Rijeke Hrvatske

Neretva je rijeka koja izvire u susjednoj BiH, a u Jadransko more se ulijeva u Hrvatskoj u obliku delte kod grada Metkovića. Metković je ujedno i jedina riječno-pomorska luka u Hrvatskoj.

Sava je rijeka s najdužim tokom u Hrvatskoj. Sava izvire u Sloveniji, a u Beogradu se ulijeva u Dunav. Rijeka Sava u Hrvatskoj nije plovna na dijelu od Zagreba do Siska pa je riječni promet moguć tek uzvodno do Siska.

Rijeke crnomorskog slijeva karakterizira razgranata riječna mreža, blagi pad, veliki broj pritoka te njihova velika dužina. Uglavnom nisu pogodne za gradnju hidroelektrana osim Drave. Primjer takvih rijeka su Sava, Drava i Dunav.

Rijeke crnomorskog slijeva imaju uglavnom kišno-snježni režim. To znači da navedene rijeke ovise o proljetnim i jesenskim kišama, a manje o vodi koja dolazi kopnjenjem snijega.

Rijeka Cetina ima najveći hidroenergetski potencijal od svih rijeka jadranskog slijeva. Na Cetini se nalazi čak 5 hidroelektrana od kojih je najveća HE Zakučac koja ima najveću snagu u Hrvatskoj.

Najveće rijeke u Hrvatskoj koje imaju crnomorski slijev su: Sava, Drava, DUnav, Kupa, Una, Bednja, Mura, Česma, Ilova,...

Čikola je pritoka rijeci Krki. Obje rijeke nalaze se u sklopu Nacionalnog parka Krka te su zaštićene zakonima Republike Hrvatske. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene rijeke.

Dubrava, Varaždin i Čakovec tri su hidroelektrane koje se nalaze na Dravi. Zanimljivo je da rijeke crnomorskog slijeva zbog blagog pada nemaju hidroenergetski potencijal, a ipak se na Dravi nalaze čak tri hidroelektrane. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene hidroeletrane na Dravi.

Zrmanja i Krka danas su važne zbog turizma. Tako je na Zrmanji najpoznatiji dio vezan uz njen kanjon koji zna služiti i kao filmska kulisa, a sama rijeka koristi se i za rafting turizam. Krka je dio NP Krka i značajna je osim za hidroenergiju i za razvoj turizma zbog svojih slapova i sedrenih barijera.

Razvodnica je granica između dvaju porječja ili sljevova. Granica crnomorskog i jadranskog slijeva u Hrvatskoj prolazi kroz Gorsku Hrvatsku.

Rijeka Sava izvire u Sloveniji, teče kroz Hrvatsku i kod Beograda se ulijeva u Dunav. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa izvor i ušće rijeke Save i pokušaj navesti neke velike gradovi koji se nalaze na Savi.

Drava je rijeka koja čini dio prirodne granice s Mađarskom na sjeveru. Drava izvire na sjeveru Italije, a kod Aljmaša se ulijeva u Dunav. Najveće pritoke su joj Mura (lijeva) i Bednja (desna). Drava ima snježno-kišni režim što znači da najviše vode dobiva kopnjenjem snijega u kasno proljeće na Alpama. Najveća luka na Dravi je Osijek.

Primorčice su kratki priobalni tokovi koji su važni za opskrbu naselja vodom. Primjeri primorčica su Jadro kod Splita, Ombla kod Dubrovnika i Rječina kod Rijeke.

Kupa je najduža hrvatska rijeka koja ima izvor i ušće u Hrvatskoj. Izvire u Gorskom kotaru, a glavni pritoci su joj Dobra i Korana. Kupa ima kišno-snježni režim.

Vrelo je vrsta snažnog izvora u krškim područjima, a one može presahnuti uslijed dugotrajnih suša.

Rijeka koja ima najduži tok od izvora do ušća na teritoriju Hrvatske je Kupa. Najveći su joj pritoci u Hrvatskoj Dobra i Korana.

