
Vrste priloga su:
Prilozi - nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način, stoga razlikujemo tri vrste priloga:
- vremenski (sada, odmah, jutros…),
- načinski (onako, napamet, tako…)
- mjesni (ovdje, tu, ondje…) prilog
Upitni prilozi – posebna vrsta priloga, pitanja pomoću kojih određujemo vrstu priloga (kada, dokada, gdje, kamo, kako)
Prilozi dopunjuju i odnose se na:
Prilozi dopunjuju glagole i odnose se na glagole.
Primjer 1.
Glazba tiho svira. -> Kako svira? -> Tiho svira.
prilog tiho odnosi se na glagolsku radnju svira i izriče na koji se način događa -> načinski prilog
Primjer 2.
Marko ostaje tu. -> Gdje ostaje? -> Ostaje tu. -> prilog tu odnosi se na glagolsku radnju ostaje i izriče mjesto na kojem se događa -> mjesni prilog
Prilozi sada, tada, odavno su:
Prilozi sada, tada, odavno su vremenske prilozi jer odgovaraju na pitanja Kada? i Otkada? – pitanja za vremenske priloge.
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja - Kada? Otkada? Dokada? (sada, otada, donedavno…)
U rečenici Davno sam čuo priču o čudesnoj šumi prilog je:
U rečenici Davno sam čuo priču o čudesnoj šumi prilog je davno jer izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Kada sam čuo priču o čudesnoj šumi? Davno je vremenski prilog.
U rečenici UMILJATO mače umiljato prede prilog je:
U rečenici UMILJATO mače umiljato prede prilog je umiljato jer dopunjuje glagol prede i odgovara na pitanje Kako mače prede? te je načinski prilog.
U rečenici Brzo sam izmijesio kruh prilog je:
U rečenici Brzo sam izmijesio kruh prilog je brzo jer izriče način glagolske radnje i odgovara na pitanje Kako sam izmijesio kruh? Prilog brzo dopunjuje i odnosi se na glagol sam izmijesio. Brzo je načinski prilog.
Pitanje/a za vremenske priloge je/su:
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?
Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?
Načinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?
Pitanje/a za mjesne priloge je/su:
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?
Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?
Načinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?
Među ponuđenim izaberi vrstu priloga:
Prilozi - nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način, stoga razlikujemo tri vrste priloga:
- vremenski (sada, odmah, jutros…),
- načinski (onako, napamet, tako…)
- mjesni (ovdje, tu, ondje…) prilog
Upitni prilozi – posebna vrsta priloga, pitanja pomoću kojih određujemo vrstu priloga (kada, dokada, gdje, kamo, kako)
Prilozi su:
Prilozi su nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: mjesto, vrijeme i način. Prilozi su nepromjenjive riječi jer ne mijenjaju oblik.
U rečenici Polako smo se spustili prilog je:
U rečenici Polako smo se spustili prilog je polako jer izriče način glagolske radnje i odgovara na pitanje Kako smo se spustili? Prilog polako dopunjuje i odnosi se na glagol smo se spustili. Polako je načinski prilog.
Među ponuđenima izaberi vrstu priloga:
Prilozi - nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način, stoga razlikujemo tri vrste priloga:
- vremenski (sada, odmah, jutros…),
- načinski (onako, napamet, tako…)
- mjesni (ovdje, tu, ondje…) prilog
Upitni prilozi – posebna vrsta priloga, pitanja pomoću kojih određujemo vrstu priloga (kada, dokada, gdje, kamo, kako)
Prilozi tako, onako, nikako su:
Prilozi tako, onako, nikako su načinski prilozi jer odgovaraju na pitanje Kako? – pitanje za načinske priloge.
Načinski prilozi odgovaraju na pitanje – Kako? (Na koji način?) (ovako)
U rečenici Tada smo se glasno nasmijali prilozi su:
U rečenici Tada smo se glasno nasmijali prilozi su tada i glasno. Prilog tada izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Kada smo se glasno nasmijali?, a prilog glasno odgovara na pitanje Kako smo se tada nasmijali? Prilog tada je vremenski, a glasno je načinski prilog.
Pitanje/a za načinske priloge je/su:
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?
Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?
Načinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?
Od navedenih rečenica pogrešno je napisana:
Od navedenih rečenica pogrešno je napisana je: Sjedni tu, kraj mene jer prilog tu označava da je nešto blizu sugovornoj osobi (TI), a ne govornoj osobi (JA).
U rečenici Šumska staza prolazi onuda mjesni prilog onuda označava:
U rečenici Šumska staza prolazi onuda mjesni prilog onuda označava smjer (put) kretanja jer označava put kojim staza prolazi i odgovara na pitanje KUDA prolazi?
U rečenici Vidio sam vozača da odlazi tamo mjesni prilog tamo označava:
U rečenici Vidio sam vozača da odlazi tamo mjesni prilog tamo označava cilj kretanja jer izriče cilj prema kojem se vozač kreće i odgovara na pitanje KAMO odlazi?
U rečenici Nasmijano dijete svakoga veseli riječ nasmijano je:
U rečenici Nasmijano dijete svakoga veseli riječ nasmijano je pridjev jer odgovara na pitanje Kakvo je dijete? i odnosi se na imenicu.
U rečenici Taj sam trenutak oduvijek priželjkivao prilog je:
U rečenici Taj sam trenutak oduvijek priželjkivao prilog je oduvijek jer izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Otkada sam taj trenutak priželjkivao? Oduvijek je vremenski prilog.
Okolnosti glagolske radnje su:
Okolnosti glagolske radnje su:
vrijeme -> Kada se događa? DANAS
mjesto -> Gdje se događa? OVDJE
način -> Kako se događa? OVAKO
Prilozi su nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način.
Prilozi ovdje, tu, tamo, nigdje su:
Prilozi ovdje, tu, tamo, nigdje su mjesni prilozi jer odgovaraju na pitanja Gdje? i Kamo? – pitanja za mjesne priloge. Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja – Gdje? Kamo? Kuda? Otkuda? Dokuda? (tu, nikamo, ovuda, odavde, dotle…)