Uvod u povijest

Riječ kronologija nastala je iz grčke riječi \"kronos\" što znači \"vrijeme\" i \"logos\" što znači \"znanost\". Kronologija je pomoćna povijesna znanost koja proučava tijek vremena i načine mjerenja vremena kroz povijest.

Stonehenge je izgrađen u Velikoj Britaniji, a služio je kao kalendar s obzirom da su znanstvenici potvrdili kako se pomoću Stonehenga može predvidjeti proljetni i jesenski ekvinocij te ljetni i zimski solsticij. To je jedan od najznačajnijih primjera megalitske kulture koja se razvila na prijelazu iz mlađeg kamenog doba u bakreno doba. Megalit je veliki kamen koji se koristio u to vrijeme za gradnju.

Povijest se proučava i s aspekta politike gdje se dobiva detaljniji uvid o osnutku i djelovanju političkih vlasti, država te institucija, ali i ljudskih prava. Ta povijesna disciplina se naziva politička povijest.

Povijest je znanost koja proučava život i djelovanje ljudi u prošlosti.

Grad Rim osnovao je Romul koji prema njemu i nosi ime. Prema predaji Romul je ubio svojeg brata Rema i osnovao grad Rim (Roma) 753. g. pr. Kr.

Tiskarski stroj u Europi otkriven je 1440. godine kada je Johannes Gutenberg uz razmjenu ideja s Istoka napravio prvi tisak s pomičnim slovima. Prva tiskana knjiga je Biblija koja je nastala 1455. godine, a danas je sačuvano 48 primjeraka Gutenbergove Biblije.

Srednji vijek započinje padom Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine pr. Kr., a traje do Kolumbovog otkrića Amerike 1492. godine kada počinje novi vijek.

Kršćanska era započela je rođenjem Isusa Krista, a ta se godina uzima kao prva godina kršćanske ere. Svi događaji označavaju se odbrojavanjem godina od ili do rođenja Isusa Krista.

Povijesno vrijeme dijeli se na povijesna razdoblja koja počinju i završavaju nekim važnim događajem za čovječanstvo. Kronološki gledano povijesno vrijeme dijelimo na sljedeća razdoblja: prapovijest (kameno i metalno doba) i povijest (stari vijek, srednji vijek, novi vijek, suvremeno doba).

Povijest je znanost koja proučava život i djelovanje ljudi u prošlosti.

Otkriće Amerike 1492. godine povjesničari su prihvatili kao početak novog vijeka zbog velike važnosti tog događaja. Kristofor Kolumbo je nakon dugog putovanja prvi put kročio na američko tlo ne znajući da je otkrio novi kontinent nego misleći da je stigao do Indije zbog čega je američke domoroce nazvao Indijancima.

Slijed povijesnih događaja koji se nižu jedan za drugim s odgovarajućim uzročno-posljedičnim vezama.

Muslimansko računanje vremena obilježava bijeg njihovog proroka Muhameta iz grada Meke u grad Medinu na Arapskom poluotoku 622. godine.

Atlas je naziv nastao prema istoimenom biću iz grčke mitologije, a odnosi se na zbirku zemljovida.

Grad Rim osnovao je Romul koji prema njemu i nosi ime. Prema predaji Romul je ubio svojeg brata Rema i osnovao grad Rim (Roma) 753. g. pr. Kr.

Novi vijek započinje Kolumbovim otkrićem Amerike 1492. godine, a traje do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine kada započinje suvremeno doba.

Razne civilizacije i kulture imale su raznovrsne kalendare kojima su se služili radi boljeg orijentiranja u vremenu.

Stari vijek računa se od otkrića pisma oko 3500. g. pr. Kr. do pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine kada počinje srednji vijek.

Suvremeno doba počinje 1918. godine, odnosno završetkom Prvoga svjetskog rata. Povjesničari su uzeli navedenu godinu zbog velikih političkih, društvenih, gospodarskih i ideoloških promjena koje su uslijedile.

Arhiv je ustanova u kojoj se čuvaju, pripremaju i prikupljaju povijesni spisi i dokumenti, to jest arhivsko gradivo.

Slijepe karte služe nam za uvježbavanje snalaženja u prostoru. One sadrže samo granice kontinenata ili država i u njih se upisuju i označavaju traženi podaci.

Slijed povijesnih događaja koji se nižu jedan za drugim s odgovarajućim uzročno-posljedičnim vezama.

Brojni povjesničari smatraju kako je oko 3500. g. pr. Krista izumljeno pismo u Mezopotamiji jer su tamo pronađeni najstariji pisani znakovi.

Uzrok vodi k određenom događaju, a neki događaj može imati jedan ili više uzroka koji mogu biti međusobno povezani i isprepleteni.

Prema židovskoj religiji, Bog je stvorio svijet 3761. godine prije Krista pa je njihovo računanje vremena počelo tom godinom.

Herodot je bio grčki povjesničar kojega je Marko Tulije Ciceron nazvao \"ocem povijesti\". Živio je u V. stoljeću pr. Kr. Nastojao je što točnije pisati o događajima koji su se dogodili na temelju prikupljenih izvora i svjedoka.

