Obalom i podzemljem dinarskog prostora
Kako se nazivaju tipovi obala gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale?
Prikaži odgovor
Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale.
Vrati na pitanje
Kako se naziva najdublji jamski sustav u Hrvatskoj?
Prikaži odgovor
Lukina jama - Trojama najdublji je jamski sustav u Hrvatskoj. Navedeni spiljski sustav nalazi se na Velebitu, a najveća zabilježena dubina je -1431m.
Vrati na pitanje
Kako se naziva umjetni prolaz koji povezuje dva mora ili oceana?
Prikaži odgovor
Morski kanali za razliku od prolaza nastali su umjetnim putem, odnosno djelovanjem čovjeka. Najpoznatiji i jedni od najprometnijih morskih kanala su Sueski kanal koji povezuje Sredozemno i Crveno more te Panamski kanal koji povezuje Atlantski ocean i Tihi ocean.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju mjesta u kršu koja imaju funkcije da naizmjenično gutaju ili izbacuju vodu?
Prikaži odgovor
Mjesta u kršu koja naizmjenično gutaju i izbacuju vodu nazivaju se estavelama. Primjer estavele je Blaćansko jezero u Lici. Potraži na geografskoj karti Hrvatske u svome školskom geografskom atlasu navedeno jezero.
Vrati na pitanje
Kako nazivamo sklop stijena koji zadržava vodu?
Prikaži odgovor
Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Razmisli i pokušaj se prisjetiti kakva je važnost flišnih stijena u područjima Gorske i Primorske Hrvatske.
Vrati na pitanje
Kita Gaćešina - Draženova puhaljka
Prikaži odgovor
Kita Gaćešina - Draženova puhaljka najduži je spiljski sustav u Hrvatskoj. Ovaj spiljski sustav dug je 21 909 metara, a nalazi se na Velebitu na dijelu koji se zove Crnopac.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju rijeke u krškim krajevima koje dijelom svoga toka poniru u podzemlje?
Prikaži odgovor
Ponornice su rijeke koje se javljaju u krškim krajevima koje jednim dijelom svoga toka poniru u podzemlje. Primjer takvih rijeka u Hrvatskoj su Lika, Gacka i Krbava koje se nalaze u Gorskoj Hrvatskoj, a prolaze i kroz polja u kršu koja nazive nose po istoimenim rijekama. Pokušaj uz pomoć svoga školskog atlasa pronaći spomenute rijeke ponornice te polja u kršu kroz koja iste teku.
Vrati na pitanje
Najznačajnije Hrvatske špilje
Prikaži odgovor
Jama i spilja su podzemni krški reljefni oblici. Razlikuju se po načinu ulaska gdje se u spilje ulazi vodoravno, a u jame okomito.
Najznačajnije Hrvatske spilje su:
Cerovačka
Lokvarka
Biserujka
Vrati na pitanje
Klifovi i obalni strmci nastali su djelovanjem pučinskim djelovanjem valova.
Prikaži odgovor
Klifovi i obalni strmci nisu sinonimi. Klifovi su nastali djelovanjem mlata valova, dok su strmci nastali pomicanjem dijelova Zemljine kore.
Vrati na pitanje
Kako nazivamo sklop stijena koji zadržava vodu?
Prikaži odgovor
Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Razmisli i pokušaj se prisjetiti kakva je važnost flišnih stijena u područjima Gorske i Primorske Hrvatske.
Vrati na pitanje
Morski kanali
Prikaži odgovor
Morski kanali za razliku od prolaza nastali su umjetnim putem, odnosno djelovanjem čovjeka. Najpoznatiji i jedni od najprometnijih morskih kanala su Sueski kanal koji povezuje Sredozemno i Crveno more te Panamski kanal koji povezuje Atlantski ocean i Tihi ocean.
Vrati na pitanje
Prapor ili les
Prikaži odgovor
Prapor ili les je sediment nastao djelovanjem vjetra. Žute je boje, a građen je uglavnom od kremena i gline.
Vrati na pitanje
Kako se naziva najdublji jamski sustav u Hrvatskoj?
Prikaži odgovor
Lukina jama - Trojama najdublji je jamski sustav u Hrvatskoj. Navedeni spiljski sustav nalazi se na Velebitu, a najveća zabilježena dubina je -1431m.
Vrati na pitanje
Morski prolazi
Prikaži odgovor
Morski prolaz ili tjesnac je prirodno nastali prolaz koji povezuje susjedna mora ili oceana. Veliki dio ih je nastao potapanjem dijelova obale pri izdizanju morske razine pri kraju posljednjeg ledenog doba.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju rijeke u krškim krajevima koje dijelom svoga toka poniru u podzemlje?
Prikaži odgovor
Ponornice su rijeke koje se javljaju u krškim krajevima koje jednim dijelom svoga toka poniru u podzemlje. Primjer takvih rijeka u Hrvatskoj su Lika, Gacka i Krbava koje se nalaze u Gorskoj Hrvatskoj, a prolaze i kroz polja u kršu koja nazive nose po istoimenim rijekama. Pokušaj uz pomoć svoga školskog atlasa pronaći spomenute rijeke ponornice te polja u kršu kroz koja iste teku.
