Pridjevi na -ov, -ev, -in sklanjaju se kao neodređeni oblici pridjeva.\r
U ovoj rečenici pridjev i imenica glasi Kušanovu romanu.

U ovoj rečenici nalazi se neodređeni oblik pridjeva. Neodređeni pridjev odgovara na pitanje kakav. Izriče svojstva i osobine nepoznatih, neodređenih osoba, stvari i pojava. Primjer: Bicikl je žut. Pridjevi muškoga i srednjega roda jednine imaju posebne sklonidbe za neodređeni i određeni oblik. Određeni oblik pridjeva sklanja se po pridjevnoj sklonidbi, a neodređeni oblik pridjeva sklanja se po imeničkoj sklonidbi ( ima iste nastavke kao i imenica uz koju stoji). Pridjevi ženskog roda imaju istu sklonidbu za neodređeni i određeni oblik. U množini pridjeva sva tri roda imaju istu sklonidbu za određeni i neodređeni oblik. Primjer sklonidbe:\r
LIJEP KIŠOBRAN (neodređeni oblik)\r

\r

• N - lijep kišobran
\r

• G - lijepa kišobrana
\r

• D - lijepu kišobranu
\r

• A - lijep kišobran
\r

• V / kišobrane
\r

• L o lijepu kišobranu
\r

• I s lijepim kišobranom
\r

\r
LIJEPI KIŠOBRAN (određeni oblik)\r

\r

• N - lijepi kišobran
\r

• G - lijepog(a) kišobrana
\r

• D - lijepom(u/e) kišobranu
\r

• A - lijepi kišobran
\r

• V - lijepi kišobrane
\r

• L - o lijepom(u/e) kišobranu
\r

• I - s lijepom kišobranom
\r

Pridjevi su promjenjive riječi kojima izričemo kakvo je što (opisni pridjevi), čije je što (posvojni pridjevi) i od čega je što (gradivni pridjevi). Dolaze uz imenicu i s njom se slažu u padežu, rodu i broju.

Pridjev i imenica u ovoj rečenici su u vokativu, ženskog su roda i u jednini. Pridjev i imenicu u vokativu odvajaju se zarezom od ostalih dijelova rečenice.

U ovoj rečenici pojavljuje se određeni oblik pridjeva. Određeni pridjev odgovara na pitanje koji. Izriče osobine i svojstva poznatih, određenih bića, stvari i pojava. Sklanja se prema pridjevnoj sklonidbi. Primjer:\r
\r
LIJEPI KIŠOBRAN (određeni oblik)\r

\r

• N - lijepi kišobran
\r

• G- lijepog (a) kišobrana
\r

• D - lijepom (u/e) kišobranu
\r

• A - lijepi kišobran
\r

• V- lijepi kišobrane
\r

• L - o lijepom (u/e) kišobranu
\r

• I - s lijepom kišobranom
\r

Pridjev se s imenicom uz koju dolazi i koju dopunjava slaže u padežu, rodu i broju.

Ova tvrdnja je točna, neodređeni oblik pridjeva ima iste nastavke kao i imenica pa kažemo da se sklanja po imeničkoj sklonidbi, nema oblik za vokativ. Pridjevi muškoga i srednjega roda jednine imaju posebne sklonidbe za neodređeni i određeni oblik Pridjevi ženskog roda imaju istu sklonidbu za neodređeni i određeni oblik. U množini pridjeva sva tri roda imaju istu sklonidbu za određeni i neodređeni oblik.

Dva su oblika pridjeva- određeni i neodređeni oblik.\r

\r

• Neodređeni pridjev odgovara na pitanje kakav. Izriče svojstva i osobine nepoznatih, neodređenih osoba, stvari i pojava. Primjer: Vjetar je snažan
\r

• Određeni pridjev odgovara na pitanje koji. Izriče osobine i svojstva poznatih, određenih bića, stvari i pojava. Primjer: Snažni vjetar raspršio je oblake.
\r

\r
Posvojni pridjevi imaju samo određeni oblik (današnji, hrvatski, gorski, motovunski) ili samo neodređeni (majčin, Sunčev, izbornikov, djevojčičin). Određeni se oblik pridjeva obavezno upotrebljava kad je dio vlastitoga imena (Aleksandar Veliki, Dugi otok), kada je pridjev dio stručnog termina (pravopisni problem). Određeni i neodređeni oblik pridjeva imaju samo opisni pridjevi.