Stari vijek je razdoblje od pojave pisma, 3500. g. pr. Kr. pa sve do pada Zapadnog Rimskog Carstva, 476. g. Tada započinje razdoblje srednjeg vijeka koja traje sve do Kolumbovog otkrića Amerike, 1492. godine. Za stari vijek se još koristi i naziv antika.

Otkriće Amerike 1492. godine povjesničari su prihvatili kao početak novog vijeka zbog velike važnosti tog događaja. Kristofor Kolumbo je nakon dugog putovanja prvi put kročio na američko tlo ne znajući da je otkrio novi kontinent nego misleći da je stigao do Indije zbog čega je američke domoroce nazvao Indijancima.

Stonehenge je prapovijesna građevina iz mlađega kamenog i brončanog doba u blizini engleskoga grada Salisburyja. Građevina je u obliku prstena sastavljena od velikih kamenih blokova. Pomoću tog spomenika ljudi su mogli predvidjeti ljetni i zimski solsticij te proljetni i jesenski ekvinocij. Građevina je također služila kao kalendar.

Brojni povjesničari smatraju kako otkrićem pisma oko 3500. g. pr. Krista prestaje prapovijest i počinje stari vijek o kojemu postoji znatno više pisanih povijesnih izvora.

U materijalne povijesne izvore spadaju različiti predmeti iz prošlosti koji se najčešće čuvaju u muzejima i galerijama. Njih posebno proučavaju arheolozi i važni su pri rekonstrukciji povijesne zbilje.

Radi boljeg razumijevanja tijeka vremena služimo se vremenskim lentama ili crtama na kojima su godinama kronološki označeni važni događaji nekog vremenskog perioda.

AR ili proširena stvarnost omogućava dopunjavanje onoga što vidimo podacima ili slikama pomoću različitih uređaja poput tableta ili pametnih telefona. Primjena toga uvelike olakšava učenje i nadopunjavanje već stečenog znanja.

Određeni povijesni događaj ili zbivanje može utjecati na razvoj daljnjih događaja ili procesa što nazivamo povijesne posljedice. Događaj može imati više posljedica koje, kao uzroci, mogu biti međusobno povezane i isprepletene.

Era započinje važnim događajem za neki narod, religiju ili kulturu. Od tog događaja se dalje računa vrijeme jer se on uzima kao početak nove ere.

Povijesni zemljovidi omogućavaju lakše i preciznije predočenje određenog povijesnog događaja ili zbivanja, poput mijenjanja državnih granica, kretanja vojski, ispreplitanja različitih kultura, trgovinu i drugo. Povijesni zemljovidi se također koriste u edukativne svrhe kako bi sve navedeno jednostavnije predočili učenicima.

Kršćanska era započela je rođenjem Isusa Krista, a ta se godina uzima kao prva godina kršćanske ere. Svi događaji označavaju se odbrojavanjem godina od ili do rođenja Isusa Krista.

Marko Tulije Ciceron živio je u 1. st. pr. Krista. On je rimski pisac, govornik i političar koji je grčkog povjesničara Herodota nazvao \"ocem povijesti\".

Poznati rimski retoričar, odnosno govornik i filozof bio je Ciceron kojemu se pripisuje izreka: \"Povijest je učiteljica života. - Historia magistra vitae est.\"

Tiskarski stroj u Europi otkriven je 1440. godine kada je Johannes Gutenberg uz razmjenu ideja s Istoka napravio prvi tisak s pomičnim slovima. Prva tiskana knjiga je Biblija koja je nastala 1455. godine, a danas je sačuvano 48 primjeraka Gutenbergove Biblije.

Poznati rimski retoričar, odnosno govornik i filozof bio je Ciceron kojemu se pripisuje izreka iz spisa \"O govorniku\": Povijest je učiteljica života - Historia magistra vitae est.

Povijest je znanost koja proučava život i djelovanje ljudi u prošlosti.

Grk Herodot je prije dvije i pol tisuće godina u staroj Grčkoj pisao o prošlim događajima provjerajući točnost prikupljenih podataka.

Grci počinju računati vrijeme od prvih Olimpijskih igara koje su se održale 776. g. pr. Krista. Sve grčke igre održavale su se u slavu boga Zeusa. U moderno doba postoje ljetne i zimske Olimpijske igre koje se održavaju naizmjence svake druge godine.

Prema židovskoj religiji, Bog je stvorio svijet 3761. godine prije Krista pa je njihovo računanje vremena počelo tom godinom.

Iako je povijest znanost koja se bavi proučavanjem prošlosti, povijest se još da proučavati u drugih pet velikih ljudskih djelatnosti. Povijest se proučava u području društva, ekonomije, znanosti i tehnologije, politike i filozofije te religije i kulture.

Naziva se etnolog. Iako je povijest znanost koja se bavi proučavanjem prošlosti, povijest se još da proučavati u drugih pet velikih ljudskih djelatnosti. Povijest se proučava u području društva, ekonomije, znanosti i tehnologije, politike i filozofije te religije i kulture.