Živimo na kopnu, a more nas spaja

Površinom najveći ocean i dubinom najdublji ocean na Zemlji je Tihi ocean. Površinom od najvećeg prema najmanjem oceanu: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean, Arktički ocean.

29% Zemljine površine zauzima kopno, a 71% more. Pretvorimo li to u apsolutne brojeve to znači da čak 369 milijuna km² na Zemlji pokriva more, a \"samo\" 149 milijuna km² na Zemlji otpada na kopno.

Površinom najveći ocean i dubinom najdublji ocean na Zemlji je Tihi ocean. Površinom od najvećeg prema najmanjem oceanu: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean, Arktički ocean.

Svjetsko more naziv je za cjelinu na Zemlji koju čine sva mora spojena u jedno.

Tihi ocean ili Pacifički ocean naziv je najvećeg i najdubljeg oceana na Zemlji. Ferdinand Magellan pomorac je koji je u 16. stoljeću oplovio svijet i dodijelio ime Tihome oceanu zbog njemu tada neobične tišine koju je zatekao ploveći njime.

Kada prepolovimo Zemlju polutka na kojoj se nalazi najveći dio kopna naziva se kopnenom polutkom, a polutka na kojoj se nalazi najveći dio mora naziva se vodenom polutkom.

Kada prepolovimo Zemlju polutka na kojoj se nalazi najveći dio kopna naziva se kopnenom polutkom, a polutka na kojoj se nalazi najveći dio mora naziva se vodenom polutkom.

Površina Zemlje izražena u četvornim kilometrima iznosi 510 milijuna.

Stari svijet je naziv za prve kontinente na kojima su se razvile prve civilizacije. U Stari svijet ubrajamo Afriku, Aziju i Europu.

Površinom najveći ocean i dubinom najdublji ocean na Zemlji je Tihi ocean. Površinom od najvećeg prema najmanjem oceanu: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean, Arktički ocean.

Kopno nije jedinstvena cjelina već je morem podijeljeno na nekoliko većih dijelova i niz manjih dijelova. Najveće kopnene cjeline nazivamo kontinentima. Površinom najveći kontinent je Azija, a slijede Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Antarktika, Europa i Australija i Oceanija. Australija osim što je površinom najmanji kontinent ona je i brojem stanovnika najmanji kontinent.

Na vodenoj polutki udio kopna je 9%, a mora 91% dok je na kopnenoj polutki udio kopna 49%, a mora 51%. To znači da je više mora i na kopnenoj polutci u odnosu na površinu kopna.

Kopno nije jedinstvena cjelina već je morem podijeljeno na nekoliko većih dijelova i niz manjih dijelova. Najveće kopnene cjeline nazivamo kontinentima. Površinom najveći kontinent je Azija, a slijede Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Antarktika, Europa i Australija i Oceanija. Australija osim što je površinom najmanji kontinent ona je i brojem stanovnika najmanji kontinent.

Europa i Azija zapravo nisu fizički podijeljene već je između njih dogovorena prirodna granica. Euroazija je kopnena cjelina koju čine spojene Europa i Azija.

Najveće kopnene cjeline nazivamo kontinentima. Površinom najveći kontinent je Azija, a slijede Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Antarktika, Europa i Australija i Oceanija. Australija osim što je površinom najmanji kontinent ona je i brojem stanovnika najmanji kontinent.

Kopno nije jedinstvena cjelina već je morem podijeljeno na nekoliko većih dijelova i niz manjih dijelova. Najveće kopnene cjeline nazivamo kontinentima. Površinom najveći kontinent je Azija, a slijede Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Antarktika, Europa i Australija i Oceanija. Australija osim što je površinom najmanji kontinent ona je i brojem stanovnika najmanji kontinent.

Antarktika je posljednji otkriveni kontinent na Zemlji i spada u kontinente Novog svijeta. Prema nekim podjelama Antarktika se ubraja u kontinent Najnovijeg svijeta jer je posljednja otkrivena.

Atlantski ocean je ocean koji se nalazi zapadno od Europe i Afrike.

Između Europe i Azije ne postoji izražena kopnena granica. Prirodna granica između Europe i Azije je dogovorena, a prati: planinu Ural, rijeku Ural, Kaspijsko jezero, Kavkaz, Crno more, Bospor, Mramorno more i Dardanele. Politička granica između Europe i Azije ne poklapa se s prirodnom granicom već ona prati zapadnu granicu Ruske Federacije. Potraži navedene prirodne cjeline koje čine prirodnu granicu između Europe i Azije u svome školskom geografskom atlasu na geografskoj karti Europe.

Na vodenoj polutki udio kopna je 9%, a mora 91% dok je na kopnenoj polutki udio kopna 49%, a mora 51%. To znači da je više mora i na kopnenoj polutci u odnosu na površinu kopna.

Površinom najveći ocean i dubinom najdublji ocean na Zemlji je Tihi ocean. Površinom od najvećeg prema najmanjem oceanu: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean, Arktički ocean.

Južna i Sjeverna Amerika su kontinenti koji u svome nazivu sadrže neke od glavnih strana svijeta.

Pomorski promet danas je najslobodniji i najjeftiniji oblik prijevoza. Upravo zbog toga veliki udio svjetske trgovine odvija se upravo pomorskim putem.

Oceani su najveće vodene površine na Zemlji i dijelovi su svjetskog mora.

Kopno nije jedinstvena cjelina već je morem podijeljeno na nekoliko većih dijelova i niz manjih dijelova. Najveće kopnene cjeline nazivamo kontinentima. Površinom najveći kontinent je Azija, a slijede Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Antarktika, Europa i Australija i Oceanija. Australija osim što je površinom najmanji kontinent ona je i brojem stanovnika najmanji kontinent.

Na vodenoj polutki udio kopna je 9%, a mora 91% dok je na kopnenoj polutki udio kopna 49%, a mora 51%. To znači da je više mora i na kopnenoj polutci u odnosu na površinu kopna.

Sva mora na Zemlji povezana su u cijenu koja se naziva svjetskim morem. Najveće vodene površine na Zemlji nazivaju se oceanima, a razlikujemo pet oceana: Atlantski, Južni, Arktički, Indijski i Tihi ocean.

Tihi ocean najveći je ocean na Zemlji. Po površini ga slijedi Atlantski ocean, zatim Indijski ocean i dva najmanja su Južni i Arktički ocean.

Europa i Azija bez obzira što nisu fizički razdvojene na dva kontinenta, smatraju se odvojenim kontinentima zbog različite kulture, povijesnih razloga te same tradicije.

Tihi ocean ili Pacifički ocean naziv je najvećeg i najdubljeg oceana na Zemlji. Ferdinand Magellan pomorac je koji je u 16. stoljeću oplovio svijet i dodijelio ime Tihome oceanu zbog njemu tada neobične tišine koju je zatekao ploveći njime.

Stari Grci imali su malo drugačije poimanje Europe i Azije u odnosu na današnje. Oni su smatrali kako je Europa sve zapadno od Bospora i Dardanela, a Azija sve istočno.

Sva mora na Zemlji povezana su u cijenu koja se naziva svjetskim morem. Najveće vodene površine na Zemlji nazivaju se oceanima, a razlikujemo pet oceana: Atlantski, Južni, Arktički, Indijski i Tihi ocean.

Površinom najveći ocean i dubinom najdublji ocean na Zemlji je Tihi ocean. Površinom od najvećeg prema najmanjem oceanu: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean, Arktički ocean.

Ferdinand Magellan, prvi pomorac koji je oplovio svijet dao je ime Tihom oceanu. Ploveći spomenutim oceanom on je zbog mirne plovidbe tome velikom vodenom prostranstvu dao naziv \"tiho more\".

Podjela svijeta na Stari i Novi svijet potiče iz Europe. U kontinente Starog svijeta ubrajamo: Europu, Aziju i Afriku, a u kontinente Novog svijeta ubrajamo: Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju i Oceaniju te Antarktiku.

Početni meridijan prolazi kroz 3 kontinenta, Europu, Afriku i Antarktiku.

Novim svijetom smatraju se kontinenti otkriveni u 15. i 16. stoljeću za vrijeme velikih geografskih otkrića. U Novi svijet ubrajamo Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku, Australiju i Antarktiku.

Mora zauzimaju većinu Zemljine površine, točnije 71% Zemlje ili drugim riječima 361 milijun kilometara kvadratnih. Ostalih 29%, odnosno 149 milijuna kilometara kvadratnih zauzima kopno.

Podjela svijeta na Stari i Novi svijet potiče iz Europe. U kontinente Starog svijeta ubrajamo: Europu, Aziju i Afriku, a u kontinente Novog svijeta ubrajamo: Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju i Oceaniju te Antarktiku.

Vodenu polutku Zemlje dobijemo tako da Zemlju podijelimo na dva dijela tako da na jednome dobijemo što je više mora. Na vodenoj polutci nalazi se čak 91% vode, a samo 9% kopna.

Tihi je ocean, bez obzira na svoje ime koje govori drugačije, ipak najnemirniji od svih oceana. Ferdinand Magellan pomorac je koji je u 16. stoljeću oplovio svijet i dodijelio ime Tihome oceanu zbog njemu tada neobične tišine koju je zatekao ploveći njime.

Površinom najmanji kontinent sjeverno od ekvatora je Europa. Pokušaj navesti uz pomoć školskog geografskog atlasa ostale kontinente koji se nalaze sjeverno od ekvatora.

Grci su razlikovali Europu kao kopno zapadno od morskih prolaza Bospora i Dardanela. S druge strane Azijom su smatrali prostor istočno od tih prolaza.

29% Zemljine površine zauzima kopno, a 71% more. Pretvorimo li to u apsolutne brojeve to znači da čak 369 milijuna km² na Zemlji pokriva more, a \"samo\" 149 milijuna km² na Zemlji otpada na kopno.

Tihi ocean ili Pacifički ocean naziv je oceana koji oplahuje zapadne obale Sjeverne i Južne Amerike. Ferdinand Magellan pomorac je koji je u 16. stoljeću oplovio svijet i dodijelio ime Tihome oceanu zbog njemu tada neobične tišine koju je zatekao ploveći njime.

Kopnenu polutku Zemlje dobijemo tako da Zemlju podijelimo na dva dijela tako da na jednome dobijemo što je više kopna. Takva polutka kada se stvori opet ima više mora u odnosu na kopno (51%/49%).

Ekvator prolazi kroz 2 kontinenta Staroga svijeta, a to su Azija i Afrika.

Površinom najveći ocean i dubinom najdublji ocean na Zemlji je Tihi ocean. Površinom od najvećeg prema najmanjem oceanu: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean, Arktički ocean.

Azija je površinom, a i brojem stanovnika najveći kontinent na svijetu. Površinom je slijede Afrika, Sjeverna pa Južna Amerika, zatim Antarktika, Europa i najmanji Australija.

Europa zajedno sa Azijom čini veliku cjelinu koju nazivamo Euroazija. Europa i Azija bez obzira što su spojeni u jednu cjelinu zbog prošlosti, razlika u kulturi i gospodarskoj razvijenosti smatraju se dvama kontinentima.

Republika Hrvatska nalazi se na kontinentu koji se naziva Europa. Europa je spojena u jedinstvenu cjelinu s Azijom koju nazivamo Euroazija.

Među kontinentima kroz koje prolazi početni meridijan najmanja je Europa. Pokušaj uz pomoć atlasa navesti sve kontinente kroz koje prolazi početni meridijan.

Pomorski promet najjeftiniji je oblik prometa na svijetu te kao takav najkorišteniji. Osim toga, pomorski promet kao takav najviše povezuje svijet.

Među kontinentima kroz koje prolazi početni meridijan najveći kontinent je Afrika. Pokušaj uz pomoć atlasa navesti sve kontinente kroz koje prolazi početni meridijan.

Površinom najveći kontinent je Azija, a slijede Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Antarktika, Europa i Australija i Oceanija. Stoga je vidljivo kako je Sjeverna Amerika najveći kontinent Novoga svijeta.

29% Zemljine površine zauzima kopno, a 71% more. Pretvorimo li to u apsolutne brojeve to znači da čak 369 milijuna km² na Zemlji pokriva more, a \"samo\" 149 milijuna km² na Zemlji otpada na kopno.

Kontinenti su najveće kopnene cjeline na Zemlji, a razlikujemo ih 7. To su: Azija, Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Europa, Australija, Antarktika.

Na vodenoj polutki udio kopna je 9%, a mora 91% dok je na kopnenoj polutki udio kopna 49%, a mora 51%. To znači da je više mora i na kopnenoj polutci u odnosu na površinu kopna.

Antarktika je posljednji otkriveni kontinent na Zemlji i spada u kontinente Novog svijeta. Prema nekim podjelama Antarktika se ubraja u kontinent Najnovijeg svijeta jer je posljednja otkrivena.

Kopno nije jedinstvena cjelina već je morem podijeljeno na nekoliko većih dijelova i niz manjih dijelova. Najveće kopnene cjeline nazivamo kontinentima. Površinom najveći kontinent je Azija, a slijede Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Antarktika, Europa i Australija i Oceanija. Australija osim što je površinom najmanji kontinent ona je i brojem stanovnika najmanji kontinent.

Površinom najveći ocean i dubinom najdublji ocean na Zemlji je Tihi ocean. Površinom od najvećeg prema najmanjem oceanu: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean, Arktički ocean.

Kopno nije jedinstvena cjelina već je morem podijeljeno na nekoliko većih dijelova i niz manjih dijelova. Najveće kopnene cjeline nazivamo kontinentima. Površinom najveći kontinent je Azija, a slijede Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Antarktika, Europa i Australija i Oceanija. Australija osim što je površinom najmanji kontinent ona je i brojem stanovnika najmanji kontinent.