Neretva je rijeka koja izvire u susjednoj BiH, a u Jadransko more se ulijeva u Hrvatskoj u obliku delte kod grada Metkovića. Neretva ima kišno-snježni režim pri čemu snijeg ima veliku ulogu u gornjem toku u kasno proljeće kada se počinje kopnuti.

Hrvatske rijeke imaju dva slijeva; crnomorski i jadranski. Rijeke Panonsko-peripanonske Hrvatske ulijevaju se u Crno more, dok se rijeke u Primorskoj Hrvatskoj uglavnom ulijevaju u Jadransko more.

Hrvatske rijeke otječu prema prema dva mora, a to su Crno more i Jadransko more. Tako možemo reći kako hrvatske rijeke u Panonsko-Peripanonskoj i dijelu Gorske Hrvatske imaju crnomorski slijev, a ostatak rijeka ima jadranski slijev.

Najveće rijeke jadranskog slijeva u Hrvatskoj su: Krka, Zrmanja. Neretva, Čikola i Cetina. Među njima treba istaknuti Cetinu na kojoj se nalazi čak 5 hidroelektrana od kojih je Zakučac najveća, a nalazi se u blizini Omiša.

Drava je rijeka koja čini dio prirodne granice s Mađarskom na sjeveru. Drava izvire na sjeveru Italije, a kod Aljmaša se ulijeva u Dunav, a najveća luka na Dravi je Osijek.

Zrmanja i Krka danas su važne zbog turizma, a ujedno su rijeke koje teku kroz sjevernodalmatinsku zaravan. Tako je na Zrmanji najpoznatiji dio vezan uz njen kanjon koji zna služiti i kao filmska kulisa, a sama rijeka koristi se i za rafting turizam. Krka je dio NP Krka i značajna je osim za hidroenergiju i za razvoj turizma zbog svojih slapova i sedrenih barijera.

Najznačajnije ponornice u Hrvatskoj su: Lika, Ričica, Gacka i Krbava u Gorskoj Hrvatskoj i Pazinčica u Istri.

Vrelo je vrsta snažnog izvora u krškim područjima, a one može presahnuti uslijed dugotrajnih suša.

Dobra i Mrežnica najveće su ponornice crnomorskog slijeva. Obje rijeke pritoke su rijeci Kupi u koju se ulijevaju kod Karlovca.

Rijeka Ombla jedna je od rijetka jadranskog slijeva. Teče u blizini drugog najvećeg hrvatskog grada - Dubrovnika.

Sedra je oblik biogenog reljefa, nastala na izlučivanjem kalcijevog karbonata oko hladnih izvora.

Rijeka Jadro jedna je od rijetka jadranskog slijeva. Teče u blizini drugog najvećeg hrvatskog grada - Splita.

Zavoji koji nastaju u koritu, u obliku slova S, rijeke nazivaju se meandri. Samo zavijanje rijeke shodno tome naziva se meandriranje koje možemo vidjeti i na primjeru rijeke Dunav koja je prirodna granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije na istoku.

U jesen i proljeće rijeke crnomorskog slijeva imaju najveće vodostaje, a to se povezuje s tipovima riječnih režima koje te rijeke posjeduju. Rijeke koje imaju snježni režim svoj najveći vodostaj imaju baš u prolijeće kada se snijeg otapa, a u jesen kada je najveća količina padalina u Hrvatskoj svakako utječe na povećanje vodostaja kod rijeka s kišnim režimom.

Najznačajnije rijeke u Istri su Raša, Dragonja, Pazinčica i Mirna. Rijeke su kratke, a najveća među njima je Mirna.

Dunav je druga najduža rijeka u Europi i najduža rijeka u Europskoj uniji. Dunav izvire u Njemačkoj i dio je vrlo važnog prometnog sustava Rajna-Majna-Dunav.

