Geografska mreža

Početni meridijan ima vrijednost od 0° te prolazi kroz zvjezdarnicu Greenwich koja se nalazi u Londonu.

Geografski smještaj je određivanje položaja neke točke u geografskoj mreži. Na primjer, glavni grad Hrvatske - Zagreb, udaljen od ekvatora oko 45° sjeverno te oko 15° istočno od početnog meridijana.

Pol je točka u kojoj se susreću svi meridijani. Na Zemlji razlikujemo dva pola: sjeverni i južni pol. To su ujedno dvije točke na Zemlji koje ne sudjeluju u rotaciji.

Na geografskim kartama ucrtana je geografska mreža koje u stvarnosti na površini Zemlje nema. Geografsku mrežu čine meridijani i paralele.

Zvjezdarnica Greenwich kroz koju prolazi početni meridijan nalazi se u Londonu, London je glavni grad države pod nazivom Ujedinjeno Kraljevstvo.

Na geografskim kartama ucrtana je geografska mreža koje u stvarnosti na površini Zemlje nema. Geografsku mrežu čine meridijani i paralele.

Meridijani ili podnevnici su zamišljene polukružnice koje spajaju Zemljine polove. Vrijednost meridijana može biti od 0° do 180°.

Osnovni meridijan je meridijan u geografskom koordinatnom sustavu na kojem je geografska dužina definirana kao 0°. Zajedno, početni meridijan i njegov antimeridijan čine veliki krug. Ovaj veliki krug dijeli sferoid na dvije hemisfere.

Polovi su najudaljenije točke u odnosu na ekvator te su označeni s 90°, dok je ekvator označen s 0°. Polovi su ujedno dvije točke na Zemlji koje ne sudjeluju u rotaciji.

Ekvator Zemlju dijeli na sjevernu i južnu polutku. Ekvator se naziva još polutnikom te u odnosnu na njega određujemo geografsku širina točaka u geografskoj mreži.

Maksimalna udaljenost neke točke u odnosu na početni meridijan iznosi 180° na istok ili zapad. Pomoću meridijana određujemo geografsku dužinu točkama, a pomoću paralela geografsku širinu točaka.

Vrijednosti paraleli mogu biti od 0° (ekvator) do 90° (polovi) te se mogu očitati na lijevom i desnom rubu karte.

Ekvator ili polutnik je zamišljena kružnica koja dijeli Zemlju na dvije jednake polutke, sjevernu i južnu. Zamišljene linije koje su usporedne s ekvatorom nazivaju se paralelama i koriste nam za određivanje geografskih širina za neka područja.

Meridijani ili podnevnici su zamišljene kružnice koje opasuju Zemlju preko polova. Svi meridijani su iste duljine što nije slučaj s paralelama koje se smanjuju od ekvatora prema polovima.

Ekvator je najduža paralela ili usporednica na Zemlji i njezin opseg iznosi približno 40 000 kilometara. Još je Eratosten u 3. st. pr. Kr. izračunao približan opseg Zemlje, odnosno dužinu ekvatora.

Paralele Zemlju dijele na dvije polutke, sjevernu i južnu polutku. Ekvator je nulta paralela u odnosu na koju se određuju sjeverna i južna polutka.

S obzirom na položaj početnog meridijana razlikujemo istočnu i zapadnu Zemljinu polutku.

Zvjezdarnica Greenwich kroz koju prolazi početni meridijan nalazi se u Londonu. Prema početnom meridijanu određujemo geografsku dužinu točkama u geografskoj mreži te one mogu biti smještene istočno ili zapadno u odnosu na meridijan.

Početni meridijan ima vrijednost od 0° i vrijednost meridijana očitavamo na gornjem i donjem rubu karte. Najveća vrijednost meridijana može biti do 180°.

Geografski smještaj stupanjski je smještaj neke točke u geografskoj mreži. Pomoću meridijana određujemo geografsku dužinu točkama, a pomoću paralela geografsku širinu točaka i tako dobijemo geografski smještaj.

Paralele ili usporednice su zamišljene linije usporedne s ekvatorom koje se mogu zamisliti u beskonačnom broju na sjevernoj i južnoj polutci. Paralele se smanjuju kako idemo od ekvatora prema polovima što znači da je ekvator najduža paralela.

Meridijani Zemlju dijele na dvije polutke, istočnu i zapadnu polutku. Početni meridijan nazvan je prema londonskoj zvjezdarnici Greenwich kroz koju prolazi.

Geografska mreža je mreža koju čine meridijani i paralele i koja se koristi za određivanje geografskoj smještaja.

Dogovoreno je da početni meridijan bude onaj koji prolazi kroz zvjezdarnicu u Londonu pod nazivom Greenwich.

Pomoću geografske mreže može se odredi geografski smještaj svake točke na Zemlji. Pomoću meridijana određujemo geografsku dužinu točkama, a pomoću paralela geografsku širinu točaka.

Meridijani ili podnevnici su zamišljene kružnice koje opasuju Zemlju preko polova. Svi meridijani su iste duljine što nije slučaj s paralelama koje se smanjuju od ekvatora prema polovima.

Paralele ili usporednice su zamišljene linije usporedne s ekvatorom koje se mogu zamisliti u beskonačnom broju na sjevernoj i južnoj polutci. Paralele se smanjuju kako idemo od ekvatora prema polovima.

Pomoću geografske mreže može se odredi geografski smještaj svake točke na Zemlji. Pomoću meridijana određujemo geografsku dužinu točkama, a pomoću paralela geografsku širinu točaka.

Paralele ili usporednice zamišljene su kružnice koje opisuju Zemlji i koje su usporedne s ekvatorom.

S obzirom na položaj ekvatora razlikujemo sjevernu i južnu Zemljinu polutku.