Genitiv

Što je genitiv?
- \n
- Genitiv je drugi padež u hrvatskome jeziku. \n
- Odgovara na pitanja Koga? (za živo) i Čega? (za neživo i biljke). \n
- Kratica za genitiv je G i nju rabimo za označavanje genitiva u rečenici. \n
Genitiv imenice prsti glasi:
Genitiv imenice prsti glasi prstiju. Imenica prsti u genitivu ima nastavak -iju.
\nIzricanje pripadnosti (primjer)
- \n
- kuća od bake -> NE \n
- bakina kuća ->DA \n
- kuća moje bake (ispred imenice je druga riječ koja je dopunjuje) -> DA \n
Izricanje izostanka genitivom
- \n
- Mislava nema u školi. \n
- Koga? čega? nema --> Mislava --> izostanak \n
Genitiv imenice djevojčica glasi:
Genitiv imenice djevojčica glasi djevojčice. Koga, čega nema? Nema djevojčice.
\nGenitiv imenice nebo glasi:
Genitiv imenice nebo glasi neba. Koga, čega nema? Nema neba.
\nNa koja pitanja odgovara genitiv?
- \n
- Genitiv odgovara na pitanja KOGA? za živo i ČEGA? za neživo i biljke. \n
- Mislava nema. Koga nema? -> živo \n
- Nosim bocu vode. Nosim bocu čega? -> neživo \n
Glasovna promjena l --> o u genitivu (primjer)
Kako prepoznati genitiv u rečenici?
- \n
- Mislava nema. Koga (čega) nema? --> Mislava G \n
- Nosim bocu vode. Nosim bocu (koga) čega? --> vode G \n
Kako glasi genitiv imenice ronilac?
Genitiv imenice ronilac glasi ronioca. U imenici ronilac - ronioca došlo je do glasovne promjene l -> o (vokalizacija).
\nNepostojani a u genitivu (primjer)
Tvorba genitiva - imenice muškoga i srednjeg roda
- \n
- dječak – dječaka \n
- nebo – neba \n
- sunce – sunca \n
- stol – stola \n
- \n
- prst – prstiju \n
U rečenici Luke nema u školi. genitivom Luke izrekli smo:
Genitivom Luke izrekli smo izostanak. Primjer. Nema Luke.
\nKako glasi genitiv imenice spasilac?
Genitiv imenice spasilac glasi spasioca. U imenici spasilac - spasioca došlo je do glasovne promjene l -> o (vokalizacija).
\nNa koja padežna pitanja odgovara genitiv?
Genitiv odgovara na padežna pitanja Koga? i Čega?. Koga? je pitanje za živo, a Čega? za neživo.
\nKako glasi genitiv jednine imenice starac?
Starca. U imenici starac - starca došlo je do glasovne promjene nepostojani a.
\nIzricanje vremena genitivom
- \n
- Krenuo sam u školu ove jeseni. \n
- Krenuo sam u školu koga? čega? --> ove jeseni --> vrijeme \n
Izricanje građe posvojnim pridjevom
- \n
- kamena kuća (usporedi kuća od kamena) \n
- srebrna ogrlica (usporedi ogrlica od srebra) \n
- željezni most (usporedi most od željeza) \n
Izricanje mjesta genitivom
Što izričemo genitivom?
Izricanje građe genitivom
- \n
- kuća od kamena \n
- ogrlica od srebra \n
- most od željeza \n
- \n
- kuća od kamena --> kamena kuća \n
- ogrlica od srebra --> srebrna ogrlica \n
- most od željeza --> željezni most \n
Izricanje pripadnosti genitivom
- \n
- Ovo su roditelji moje najbolje prijateljice. \n
- Roditelji koga? čega? -> moje najbolje prijateljice -> pripadnost \n
Izricanje pripadnosti (primjer)
- \n
- mama od prijatelja -> NE \n
- prijateljeva mama -> DA \n
Izricanje djelomičnosti genitivom
- \n
- Uzeo sam komad kruha. \n
- Uzeo sam komad koga? čega? --> kruha --> djelomičnost \n
Tvorba genitiva - imenice ženskoga roda
- \n
- Martina – Martine \n
- knjige – knjige \n
- olovka – olovke \n
U rečenici Baka pravi najbolji kolač od jabuka. genitivom jabuka izrekli smo:
Genitivom od jabuka izrekli smo građu. Primjer: Kolač je od jabuka. Ponovimo: Genitiv odgovara na padežna pitanja Koga? i Čega?.
\n\n\n\n- Koga? je pitanje za živo,
- Čega? za neživo.
U rečenici Uzeo sam komad kruha. genitivom kruha izrekli smo:
Genitivom kruha izrekli smo djelomičnost. Primjer. komad kruha/dio kruha.
\nGlasovne promjene u genitivu
- \n
- starac – starca – staraca \n
- vrabac – vrapca – vrabaca \n
- \n
- ronilac – ronioca – ronilaca \n
Izricanje građe genitivom
- \n
- Kolač je od jabuka. \n
- Od koga? čega? je kolač -> od jabuka - građa \n
Kako bi glasio izraz građanin Zagreba kad bismo imenicu u genitivu zamijenili posvojnim pridjevom?
Točno je napisati zagrebački građanin jer se posvojni pridjev tvoren od vlastite imenice nastavkom -čki piše malim početnim slovom.
\nIzricanje pripadnosti
- \n
- bilježnica od Marka -> NE \n
- Markova bilježnica -> DA \n
Nepostojani a u genitivu (primjer)
Kako glasi genitiv množine imenice breskva?
Imenica breskva može imati više oblika u genitivu množine: bresaka, breskvi. U hrvatskom književnom jeziku prednost se daje duljim oblicima.
\n