Prve ljudske zajednice u prapovijesti

Prapovijest je najduže razdoblje ljudske povijesti. Obuhvaća period od otprilike 2.5 milijuna g. pr. Krista do 2000. g. pr. Krista.

Dragutin Gorjanović-Kramberger je vodio istraživanje nalazišta neandertalaca na Hušnjakovu brdu pokraj Krapine na prelasku iz XIX. u XX. stoljeće.

Kelti su unaprijedili obradu željeza postupkom kaljenja - zagrijavanja na visokoj temperaturi i potom oblikovanje užarenog čekića udarcima čekića. Predmet se naglo hladi da bi mu se osigurala čvrstoća.

Prije otprilike 35 tisuća g. pr. Krista razvio se u Europi Homo sapiens ( razuman čovjek ), nazvan prema nalazištu Cro-Magnon u Francuskoj.

Vučedolska kultura se prostirala na području današnje Hrvatske, dijelovima Bosne, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Češke.

La Tèn u Švicarskoj je najznačajnije nalazište mlađeg kamenog doba u Europi.

Neandertalci su se pojavili prije otprilike 200 tisuća godina pr. Krista, a izumrli su prije otprilike 28 tisuća godina pr. Krista.

U polušpilji na Hušnjakovu brdu pokraj Krapine pronađeno je više od pet tisuća predmeta, među kojima ostaci sedamdesetak neandertalaca te više od tisuću komada različitog kamenog oruđa i oružja.

Homo sapiens se razvio prije otprilike 35 tisuća godina pr. Kr. te znači razuman čovjek. Također se naziva kromanjonac prema nalazištu Cro'Magnon u Francuskoj.

Sredinom 4. tisućljeća pr. Kr. je počelo metalno doba. Prvi otkriveni metali bili su zlato, srebro i bakar. Najrasprostranjeniji je bio bakar te tako započinje bakreno doba.

U ledenom dobu zbog niskih temperatura čovjekovi predci su se naviknuli na teške životne uvjete.

Najpoznatije nalazište starijeg željeznog doba u Europi je Hallstatt u Austriji, a nalazište mlađeg željeznog doba je u La Tènu u Švicarskoj.

Više rodova čini bratstvo, a više bratstava čini pleme. Plemena su šesto stvarala saveze plemena radi bolje obrane.

Kulture mlađeg kamenog doba u Hrvatskoj su stračevačka, sopotska, danilska i hvarska kultura.

Rodovi su zajednice povezane krvnim srodstvom i zajedničkim podrijetlom. Više rodova stvara bratstvo, a više bratstava čini pleme.

Osim nalazišta špilje Šandalja pokraj Pule, ostala nalazišta iz razdoblja starijeg kamnog doba su špilja Punikve pokraj Ivanca te špilje Veternica i Vindija te polušpilja na Hušnjakovu brdu pokraj Krapine.

Špilja Šandalja pokraj Pule je jedno od arheloških nalazišta iz razdoblja starijeg kamenog doba u Hrvatskoj.

Hallstatt u Austriji je najznačajnije nalazište starijeg željeznog doba u Europi.

Miješanjem kositra i bakra dobijamo čvršću broncu s čijom je uporabom započelo brončano doba. Predmeti izrađeni od bronce bili su jači i dugotrajniji.

Dolina Neandertal se nalazi u Njemačkoj gdje su pronađeni ostaci neandertalaca.

Nalazište Vučedol se nalazi na desnoj obali Dunava pokraj Vukovara. Naselje u Vučedolu nastalo je na ravnom prostoru na uzvisini i bilo je jako pogodno za život.

Bolji životni uvjeti i sigurniji izvori hrane doveli su do rasta broja ljudi, naselja i ljudskih zajednica kojima je zadatak bio štititi svoje članove. Tako nastaju rodovi, zajednice povezane krvnim srodstvom i zajedničkim podrijetlom.

Vučedolska kultura se razvila na prelasku iz mlađega kamenog doba u bakreno doba. Ime je dobila po nalazištu Vučedol na desnoj obali Dunava pokraj Vukovara.

Keltski narodi su u IV. st. pr. Krista naselili područje nizinskih dijelova današnje Hrvatske i postupno se širili prema središnjoj i zapadnoj Europi.

Nomadi su ljudi koji često mijenjaju mjesto boravka u potrazi za sigurnijim skrovištem i hranom.

Prva gradska naselja nastala su na području tzv. plodnog mjeseca u Aziji. Sastoji se od plodnih podregija Mezopotamije i Levanta i kroz njih prolaze četiri rijeke, Nil, Eufrat, Jordan i Tigris.

Nakon određenog vremena brončano oružje je pucalo tako da se početkom prvog tisućljeća prije Krista proširila upotreba čvršćeg metala željeza.

Smilčić nije nalazište iz starijeg kamenog doba, već je značajno nalazište Danilske kulture.

U polušpilji na Hušnjakovu brdu pokraj Krapine pronađeno je više od pet tisuća predmeta, više od tisuću komada oruđa i oružja te ostatci sedamdesetak neandertalaca u dobi od 3 do 27 godina.

Špilja Punikve pokraj Ivanca je jedno od arheoloških nalazišta starijeg kamenog doba u Hrvatkoj.

Tijekom brončanog i željeznog doba više je narodnih skupina obitavalo na području današnje Hrvatske. Svaka skupina je imala vlastitu nošnju, običaje, oruđe, oružje, nastambe i naseobine. Radi jednostavnosti prastanovnike hrvatskog povijesnog prostora se naziva ilirskim narodima.

Ostaci homo sapiensa ili kromanjonca su pronađeni u Francuskoj regiji Cro-Magnone.

Neandertalci su se pojavili prije otprilike 200 tisuća godina pr. Krista. Ime su dobili po dolini Neandertal u Njemačkoj.

Bakar je bio najrasprostranjeniji metal u metalnom dobu. Od bakra se izrađivalo oruđe i oružje.

Mujina pećina je nalazište starijeg kamenog doba.