Grčko pismo, umjetnost, religija, filozofija i znanost

Sokrata su smatrali vrlo mudrim čovjekom, no uspiz je stekao mnogo prijatelja. Optužen je da kvari atensku mladež i da ne vjeruje u bogove i osuđen na smrtnu kaznu.

Kazališne predstave u staroj Grčkoj razvile su se iz svečanih običaja kojima se slavio bog Dioniz. U početku se na predstavama pjevalo i plesalo pa se postupno počinju uvoditi glumci.

Hipokrat je bio poznati liječnik starog vijeka. Njemu u čast liječnici polažu Hipokratovu zakletvu koja ih obvezuje da poštuju određena moralna načela u odnosu prema pacijentima.

Po grčkim vjerovanjima, na vrhu planine Olimp živjelo je dvanaest olimpijskih bogova. Vrhovni bog, gospodar bogova i ljudi bio je Zeus.

Heroji su se posebno štovali jer im je jedan roditelj božanstvo, a drugi smrtik. Imali su neki dar koji je nadilazio ljudske sposobnosti. Tako je Ahilej bio besmrtan. Jedino ranjivo mjesto na njegovu tijelu bila je peta.

Aristotel je bio Platonov učenik. Bavio se filozofijom i proučavanjem drugih znanosti. Svoje znanje prenio je Aleksandru Velikom.

Na poticaj Pierrea de Coubertina Olimpijske igre su obnovljene krajem 19. stoljeća i održane u Ateni 1896. godine. Kasnije su podijeljene na ljetne i zimske.

Atenski državnik Periklo je u V. st. pr. Krista okupio istaknute Grke nastojeći omogućiti Ateni osim političke i duhovnu i kulturnu prevlast.

U umjetnosti oslikavanja keramike prednjačili su Atena i Korint. Na keramici su sačuvani prizori iz svakidašnjeg života, grčke mitologije i grčkog alfabeta.

Herodota smatramo ocem povijesti jer je nastojao objektivno i istinito opisati događaje iz prošlosti.

Od 776. g. pr. Krista u Olimpiji na Peleponezu održavale su se Olimpijske igre u čast bogu Zeusu. Održavale su se svake četiri godine. U vrijeme igara prestajala su sva neprijateljstva među polisima.

Na poticaj Pierrea de Coubertina Olimpijske igre su obnovljene i održane u Ateni 1896. godine. Kasnije su podijeljene na ljetne i zimske.

Od 776. g. pr. Krista u Olimpiji na Peleponezu održavale su se Olimpijske igre u čast bogu Zeusu. Održavale su se svake četiri godine. U vrijeme igara prestajala su sva neprijateljstva među polisima.

Afrodita, rođena iz morske pjene, je bila grčka božica ljepote i zaštitnica ljubavi.

Razdoblje helenizma - miješanja grčke i makedosnke kulture s kulturama osvojenih zemalja Azije - završava 30. g. pr. Krista rimskim osvajanjem Egipta.

Razvoju geografije veliki doprinos je dao Eratotosten koji je izračunao opseg Zemlje.

Mikenjani su koristili linearno B pismo koje je dešifrirano zahvaljujući pločicama iz polisa Pila.

Posejdon je bio grčki bog mora i zaštitnik ribara.

Od 776. g. pr. Krista u Olimpiji na Peleponezu održavale su se Olimpijske igre u čast bogu Zeusu. Održavale su se svake četiri godine. U vrijeme igara prestajala su sva neprijateljstva među polisima.

Grčki matematičar Pitagora je već u to vrijeme iznio tvrdnju da je Zemlja okrugla.

Rimski car Teodozije je ukinuo Olimpijske igre 394. godine. Dotad su se bez prekidanja održavale svake četiri godine.

Ahilej je bio grčki heroj - jedan roditelj mu je bio smrtnik, a drugi božanstvo. Posjedovao je besmrtnost, ali jedino ranjivo mjesto na njegovu tijelu bila je peta.

Grci su gradili hramove u čast svojim bogovima u kojima su se molili i pridonosili žrtve kako bi pridobili naklonost bogova.

Po drčkim vjerovanjima, na vrhu planine Olimp živjelo je dvanaest olimpijskih bogova. Vrhovni bog, gospodar bogova i ljudi bio je Zeus.

Slavni grčki pisac komedija bio je Aristofan. Napisao je oko 40 djela, a sačuvano ih je 11.

Muze su grčke boginje zaštitnice umjetnosti, pjesništva i znanosti. Zadaća im je bila nadahnuti ljude u njihovom mjetničkom i znanstvenom radu.

Platon je bio Sokratov učenik. Utemeljio je svoju filozofsku školu koju je nazvao Akademijom.

Aleksandar Veliki je vjerovao da će sklapanjem braka najlakše doći do stapanja kultura. Svadba njegovih vonika s Perzijankama je poznato u povijesti kao \"svadba Europe i Azije\".

Grci su od Feničana preuzeli glasovno pismo i krajem IX. st. pr. Krista razvili grčki alfabet koji se još uvijek upotrebljava.

Razdoblje helenizma - miješanja grčke i makedonske kulture s kulturama osvojenih zemalja Azije - počinje s osvajanjima Alekandra Velikog. Završava 30. g. pr. Krista rimskim osvajanjem Egipta.