Drava je jedna od rijetkih rijeka crnomorskog slijeva koja ima hidroenergetski potencijal. Na rijeci Dravi nalaze se čak tri HE, a to su: Čakovec, Varaždin i Dubrava. Osim ove tri hrvatske HE, na Dravi se nalazi još 19 hidroelektrana u Sloveniji i Austriji.

Rijeka Cetina ima najveći hidroenergetski potencijal od svih rijeka jadranskog slijeva. Na Cetini se nalazi čak 5 hidroelektrana od kojih je najveća HE Zakučac koja ima najveću snagu u Hrvatskoj.

Vrulje su izvori slatke vode u moru. Vrulje u Hrvatskoj možemo pronaći uz obalu Velebita, Biokova i Učke.

Sedra je oblik biogenog reljefa, nastala na izlučivanjem kalcijevog karbonata oko hladnih izvora. Sitne čestice kalcijevog karbonata vezuju se uz mahovinu, lišajeve i grančice stvarajući sedrene barijere. Jako su poznate sedrene barijere u NP Krka u Hrvatskoj.

Najznačajnije ponornice u Hrvatskoj su: Lika, Ričica, Gacka i Krbava u Gorskoj Hrvatskoj i Pazinčica u Istri. Najdulja od njih je ona koja teče Ličkim poljem, a to je Lika.

Rijeke jadranskog slijeva su uglavnom kratke, strme, brze te imaju manje pritoka. S obzirom na obilježja možemo zaključiti kako imaju izrazito povoljan hidroenergetski potencijal.

Razvodnica je granica između dvaju porječja ili sljevova. Granica crnomorskog i jadranskog slijeva u Hrvatskoj prolazi kroz Gorsku Hrvatsku.

Vrulje su izvori slatke vode u moru. Vrulje u Hrvatskoj možemo pronaći uz obalu Velebita, Biokova i Učke.

Najveća riječna luka na Dunavu je Vukovar. S druge strane najveća riječno-pomorska luka u Hrvatskoj je Metković koji se nalazi na Jadranskom moru, ali i na dijelu delte rijeke Neretve.

Rijeka koja ima najduži tok od izvora do ušća na teritoriju Hrvatske je Kupa. Istraži i pokušaj navesti mjesta gdje izvire Kupa te gdje je njeno ušće.

Rijeke crnomorskog slijeva imaju uglavnom kišno-snježni režim. To znači da navedene rijeke ovise o proljetnim i jesenskim kišama, a manje o vodi koja dolazi kopnjenjem snijega.

Dunav izvire u Njemačkoj i dio je vrlo važnog prometnog sustava Rajna-Majna-Dunav te je dio prirodne granice Hrvatske i Srbije. Najveća luka na Dunavu je Vukovar, a glavni pritoci Dunava u Hrvatskoj su Drava i Vuka.

Dunav je druga najduža rijeka u Europi i najduža rijeka u Europskoj uniji. Dunav izvire u Njemačkoj i dio je vrlo važnog prometnog sustava Rajna-Majna-Dunav. Najveća luka na Dunavu je Vukovar. Glavni pritoci Dunava u Hrvatskoj su Drava i Vuka.

Sava je rijeka s najdužim tokom u Hrvatskoj. Sava izvire u Sloveniji, a u Beogradu se ulijeva u Dunav. Rijeka Sava u Hrvatskoj nije plovna na dijelu od Zagreba do Siska pa je riječni promet moguć tek uzvodno do Siska. Najveći pritoci rijeke Save su: Kupa i Una kao desni pritoci i Sutla, Lonja i Orljava kao lijevi pritoci.

Rijeke jadranskog slijeva imaju kišni ili kišno-snježni režim. Kiša uglavnom pada u hladnijem dijelu godine, odnosno u zimskim mjesecima kada je vodostaj najveći, a ljeti kada je suša najmanji.

Karlovac je grad na četiri rijeka, a jedna od tih rijeka je ona s najdužim tokom, a koja izvire i završava u Hrvatskoj - Kupa. Osim Kupe kroz Karlovac prolaze i njene pritoke Dobra, Mrežnica i Korana.