Prilozi
U rečenici Brzo sam izmijesio kruh prilog je:
U rečenici Brzo sam izmijesio kruh prilog je brzo jer izriče način glagolske radnje i odgovara na pitanje Kako sam izmijesio kruh? Prilog brzo dopunjuje i odnosi se na glagol sam izmijesio. Brzo je načinski prilog.
Prilozi tako, onako, nikako su:
Prilozi tako, onako, nikako su načinski prilozi jer odgovaraju na pitanje Kako? – pitanje za načinske priloge.
Načinski prilozi odgovaraju na pitanje – Kako? (Na koji način?) (ovako)
Pitanje/a za mjesne priloge je/su:
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?
Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?
Načinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?
U rečenici Nasmijano dijete svakoga veseli riječ nasmijano je:
U rečenici Nasmijano dijete svakoga veseli riječ nasmijano je pridjev jer odgovara na pitanje Kakvo je dijete? i odnosi se na imenicu.
U rečenici Vidio sam vozača da odlazi tamo mjesni prilog tamo označava:
U rečenici Vidio sam vozača da odlazi tamo mjesni prilog tamo označava cilj kretanja jer izriče cilj prema kojem se vozač kreće i odgovara na pitanje KAMO odlazi?
U rečenici Davno sam čuo priču o čudesnoj šumi prilog je:
U rečenici Davno sam čuo priču o čudesnoj šumi prilog je davno jer izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Kada sam čuo priču o čudesnoj šumi? Davno je vremenski prilog.
U rečenici UMILJATO mače umiljato prede prilog je:
U rečenici UMILJATO mače umiljato prede prilog je umiljato jer dopunjuje glagol prede i odgovara na pitanje Kako mače prede? te je načinski prilog.
Razlikuj pridjev od priloga
Umiljato mače sjelo je pokraj njegove noge. Kakvo mače? riječ umiljato je pridjev jer se odnosi na imenicu mače i odgovara na pitanje Kakvo je mače?
Mače mu umiljato hoda oko noge. Kako hoda? riječ umiljato je prilog (načinski) jer dopunjuje glagol i odgovara na pitanje Kako hoda?
Vrste priloga su:
Prilozi - nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način, stoga razlikujemo tri vrste priloga:
- vremenski (sada, odmah, jutros…),
- načinski (onako, napamet, tako…)
- mjesni (ovdje, tu, ondje…) prilog
Upitni prilozi – posebna vrsta priloga, pitanja pomoću kojih određujemo vrstu priloga (kada, dokada, gdje, kamo, kako)
U rečenici Šumska staza prolazi onuda mjesni prilog onuda označava:
U rečenici Šumska staza prolazi onuda mjesni prilog onuda označava smjer (put) kretanja jer označava put kojim staza prolazi i odgovara na pitanje KUDA prolazi?
Pitanje/a za načinske priloge je/su:
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?
Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?
Načinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?
U rečenici Tada smo se glasno nasmijali prilozi su:
U rečenici Tada smo se glasno nasmijali prilozi su tada i glasno. Prilog tada izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Kada smo se glasno nasmijali?, a prilog glasno odgovara na pitanje Kako smo se tada nasmijali? Prilog tada je vremenski, a glasno je načinski prilog.
Prilozi su:
Prilozi su nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: mjesto, vrijeme i način. Prilozi su nepromjenjive riječi jer ne mijenjaju oblik.
Prilozi ovdje, tu, tamo, nigdje su:
Prilozi ovdje, tu, tamo, nigdje su mjesni prilozi jer odgovaraju na pitanja Gdje? i Kamo? – pitanja za mjesne priloge. Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja – Gdje? Kamo? Kuda? Otkuda? Dokuda? (tu, nikamo, ovuda, odavde, dotle…)
Prilozi dopunjuju i odnose se na:
Prilozi dopunjuju glagole i odnose se na glagole.
Primjer 1.
Glazba tiho svira. -> Kako svira? -> Tiho svira.
prilog tiho odnosi se na glagolsku radnju svira i izriče na koji se način događa -> načinski prilog
Primjer 2.
Marko ostaje tu. -> Gdje ostaje? -> Ostaje tu. -> prilog tu odnosi se na glagolsku radnju ostaje i izriče mjesto na kojem se događa -> mjesni prilog
U rečenici Taj sam trenutak oduvijek priželjkivao prilog je:
U rečenici Taj sam trenutak oduvijek priželjkivao prilog je oduvijek jer izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Otkada sam taj trenutak priželjkivao? Oduvijek je vremenski prilog.
Prilozi su nepromjenjive riječi.
Sutra ću se sastati s prijateljicom.
Upisi u školski šahovski klub počinju sutra. -> prilog sutra nije promijenio svoj oblik
Sutra idemo na terensku nastavu u Ogulin.
Što su prilozi?
Nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način.
Prilozi sada, tada, odavno su:
Prilozi sada, tada, odavno su vremenske prilozi jer odgovaraju na pitanja Kada? i Otkada? – pitanja za vremenske priloge.
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja - Kada? Otkada? Dokada? (sada, otada, donedavno…)
U rečenici Polako smo se spustili prilog je:
U rečenici Polako smo se spustili prilog je polako jer izriče način glagolske radnje i odgovara na pitanje Kako smo se spustili? Prilog polako dopunjuje i odnosi se na glagol smo se spustili. Polako je načinski prilog.
Pitanje/a za vremenske priloge je/su:
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?
Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?
Načinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?
Razlikuj ovdje, tu, ondje
ovdje -> blizu govorne osobe -> Tina sjedi ovdje, kraj mene.
tu -> blizu sugovorne osobe -> Tina sjedi tu, kraj tebe.
ondje -> blizu negovorne osobe -> Tina sjedi ondje, kraj njega.
Značenja mjesnog priloga
Tina stanuje ovdje. -> Gdje stanuje Tina? -> mjesto
Luna je krenula ovamo. -> Kamo je Luna krenula? -> cilj kretanja
Tena pri povratku kući prolazi tuda. -> Kuda prolazi Tena? -> smjer (put) kretanja
Okolnosti glagolske radnje su:
Okolnosti glagolske radnje su:
vrijeme -> Kada se događa? DANAS
mjesto -> Gdje se događa? OVDJE
način -> Kako se događa? OVAKO
Prilozi su nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način.