Razvoj Rima, njegovo teritorijalno širenje i proces propadanja

Vođena su tri rimsko-ilirska rata. Rimljani su na kraju osvojili ilirsku državu 167. g. pr. Krista i proglasili ju provincijom Ilirikom.

U doba cara Augusta, ilirski narodi su se 6. g. pobunili protiv rimske vladavine i pokrenuli pobunu poznatu kao ustanak dvojice Batona.

U razdoblju vladavine cara Trajana je Rimsko Carstvo bilo teritorijalno najveće.

Rimljani su već sredinom II. st. pr. Krista postali jedini gospodari Sredozemlja. Svojim su uspjesima dodali osvajanje Makedonije 148. g. pr. Krista.

Osnovna jedinica rimske vojske se nazivala legija. U početku je imala tri tisuće legionara, a s vremenom se broj povećao na šest tisuća. Legionari su uglavnom bili pješaci.

Grčka kolonija Tarent je zatražila pomoć u borbi protiv Rimljana od epirskog kralja Pira. On je stigao u Italiju s velikom vojskom u kojoj su bili i bojni slonovi.

Nakon pobjede u drugom trijumviratu rimski vojskovođa Gaj Oktavijan je od Senata dobio titulu augustus (uzvišeni).

Vulkan Vezuv je eruptirao 79. godine i zatrpao gradiće Herkulanej, Pompeje i Stabij.

Car Vespazijan i njegovi sinovi gradili su u Rimu mnoge građevine, među kojima se ističe amfiteatar Kolosej.

Germani su upali sa sjeverai uništili Zapadno Rimsko Carstvo. Germanski vojskovođa Odoakar je 476. g. svrgnuo s vlasti posljednjeg cara Romula Augustula.

Prema legendi, blizanci Romul i Rem su utemeljili Rim 753. g. pr. Krista. Prvi kralj Rima je bio Romul.

Rimski vojskovođa Marko Antonije je u drugom trijumviratu bio saveznik egipatske kraljice Kleopatre.

Prema legendi, Rim je nastao na sedam brežuljaka uz lijevu obali rijeke Tiber.

Zapadno Rimsko Carstvo je propalo 476. godine kad je posljednjeg cara Romula Augustula svrgnuo s vlasti germanski vojskovođa Odoakar.

Oblik društvenih odnosa u kojem seljaci bez zemlje uzimaju zemlju u zakup kako bi proizvodili što više poljoprivrednih proizvoda se naziva kolonat.

Rimljani su 509. g. pr. Krista potjerali zadnjeg rimskog kralja Tarkvinija Ohologa, čime započinje razdoblje Rimske Republike.

Središnji trg u rimskim gradovima se zvao forum. Forum je bio mjesto druženja i trgovanja.

Na čelu Ilirskog kraljevstva je bio kralj Agron. Ilirsko kraljevstvo se prostiralo na području današnje Dlamcije, Crne Gore i Albanije.

Trajan je bio prvi rimski car rođen u provinciji. Bio je omiljen među svim društvenim slojevima.

U trećem punskom ratu Kartaga je sravnjena sa zemljom, a stanovništvo prodano u roblje. Rimljani na tom području osnivaju provinciju Afriku.

Razdoblje vladavine Gaja Oktavijana Rimom nazivamo Augustov mir. Građanske ratove zamijenilo je razdoblje obnove, napretka i mira.

Senat je 46. g. pr. Krista proglasio Gaja Julija Cezara doživotnim diktatorom. Senat i Narodna skupština su tako bili posve pod Cezarovim utjecajem.

Kartaški vojskovođa koji je u 2. punskom ratu potpuno uništio rimsku vojsku i opustošio okolicu Rima se zvao Hanibal.

\"Dođoh, vidjeh, pobjedih\" legendarna je izjava rimskog vojskovođe Gaja Julija Cezara nakon pobjede nad pontskim kraljem Farnakom.

Utvrđena rimska granica građena uz tok Rajne i Dunava se nazivala limes. Zadaća joj je bila štititi Carstvo od napada novih naroda.

Vojska je potkraj III. stoljeća proglasila carem Dioklecijana te tako prekinula razdoblje bezvlašća. On je proveo reforme i omogućio oporavak Carstva i njegov opstanak.

Početkom IV. st.pr. Krista Gali, narod sa sjevera Apeninskog poluotoka, je provalio te zauzeo i opljačkao Rim. Gali su se na kraju povukli nakon što im je isplaćena velika otkupnina u zlatu.

U doba vladavine rimskog cara Vespazijana je eruptirao vulkan Vezuv i zatrpao gradiće Herkulanej, Pompej i Stabij.

Prema legendi, guske su spasile Rim od Gala probudivši Rimljane u noći.

Na području današnje Istre protiv Histra Rimlajni su vodili četiri rata. Nakon osvajanja histarske prijestolnice Nezakcij istarski poluotok je pao u ruke Rimljanima.

U doba cara Augusta Zadar se zvao Jadera.

Prema legendi, blizanci Romul i Rem su utemeljili Rim 753. g. pr. Krista. Njihovu djedu je prijestolje oduzeo njegov brat te blizance bacio u rijeku Tiber. Rijeka je dječake odnijela na obalu gdje ih je nahranila vučica.

U doba cara Augusta Rimska država se prostirala na tri kontinenta - Europu, Aziju i Afriku.

Rimski vojnik koji je nakon završetka vojne službe od države dobivao zemlju se nazivao veteran.

Rimski car Konstantin I. je prijestolnicu države preselio u Konstantinopol, grad sagrađen na mjestu nekadašnje kolonije Bizantija, kako bi sjedište vlasti bilo bliže ugroženim granicama.

Gaj Julije Cezar je ubijen 44. g. pr. Krista u uroti koju je organiziralo nekoliko senatora.

Razdoblje bezvlašća u Rimu tokom III. stoljeća nazivamo anarhija.

Najugledniji Rimljani su sudjelovali u Senatu. Senat je imao savjetodavnu ulogu u upravljanju državom i potvrđivao je odluke Narodne skupštine.

Konstantinopol je bio središte Istočnog Rimskog Carstva nakon podjele Carstva na dva dijela.

Gencije je bio posljednji kralj Ilirskog Kraljevstva. Zarobljen je u trećem Ilirskom ratu.

Sredinom II. stoljeća prije Krista su Rimljani postali jedini gospodari Sredozemlja. Koristili su se velikom vojnom silom i istodobno ratovali na više ratišta.

Od 509. g. pr. Krista do 27. g. pr. Krista rimska država je bila republika. Vlast je preuzeo Senat koji je birao iz svojih redova dvojicu konzula koji su upravljali Rimom.

Germanski vojskovođa Odoakar je 476. g. svrgnuo s vlasti Romula Augustula, posljednjeg cara Zapadnog Rimskog Carstva.

Otimajući im grad po grad, Rimljani su se na Apeninskom poluotoku sukobili s Etrurcima (Etruščanima). Posljednji etrurski gradovi predali su se Rimlajnima u III. st. pr. Krista.

Rim je nastao uz obalu rijeke Tiber. Prema legendi osnovala su ga dva brata, Romul i Rem.

Bila su tri punska rata. Ratovi su s prekidima trajali više od stoljeća, a Rim je iz njih izašao kao gospodar Sredozemlja.

Gradovi Velike Grčke su priznali vlast Rima 275. g. pr. Krista nakon poraza epirskog kralja Pira.

Rimska država je postala republika 509. g. pr. Krista. Republika je trajala do 27. g. pr Krista.

Vođena su tri rimsko-ilirska rata. Rimljani su osvojili ilirsku državu 167. g. pr. Krista i proglasili ju provincijom Ilirikom.

Senatori su u posebnim situacijama birali diktatora na šest mjeseci. Diktator je imao neograničenu vlast i u tih šest mjeseci Senat je bio raspušten.

Car Teodozije je prije svoje smrti 395. g. pr. Krista podijelio Carstvo na dva dijela - Zapadno i Istočno - i ostavio ih svojoj dvojici sinova.

Rimljani su vodili punske ratove protiv feničke kolonije Kartage. Rimljani su nakon više od stoljeća pobijedili i zagospodarili Sredozemljem.

Rimski car Hadrijan je vladao u relativno mirnom i stabilnom vremenu pa je provinciju Mezopotamiju dogovorom prepustio Perzijancima.

Nakon što su sravnili Kartagu sa zemljom, a stanovništvo prodali u roblje, Rimljani na tom području osnivaju provinciju Afriku.

Car Teodozije je prije svoje smrti 395. g. pr. Krista podijelio Carstvo na dva dijela - Zapadno i Istočno - i ostavio ih svojoj dvojici sinova.