. Klifovi su nastali djelovanjem mlata valova, dok su strmci nastali pomicanjem dijelova Zemljine kore.

Klif je marinski obalni reljef nastao djelovanjem valova. Valova udarajući u obalu stvorili su strmu obalu koju nazivamo klif.

Morski kanali za razliku od prolaza nastali su umjetnim putem, odnosno djelovanjem čovjeka. Najpoznatiji i jedni od najprometnijih morskih kanala su Sueski kanal koji povezuje Sredozemno i Crveno more te Panamski kanal koji povezuje Atlantski ocean i Tihi ocean.

Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale.

Prije 12 000 godina završilo je posljednje ledeno doba. Ono što se kasnije dogodilo je itekako važno jer je došlo do izdizanja morske razine za otprilike 120 metara čime je porasla i površina Jadranskog mora i došlo je do potapanja nekih dijelova kopna pri čemu se nastali otoci i poluotoci.

U Lici možemo pronaći niz krških polja, a mi ćemo spomenuti ona najveća kao što su: Ličko, Gacko, Krbavsko, Gračačko o Lapačko. S druge strane u Gorskome kotaru možemo pronaći površinom manja krška polja kao što su: Delničko, Mrkopaljsko i Drežničko. Pokušaj uz pomoć školskog atlasa pronaći spomenuta polja te razmisli koja je njihova važnost za lokalno stanovništvo koje ondje živi.

Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale. A oblik obale gdje su reljefni oblici okomiti na smjer pružanja obale naziva se norveškim tipom obale.

Prapor ili les je sediment nastao djelovanjem vjetra. Žute je boje, a građen je uglavnom od kremena i gline.

Jama i spilja su podzemni krški reljefni oblici. Razlikuju se po načinu ulaska gdje se u spilje ulazi vodoravno, a u jame okomito. Najznačajnije Hrvatske spilje su: Cerovačka, Lokvarka, Biserujka.

Mjesta u kršu koja naizmjenično gutaju i izbacuju vodu nazivaju se estavelama. Primjer estavele je Blaćansko jezero u Lici. Potraži na geografskoj karti Hrvatske u svome školskom geografskom atlasu navedeno jezero.

Kita Gaćešina - Draženova puhaljka najduži je spiljski sustav u Hrvatskoj. Ovaj spiljski sustav dug je 21 909 metara, a nalazi se na Velebitu na dijelu koji se zove Crnopac.

Morski prolaz ili tjesnac je prirodno nastali prolaz koji povezuje susjedna mora ili oceana. Veliki dio ih je nastao potapanjem dijelova obale pri izdizanju morske razine pri kraju posljednjeg ledenog doba.

Mjesta u kršu koja naizmjenično gutaju i izbacuju vodu nazivaju se estavelama. Primjer estavele je Blaćansko jezero u Lici. Potraži na geografskoj karti Hrvatske u svome školskom geografskom atlasu navedeno jezero.

Lukina jama - Trojama najdublji je jamski sustav u Hrvatskoj. Lukina jama - Trojama duboka je 1431m, a nalazi se na Sjevernom Velebitu.

Ponornice su rijeke koje se javljaju u krškim krajevima koje jednim dijelom svoga toka poniru u podzemlje. Primjer takvih rijeka u Hrvatskoj su Lika, Gacka i Krbava koje se nalaze u Gorskoj Hrvatskoj, a prolaze i kroz polja u kršu koja nazive nose po istoimenim rijekama. Pokušaj uz pomoć svoga školskog atlasa pronaći spomenute rijeke ponornice te polja u kršu kroz koja iste teku.

Ponornice su rijeke koje se javljaju u krškim krajevima koje jednim dijelom svoga toka poniru u podzemlje. Primjer takvih rijeka u Hrvatskoj su Lika, Gacka i Krbava koje se nalaze u Gorskoj Hrvatskoj, a prolaze i kroz polja u kršu koja nazive nose po istoimenim rijekama. Pokušaj uz pomoć svoga školskog atlasa pronaći spomenute rijeke ponornice te polja u kršu kroz koja iste teku.

Lukina jama - Trojama najdublji je jamski sustav u Hrvatskoj. Navedeni spiljski sustav nalazi se na Velebitu, a najveća zabilježena dubina je -1431m.

Kita Gaćešina - Draženova puhaljka najduži je spiljski sustav u Hrvatskoj. Ovaj spiljski sustav dug je 21 909 metara, a nalazi se na Velebitu na dijelu koji se zove Crnopac.

Morski kanali za razliku od prolaza nastali su umjetnim putem, odnosno djelovanjem čovjeka. Najpoznatiji i jedni od najprometnijih morskih kanala su Sueski kanal koji povezuje Sredozemno i Crveno more te Panamski kanal koji povezuje Atlantski ocean i Tihi ocean.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Razmisli i pokušaj se prisjetiti kakva je važnost flišnih stijena u područjima Gorske i Primorske Hrvatske.

Klifovi i obalni strmci nisu sinonimi. Klifovi su nastali djelovanjem mlata valova, dok su strmci nastali pomicanjem dijelova Zemljine kore.

Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju okomito na pravac pružanja obale nazivaju se norveškim tipom obale. S druge strane, tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale.