Živimo u Hrvatskoj

Prve hrvatske ceste gradile su se u 18. i 19. stoljeću i to su bile ceste namijenjene za promet zaprežnim kolima na relaciji Karlovac-more. Radi se o cestama čiji su nazivi: Jozefina, Lujzijana i Karolina.

U Hrvatskoj razlikujemo tri velike prirodno-geografske regije: Nizinsku, Gorsku i Primorsku Hrvatsku. Nizinska Hrvatska obuhvaća prostor središnje i istočne Hrvatske, Primorska Hrvatska obuhvaća prostor Istre, riječkog primorja te Dalmaciju, a Gorska Hrvatska obuhvaća prostor Like i Gorskog Kotara.

Primorska Hrvatska je regija koja se prostire u smjeru sjeverozapad - jugoistok. a na njenom području nalazi se najveći broj otoka, otočića i hridi.

Hrvatska je nakon proglašenja neovisnosti i kasnije međunarodnog priznanja, 1992. godine pristupila i Ujedinjenim narodima.

Hrvatska ima povoljan geografski položaj jer se nalazi na granici triju europskih regija, a to su: Jugoistočne Europe, Srednje Europe i Južne Europe. S obzirom na to da se Hrvatska nalazi u Srednjoj i Južnoj Europi možemo reći da je ona srednjoeuropska i sredozemna država.

Današnji izgled hrvatske posljedica je brojnih povijesnih događaja koji su mijenjali državne granice. Kada kažemo povijesni događaji, misli se na brojne ratove i sukobe koje je Hrvatska vodila kroz prošlost kako bi očuvala svoj prostor.

Hrvatska se dijeli na tri prirodno-geografske regije: Panonsku Hrvatsku, Gorsku Hrvatsku i Primorsku Hrvatsku. Svaka od navedenih regija dobila je naziv s obzirom na neko od prirodnih obilježja pa tako su obilježja Panonske Hrvatske nizine, Gorske Hrvatske planine, a Primorske Hrvatske položaj uz Jadransko more.

Hrvatska se nalazi na jugu Europe na dodiru triju velikih europskih prirodnih cjelina. Prirodne cjeline koje okružuju Hrvatsku su: Panonska nizina, Dinaridi i Jadransko more.

Gorska Hrvatska zauzima 14% površine Republike Hrvatske, a na tome prostoru živi svega 2% stanovništva Hrvatske. Gorska Hrvatska je tranzitni pojas između Panonske i Primorske Hrvatske, a ističe se šumskim prostranstvima.

Primorska Hrvatska je regija koja se prostire u smjeru sjeverozapad - jugoistok, a na njenom području nalazi se najveći broj otoka, otočića i hridi. Kornati su najveća otočna skupina u Jadranu, a sastoji se od 90-ak otoka, otočića i hridi.

Sava i Drava dvije su najvažnije rijeke na prostoru Panonske Hrvatske, a ujedno čine i granicu prema susjednim državama.

Nizinska Hrvatska nalazi se u Panonskoj nizini i njezinog prijelaznog područja prema Dinaridima. Prostor Nizinske Hrvatske omeđuju rijeke Sava i Drava.

Državni simboli Republike Hrvatske su: grb, zastava i himna. Grb Republike Hrvatske sastoji se od šahovnice u obliku štita i krune s 25 crvenih i bijelih polja. Crvena i bijela polja raspoređena su u pet redaka i pet stupaca počevši s prvim crvenim poljem. Krunu čini pet grbova koji označavaju (s lijeva na desno): najstariji hrvatski grb, Dubrovačku Republiku, Dalmaciju, Istru i Slavoniju. Zastava Republike Hrvatske ima tri vodoravna polja crvene, bijele i plave boje s grbom u sredini. Zastava se ističe na svim važnim državnim institucijama i međunarodnim organizacijama. \"Lijepa naša domovino\" naziv je hrvatske himne. Hrvatska himna ima 4 strofe koje su uzete iz dijela \"Horvatska domovina\" Antuna Mihanovića. Hrvatsku himnu uglazbio je Josip Runjanin.

Primorska Hrvatska obuhvaća 32% površine Republike Hrvatske te obuhvaća područje oko Jadranskog mora u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Spomenuto područje uz Jadransko more dijeli se na otoke, obalu i zaobalje.

Sava i Drava ulijevaju se u rijeku Dunav pa zbog toga možemo reći da je Hrvatska i podunavska država.

Hrvatska je smještena na jugu Europe. Odnosno, gledajući europske regije Hrvatska se nalazi u dvije regije: Južnoj i Srednjoj Europi.

Hrvatsko smatramo sredozemnom državom jer ima izlaz na Jadransko more koje je manji dio Sredozemnog mora.

Površinom najmanja regija Republike Hrvatske je Gorska Hrvatska koja u odnosu na Primorsku i Panonsku Hrvatsku ima i najmanji broj stanovnika. Razmisli i pokušaj navesti razloge zašto je Gorska Hrvatska slabo naseljen prostor.

Hrvatski prag naziv je najužeg i najnižeg dijela Dinarida koji se nalaze u Gorskoj Hrvatskoj.

Hrvatski prag naziv je najužeg i najnižeg dijela Dinarida koji se nalaze u Gorskoj Hrvatskoj.

Primorska Hrvatska zbog povoljne klime i izlaska na more ima odlične preduvjete za razvoj kupališnog turizma, ali i mnogih drugih djelatnosti kao što je na primjer ribolov.

Hrvatska je u svijetu prepoznatljiva po svojim prirodnim ljepotama, kulturnoj baštini, ali i nekim društvenim obilježjima kao što su glazba, običaji te sportski uspjesi.

Hrvatska je svoju državnost proglasila 30.5.1990. godine., a neovisnost 25.6.1991. godine.

Hrvatska je svoju državnost proglasila 25.06.1991. godine.

Prirodno-geografska regija prostor je koji ima slična prirodna obilježja: klimu, tlo biljni i životinjski svijet, reljef,... Unutar regije sva ova obilježja su ujednačena i povezana.

Republika Hrvatska od 01.07.2013. punopravna je članica Europske unije.

Zastava, grb i himna tri su državna simbola Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska primljena je 1992. godine u Ujedinjene narode.

Međunarodno priznanje Hrvatske vezuje se uz 15.01.1992. godine kada je niz europskih i svjetskih država priznao Hrvatsku.

U grbu Republike Hrvatske nalazi se 5 različitih štitova gdje svaki simbolizira određenu regiju ili prostor.

Dinarsko gorje, Panonska nizina i Jadransko more tri su velike prirodne cjeline koje omeđuju Hrvatsku. Pomoću svoga školskog geografskog atlasa pokušaj pronaći navedene prirodne cjeline koje omeđuju Hrvatsku.

Hrvatska je zahvaljujući Jadranskom moru sredozemna država. Jadransko more jedno je od većih mora povezanih sa Sredozemnim morem, a odvaja ih Jonsko more.

Hrvatski prag prostor je Dinarida gdje su oni najuži i gdje je najbolja veza između Srednje i Južne Europe. Navedeni prostor najbolje je iskorišten u 18. i 19. stoljeću kada su ondje građene ceste od Karlovca prema moru, a to su bile: Lujzijana, Rudolfina, Karolina i Jozefina.

Panonska Hrvatska obuhvaća nešto više 54% površine Republike Hrvatske i najnaseljenija je prirodno-geografska regija. Omeđena je rijekama Savom, Dravom i Dunavom. Regiju obilježavaju nizine kao i plodno tlo koje je pogodno za razvoj poljoprivrede.

Sve države kroz koje protječe rijeka Dunav su podunavske države. S obzirom na to da na istoku Hrvatske, na granici sa Srbijom, teče rijeka Dunav i Hrvatska je samim time podunavska država.

Hrvatska je zahvaljujući Jadranskom moru sredozemna država. Jadransko more jedno je od većih mora povezanih sa Sredozemnim morem, a odvaja ih Jonsko more.