Vrati na pitanje
Fliš
Prikaži odgovor
Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede.
Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle.
Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.
Vrati na pitanje
Kako se naziva najdulja spilja u Hrvatskoj?
Prikaži odgovor
Kita Gaćešina - Draženova puhaljka najduži je spiljski sustav u Hrvatskoj. Ovaj spiljski sustav dug je 21 909 metara, a nalazi se na Velebitu na dijelu koji se zove Crnopac.
Vrati na pitanje
Dalmatinski tip obale
Prikaži odgovor
Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju okomito na pravac pružanja obale nazivaju se norveškim tipom obale. S druge strane, tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju tipovi obala gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale?
Prikaži odgovor
Tip obale gdje se obalni reljefni oblici pružaju usporedno s pravcem pružanja obale naziva se dalmatinski tip obale. A oblik obale gdje su reljefni oblici okomiti na smjer pružanja obale naziva se norveškim tipom obale.
Vrati na pitanje
Koje se od navedenih krških polja ne nalazi u Gorskome kotaru, već ćemo ga pronaći u Lici?
Prikaži odgovor
U Lici možemo pronaći niz krških polja, a mi ćemo spomenuti ona najveća kao što su: Ličko, Gacko, Krbavsko, Gračačko o Lapačko. S druge strane u Gorskome kotaru možemo pronaći površinom manja krška polja kao što su: Delničko, Mrkopaljsko i Drežničko. Pokušaj uz pomoć školskog atlasa pronaći spomenuta polja te razmisli koja je njihova važnost za lokalno stanovništvo koje ondje živi.
Vrati na pitanje
Lesne zaravni Gorske i Primorske Hrvatske
Prikaži odgovor
Unije i Susak primjeri su prapornih ili lesnih otoka u Hrvatskoj. Osim Unija i Suska u Primorskoj Hrvatskoj možemo pronaći veliki lesni ravnjak kod Ravnih kotara.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju mjesta u kršu koja imaju funkcije da naizmjenično gutaju ili izbacuju vodu?
Prikaži odgovor
Mjesta u kršu koja naizmjenično gutaju i izbacuju vodu nazivaju se estavelama. Primjer estavele je Blaćansko jezero u Lici. Potraži na geografskoj karti Hrvatske u svome školskom geografskom atlasu navedeno jezero.
Vrati na pitanje
Klif
Prikaži odgovor
Klif je marinski obalni reljef nastao djelovanjem valova. Valova udarajući u obalu stvorili su strmu obalu koju nazivamo klif.
Vrati na pitanje
Obalni strmac
Prikaži odgovor
Obalni strmci slični su klifovima po izgledu, ali nisu nastali djelovanjem valova. Obalni strmci nastali su pomicanjem dijelova Zemljine kore. Poznati su oni obalni strmci na Dugom otoku.
Vrati na pitanje
Klifovi i obalni strmci nastali su djelovanjem pučinskim djelovanjem valova?
Prikaži odgovor
Klifovi i obalni strmci nisu sinonimi. Klifovi su nastali djelovanjem mlata valova, dok su strmci nastali pomicanjem dijelova Zemljine kore.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju strmi reljefni oblici uz obale nastali djelovanjem pokreta Zemljine kore?
Prikaži odgovor
Obalni strmci slični su klifovima po izgledu, ali nisu nastali djelovanjem valova. Obalni strmci nastali su pomicanjem dijelova Zemljine kore. Poznati su oni obalni strmci na Dugom otoku.
Vrati na pitanje
Utjecaj posljednjeg ledenog doba na reljef Hrvatske
Prikaži odgovor
Prije 12 000 godina završilo je posljednje ledeno doba. Ono što se kasnije dogodilo je itekako važno jer je došlo do izdizanja morske razine za otprilike 120 metara čime je porasla i površina Jadranskog mora i došlo je do potapanja nekih dijelova kopna pri čemu se nastali otoci i poluotoci.
Vrati na pitanje
Kako se naziva sediment žute boje, građen od gline i kremena koji je nastao djelovanjem vjetra?
Prikaži odgovor
Prapor ili les je sediment nastao djelovanjem vjetra. Žute je boje, a građen je uglavnom od kremena i gline. U Hrvatskoj se može pronaći na otocima Unije i Susak te na dijelu Ravnih kotara.
Vrati na pitanje
Kako se naziva prirodni prolaz koji povezuje dva mora ili oceana?
Prikaži odgovor
Morski prolaz ili tjesnac je prirodno nastali prolaz koji povezuje susjedna mora ili oceana. Veliki dio ih je nastao potapanjem dijelova obale pri izdizanju morske razine pri kraju posljednjeg ledenog doba. Jedan od primjera morskih prolaza su Gibraltarska vrata između Atlantskog oceana i Sredozemnog mora.
Vrati na pitanje
Lukina jama - Trojama
Prikaži odgovor
Lukina jama - Trojama najdublji je jamski sustav u Hrvatskoj. Lukina jama - Trojama duboka je 1431m, a nalazi se na Sjevernom Velebitu.
Vrati na pitanje