Kako vanjski procesi mijenjaju reljef?

Doline visokih i strmih strana nastale djelovanjem rijeka nazivaju se kanjoni. Jedan od najpoznatijih kanjona u svijetu zasigurno je Grand Canyon koji se nalazi u SAD-u te je jedan od mnogobrojnih nacionalnih parkova u SAD-u.

Glacijalni reljef je sinonim za ledenjački oblik reljef. S druge strane marinski reljef sinonim je za reljef nastao na obalama rijeka, fluvijalni reljef sinonim je za reljefne oblike nastale djelovanjem rijeka, a eolski reljef nastao je djelovanjem vjetra.

Klif je marinski obalni reljef nastao djelovanjem valova. Valova udarajući u obalu stvorili su strmu obalu koju nazivamo klif.

Fluvijalni ili riječni reljef nastao je djelovanjem rijeka. Rijeke svojim radom usijecaju riječno korito te stvaraju riječne reljefne oblike.

Ledenjački ili glacijalni reljef nastao je u visokim planinskim dijelovima djelovanjem leda.

Žalo je marinski reljefni oblik nastao usitnjavanjem razdrobljenih stijena i njihovim taloženjem na niskim obalama.

Obalni ili marinski reljef nastao je djelovanjem mora. Neki od marinskih reljefnih oblika su: klifovi, žalo, zaljev, poluotoci, otoci, rtovi,...

Obale se razlikuju prema razvedenosti na razvedene i nerazvedene. Razvedene su one obale koje imaju veliki broj otoka i poluotoka, a nerazvedene one koje imaju mali broj otoka i poluotoka. Hrvatska je obala na primjer razvedena, a obala Afrike je na primjer nerazvedena.

Fjord je glacijalni reljefni oblik, odnosno dugim strmi i duboki morski zaljev nastao radom ledenjaka.

Ledenjak je velika nakupina leda koja klizi niz podlogu djelovanjem sila pri čemu drobe stijene ispod sebe te nose razdrobljeni materijal ispred sebe.

Obalni ili marinski reljef nastao je djelovanjem mora. Neki od marinskih reljefnih oblika su: klifovi, žalo, zaljev, poluotoci, otoci, rtovi,...

Klizište nastaje na padinama nakon obilnih kiša. Ispiranjem zemljane podloge koja se nalazi na nepropusnoj glinovitoj podlozi uslijed velikih kiša dolazi do klizanja gornjeg sloja tla i to nazivamo klizište.

Fluvijalni ili riječni reljef nastao je djelovanjem rijeka. Rijeke svojim radom usijecaju riječno korito te stvaraju riječne reljefne oblike.

Žalo je marinski reljefni oblik nastao usitnjavanjem razdrobljenih stijena i njihovim taloženjem na niskim obalama.

Klizište nastaje na padinama nakon obilnih kiša. Ispiranjem zemljane podloge koja se nalazi na nepropusnoj glinovitoj podlozi uslijed velikih kiša dolazi do klizanja gornjeg sloja tla i to nazivamo klizište.

Odroni se dešavaju na strmim i stjenovitim padinama uglavnom nakon jakih kiša. Odroni se uz klizišta ubrajaju u padinske procese.

Točno, brzina riječnog korita je manja u donjem toku u odnosu na gornji tok, ali zašto je tome tako? Rijeka od izvora kreće se pod utjecajem sile teže te dubi sebi korito, odnosno put kojim će teći. S obzirom na to da rijeke teku iz viših u niža područja, rijeka kada dođe u niža područja usporava jer se smanjio nagib padine kojom teče te dolazi do procesa bočne erozije kada si rijeka kreće širiti riječno korito.

Obalni ili marinski reljef nastao je djelovanjem mora. Neki od marinskih reljefnih oblika su: klifovi, žalo, zaljev, poluotoci, otoci, rtovi,...

Otok je dio kopna sa svih strana okružen morem (npr. Hvar, Korčula, Velika Britanija,...). S druge strane, poluotok je dio kopna s tri strane okružen morem, a s jedne strane je povezan s kopnom (npr. Istra, Pelješac, Skandinavski poluotok, Apeninski poluotok,...).

Kanjon je fluvijalni riječni oblik visokih i strmih obala. Jedan od najpzoinatijh kanjona na svijetu nalazi se u SAD-u, nastao djelovanjem rijeke Colorado, a radi se o Grand Canyonu.

Naplavna ravan nastaje u donjem toku rijeke kada brzina rijeke uspori te dolazi do taloženja riječnih nanosa uz obale.

Žalo je marinski reljefni oblik nastao usitnjavanjem razdrobljenih stijena i njihovim taloženjem na niskim obalama.