Ova tvrdnja nije točna.\r

\r

• Posvojni pridjevi postali od vlastitih imenica koji završavaju na -ski, -ški, -čki pišu se malim početnim slovom.
\r

• Posvojni pridjevi postali od vlastitih imenica koji završavaju na -ov, -ev, -in pišu se velikim početnim slovom.
\r

Pridjev se s imenicom uz koju stoji slaže u padežu, rodu i broju. U ovoj rečenici pridjev i imenica su u A, ž.r., mn.

Pridjev srednjevjekovni je određenog oblika i u genitivu glasi srednjevjekovnog grada.

Pridjev u ovoj rečenici je lijepu, to je neodređeni oblik pridjeva i u lokativu je, srednjeg roda i u jednini. Uz pridjev i imenicu u lokativu dolaze prijedlozi na, o, po, pri, prema, u.

Neodređeni oblik pridjeva je zelen, u dativu glasi zelena. Neodređeni oblik pridjeva u m. r. ima iste nastavke kao i imenica uz koju stoji.\r
Pridjevi muškoga i srednjega roda jednine imaju posebne sklonidbe za neodređeni i određeni oblik. Određeni oblik pridjeva sklanja se po pridjevnoj sklonidbi, a neodređeni oblik pridjeva sklanja se po imeničkoj sklonidbi (ima iste nastavke kao i imenica uz koju stoji). Pridjevi ženskog roda imaju istu sklonidbu za neodređeni i određeni oblik. U množini pridjeva sva tri roda imaju istu sklonidbu za određeni i neodređeni oblik.\r
\r
LIJEP KIŠOBRAN (neodređeni oblik)\r

\r

• N- lijep kišobran
\r

• G- lijepa kišobrana
\r

• D- lijepu kišobranu
\r

• A- lijep kišobran
\r

• V / kišobrane
\r

• L - o lijepu kišobranu
\r

• I - s lijepim kišobranom
\r

\r

\r
LIJEPI KIŠOBRAN (određeni oblik)\r

\r

• N - lijepi kišobran
\r

• G- lijepog( a) kišobrana
\r

• D - lijepom( u/ e) kišobranu
\r

• A- lijepi kišobran
\r

• V- lijepi kišobrane
\r

• L - o lijepom( u/e) kišobranu
\r

• I- s lijepom kišobranom
\r

Određeni oblik pridjeva sklanja se prema pridjevnoj sklonidbi.\r
\r
SKLONIDBA ODREĐENOG OBLIKA PRIDJEVA: crveni pulover\r

\r

• N- crveni pulover
\r

• G- crvenog/a pulovera
\r

• D- crvenom/u puloveru
\r

• A- crveni pulover
\r

• V- crveni pulovere
\r

• L - o crvenom/u puloveru
\r

• I - s crvenim puloverom
\r

Pridjevi su promjenjive riječi mijenjaju se po padežima i po stupnjevima.

Pridjev u ovoj rečenici je neobičnim, to je opisni pridjev i slaže se s imenicom u rodu, broju i padežu- pridjev i imenica su u instrumentalu, srednjeg su roda i u jednini.

Ova tvrdnja nije točna. Posvojni pridjevi postali od vlastitih imenica koji završavaju na - ov, -ev, -in pišu se velikim početnim slovom.\r
Posvojni pridjevi postali od vlastitih imenica koji završavaju na -ski, -ški, - čki pišu se malim početnim slovom.

Pridjev u ovoj rečenici je žut, to je opisni pridjev i neodređenog je oblika, u akuzativu je, muškog je roda u jednini.

Pridjev se slaže s imenicom u padežu, rodu i broju, u ovoj rečenici pridjev i imenica su u genitivu.

Postoje tri vrste pridjeva:\r

\r

• opisni (kazuju kakvo je što?),
\r

• gradivni (kazuju od čega je što?)
\r

• posvojni (kazuju čije je što?)
\r