Društveni razvoj u grčkim gradovima-državama na Sredozemlju i Jadranu

Grčko pleme Dorana je osnovalo Spartu na poluotoku Peleponezu nakon što su pokorili starosjedioce Ahejce.

Aristokracijom nazivamo bolje naoružane i bogatije pojedince u grčkom društvu. Aristokracija je držala vlast u svojim rukama. Među njima su najugledniji postajali kraljevi.

U drugoj polovici XIX. st. nejmački trgovac, istraživač i pustolov Henirich Schliemann započeo je arheološka istraživanja u Mikeni. Schliemann je otkrio grobnice s mnogo prekrasnog blaga.

Ostatci devet slojeva grada Troje se nalaze na sjeverozapadnoj obali Male Azije, u današnjoj Turskoj.

Grčka plemena su stvarala naselja na mjestima koja su bila pohodna za život, gdje su postojali uvjeti za razvoj trgovine i gdje je bilo lako organizirati obranu od neprijatelja. Na tim se mjestima razvijaju gradovi države - polisi.

Troja je u II. tisućljeću pr. Krista doživjela svoj vrhunac. Imala je razvijenu trgovinu, obrt, obradu metala i obrt konja te je bila poznata po uzgoju konja.

Vođen opisima iz Ilijade, Heinrich Schliemann je, na sjeverpzapadnoj obali Male Azije (današnja Turska), otkrio devet slojeva grada Troje.

Povjesničari razdoblje grčke povijesti od XII. do VIII. st. pr. Krista nazivaju mračnim ili homerskim dobom jer iz tog doba nemamo pouzdanih pisanih povijesnih izvora. Jedini pisani izvori iz tog vremena epovi Ilijada i Odiseja.

Polisi su s vremenom postali prenapučeni, a nedostatak plodne zemlje nije mogao osigurati hranu za sve veći broj stanovništva. Zato su, u VIII. st. pr. Krista, Grci počeli stvarati naseobine izvan grčkog područja u koje se iseljava stanovništvo prenapučenih polisa.

Robovi su se u spartanskom društvu nazivali heloti. Helotima su postali Ahejci koji su Spartancima pružali otpor. Bili su vlasništvo države, živjeli su u okolnim selima i obrađivali zemlju spartijata - najviše društvene skupine.

Atenu je osnovalo grčko pleme Jonjna na poluotoku Atici. U grčkom je svijetu polis Atena bio najveća trgovačka sila.

Troja je u II. tisućljeću pr. Krista doživjela svoj vrhunac. Imala je razvijenu trgovinu, obrt, obradu metala i obrt konja te je bila poznata po uzgoju konja.

Većina pripadnika grčkih plemena imala je manje zemlje i pripadali su običnom puku - demosu. Bavili su se uzgojem maslina, žitarica, vinove loze i stočarstvom.

Akropola je gradska utvrda okružena zidinama na uzdignutom dijelu grada. Unutar akropole bili su hramovi.

Atenu je osnovalo grčko pleme Jonjna na poluotoku Atici. U grčkom je svijetu polis Atena bio najveća trgovačka sila.

Vođen opisima iz Ilijade, Heinrich Schliemann je, na sjeverpzapadnoj obali Male Azije (današnja Turska), otkrio devet slojeva grada Troje.

Spartansko društvo je bilo podijeljeno na tri skupine: spartijati, perijeci i heloti. Povlašteni spartijati imali su vlasnici posjeda i imali sva politička prava. Ahejci koji nisu pružili otpor postali su slobodni ljudi bez političkih prava - perijeci. Ahejci koji su pružili otpor postali su heloti, robovi.

Ahejci su na poluotoku Peloponezu osnovali jaku državu sa sjedištem u Mikeni odakle su širili mikensku kulturu. Mikenjani su plovili Sredozemljem i trgovali te bili vješti obrtnici, graditelji, poljoprivrednici i stočari.

Spartanci su bili poznati vojnici. Već u dobi od sedam godina djeca bi prešla na državni odgoj koji je bio praktički stroga priprema za ratničku službu.

Epovi Ilijada i Odiseja se pripisuju grčkom pjesniku Homeru. No danas znamo da su epovi zapravo nastajali u duljem razdoblju.

Središte svakog polisa bila je agora, gradski trg. Na njemu se stanovništvo družilo, trgovalo i obavljalo svakidašnje poslove.

Prema mitu zaštitnica Atene je postala božica mudrosti i pravednog rata Atena pobjedivši u natjecanju boga Posejdona.