Ledenjak krećući se se produbljuje i proširuje ledenjačku dolinu koja poprima oblik slova U. Osim na Zemlji, ledenjake možemo pronaći i na Marsu, odnosno možemo pronaći polarne kape koje imaju svojstva ledenjaka.

Obale se razlikuju prema razvedenosti na razvedene i nerazvedene. Razvedene su one obale koje imaju veliki broj otoka i poluotoka, a nerazvedene one koje imaju mali broj otoka i poluotoka. Hrvatska je obala na primjer razvedena, a obala Afrike je na primjer nerazvedena.

Norveška osim što je najrazvedenija država u Europi, ona je ujedno i država s najvećim brojem fjordova koji su karakteristični za navedenu državu.

Riječna dolina oblik je fluvijalnog reljefa nastala produbljivanjem i širenjem korita djelovanjem rijeke koja je izazvala i trošenje dna korita i njegovih rubnih dijelova.

Fjord je ledenjački zaljev strmih obala nastao izdizanjem mora i potapanjem ledenjačke doline. Norveška je jedna od država u svijetu najpoznatija po fjordovima.

Trošenje stijena je naziva za sve oblike raspadanja stijena bez njihova kretanja. Trošenje stijena može biti kemijsko i mehaničko. Do kemijskog trošenja stijena dolazi kada se mijenja kemijski sastav stijene, a mehaničko trošenje stijena bilo bi ono kada se veliki komadi stijene usitne na manje komade, ali kemijska svojstva im ostaju ista.

Odroni se događaju na strmim i stjenovitim padinama uglavnom nakon jakih kiša. Odroni se uz klizišta ubrajaju u padinske procese.

Rijeka je u svome gornjem toku brzo protječe i dubi riječno korito u obliku slova V. Donji tok rijeke je sporiji pa rijeka dubi riječno korito u obliku slova U jer se smanjuje dubinska erozija, a povećava bočna erozija.

Ledenjačka dolina ima oblik slova U, a nastala je spuštanjem ledenjaka niz padinu koji je proširio i dubio samu ledenjačku dolinu.

Rijeka je u svome gornjem toku brzo protječe i dubi riječno korito u obliku slova V. Donji tok rijeke je sporiji pa rijeka dubi riječno korito u obliku slova U jer se smanjuje dubinska erozija, a povećava bočna erozija.

Klizanje je tek jedan od padinskih procesa, a još neki padinski procesi su urušavanje, puženje, spiranje, jaruženje i drugi. Jesi li ikada vidio \"pijanu šumu\"? \"Pijane šume\" tek su jedna od posljedica padinskih procesa u ovome slučaju puženja.

Trošenje ili erozija naziv je za sve vanjske procese koji na površini Zemlje dovode do razaranja stijena.

Klizište nastaje na padinama nakon obilnih kiša. Ispiranjem zemljane podloge koja se nalazi na nepropusnoj glinovitoj podlozi uslijed velikih kiša dolazi do klizanja gornjeg sloja tla i to nazivamo klizište.

Klif je marinski obalni reljef nastao djelovanjem valova. Valova udarajući u obalu stvorili su strmu obalu koju nazivamo klif.

Naplavna ravan nastaje u donjem toku rijeke kada brzina rijeke uspori te dolazi do taloženja riječnih nanosa uz obale.

Prema razvedenosti obale mogu biti razvedene i nerazvedene. Europa glasi kao najrazvedeniji kontinent gdje je se prema razvedenosti ističe Norveška. Pronađi Norvešku na karti Europe uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa.

Nagnute dijelove Zemljine površine nazivamo padinama, a procesi na padinama nazivamo padinskim procesima.

Naplavna ravan nastaje u donjem toku rijeke kada brzina rijeke uspori te dolazi do taloženja riječnih nanosa uz obale.

Fjord je glacijalni reljefni oblik, odnosno dugim strmi i duboki morski zaljev nastao radom ledenjaka.

Odroni se dešavaju na strmim i stjenovitim padinama uglavnom nakon jakih kiša. Odroni se uz klizišta ubrajaju u padinske procese.

Padinski procesi odvijaju se na nagnutim dijelovima Zemlje koje nazivamo padine. Među glavnim padinskim procesima ističu se klizanja tla i odronjavanje.

Fluvijalni ili riječni reljef nastao je djelovanjem rijeka. Rijeke svojim radom usijecaju riječno korito te stvaraju riječne reljefne oblike.

Otok je dio kopna sa svih strana okružen morem (npr. Hvar, Korčula, Velika Britanija,...). S druge strane, poluotok je dio kopna s tri strane okružen morem, a s jedne strane je povezan s kopnom (npr. Istra, Pelješac, Skandinavski poluotok, Apeninski poluotok,...).