Gibanja mora

Valovi su oblik gibanja mora uzrokovan djelovanjem vjetra na morsku vodu. Sama veličina valova ovisi o brzini, trajanju i smjeru puhanja vjetra.

U zaljevu Fundy, kod Kanade, do sada su zabilježene najveće razlike između plime i oseke. Najveća razlika između plime i oseke iznosila je čak 21 metar.

Rijeka Po jedan je od najvećih onečišćivača Jadranskog mora. Spomenuta rijeka još se naziva i Pad, a svoje ušće ima u blizini turistički atraktivnog grada Venecije.

Golfska struja jedna je od najpoznatijih morskih struja u svijetu, a prema temperaturi je topla. Zahvaljujući Golfskoj morskoj struji ne dolazi do smrzavanja dijelova Atlantskog oceana uz rubove Zapadne i Sjeverne Europe.

U zaljevu Fundy, kod Kanade, do sada su zabilježene najveće razlike između plime i oseke. Najveća razlika između plime i oseke iznosila je čak 21 metar.

Plima je jedna od dvije mjesečeve mijene. Plima označava izdizanje morske razine pod utjecajem Mjeseca.

Morske struje s obzirom na temperaturu dijele se na tople i hladne. Tople morske struje donose topliju vodu i idu uglavnom od ekvatora, dok se hladne morske struje gibaju od polova pa nose i hladniju vodu.

Razlika u visini mora za vrijeme plime i oseke može iznositi od par cm pa gotovo do 1m u Jadranskom moru. U Svijetu razlika može biti i par metara kao što je npr. u zaljevu Fundy gdje je zabilježena najveća razlika od 21m.

Valove u Jadranskom moru stvaraju bura i jugo, a zimi i maestral. Jugo kako puše s mora na kopno stvara najveće valove na istočnoj strani Jadranskog mora.

Bura je sjeveroistočni vjetar koji puše s kopna na more. Bura u Hrvatskoj ne uzrokuje velike valove jer joj je kratak put od planina do mora, ali zato stvara valove do 5m visine uz talijansku obalu.

Plima je naziv za izdizanje morske razine. S druge strane oseka je spuštanje morske razine.

More ne stoji kako neki krivo misle. More se giba i to na više načina. U gibanja mora ubrajamo: morske struje, morske mijene i valove.

Valovi su oblik gibanja mora uzrokovan djelovanjem vjetra na morsku vodu. Sama veličina valova ovisi o brzini, trajanju i smjeru puhanja vjetra.

Bura je sjeveroistočni vjetar koji puše s kopna na more. Bura u Hrvatskoj ne uzrokuje velike valove jer joj je kratak put od planina do mora, ali zato stvara valove do 5m visine uz talijansku obalu. Najsnažnija bura u Hrvatskoj puše na području Velebitskog kanala.

Oseka je jedna od dvije mjesečeve mijene. Oseka označava spuštanje morske razine pod utjecajem Mjeseca.

Morske mijene oblik su gibanja mora pod utjecajem Mjeseca. Osnovne mjesečeve mijene su plima i oseka koje se tijekom dana izmjene dva puta, svakih šest sati.

Golfska struja jedna je od najpoznatijih morskih struja u svijetu, a prema temperaturi je topla. Zahvaljujući Golfskoj morskoj struji ne dolazi do smrzavanja dijelova Atlantskog oceana uz rubove Zapadne i Sjeverne Europe.

Uz istočnu obalu teku tople morske struje, dok uz talijansku obalu teku hladne morske struje. Razlog zašto uz talijansku obalu teku hladne morske struje možemo naći i u tome što se ondje hladna rijeka Po ulijeva u Jadransko more i time snižava temperaturu mora, ali svakako treba uzeti i utjecaj geografske širine na temperaturu mora.

Morske struje stalna su gibanja mora koja pokreću velike količine vode pod utjecajem vjetra i razlika u temperaturi mora. One nemaju početak ni kraj već se stalno kružno gibaju.

Bura je sjeveroistočni vjetar koji puše s kopna na more. Bura u Hrvatskoj ne uzrokuje velike valove jer joj je kratak put od planina do mora, ali zato stvara valove do 5m visine uz talijansku obalu.

Vjetar koji puše iz sjeverozapadnog kvadranta naziva se maestral. Navedeni vjetar uzrokuje stvaranje valova najčešće ljeti na prostoru Jadranskog mora.

Plima je naziv za izdizanje morske razine. S druge strane oseka je spuštanje morske razine.

Otranska vrata su morski prolaz koji povezuje Jadransko i Jonsko more. Osim što povezuje navedena mora Otranska vrata su važna za izmjenu vode u Jadranskom moru i omogućuju ulazak toplih morskih struja u Jadran.

Jugo je vjetar koji stvara najveće valove u Jadranskome moru. Jugo je inače jugoistočni vjetar koji puše s mora na kopno i donosi vlagu prema kopnu.

Uz istočnu obalu teku tople morske struje, dok uz talijansku obalu teku hladne morske struje. Razlog zašto uz talijansku obalu teku hladne morske struje možemo naći i u tome što se ondje hladna rijeka Po ulijeva u Jadransko more i time snižava temperaturu mora, ali svakako treba uzeti i utjecaj Coriolisove sile i geografske širine na temperaturu mora.