Voda u prirodi

Isparavanje je prijelaz vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje. Voda isparava pri temperaturi od 100°C koja je njena točka vrenja.

Voda se u prirodi može pronaći u 3 agregatna stanja, a to su: tekuće, plinovito i kruto agregatno stanje.

Najveći udio vode na Zemlji nalazi se u tekućem agregatnom stanju. Voda koja se nalazi u tekućem agregatnom stanju može se pronaći u jezerima, rijekama, močvarama ili podzemlju.

Slatka voda na Zemlji za uzima samo 2,5% dok ostalih 97,5% vode je slana voda. Većina slane vode nalazi se u morima, a većina slatke vode u obliku leda i ledenjaka. Čak 96,5% slane vode nalazima se morima, a dodamo li i one s kopna dobijemo 97,5% ukupno slane vode na Zemlji.

Na Zemlji ima svega 2,5% slatke vode. Većina te slatke vode, odnosno nešto manje od 69% nalazi se u ledu i ledenjacima, oko 30% nalazi se u podzemlju, a tek oko 1% slatke vode nalazi se u površinskim tokovima. Od tih 1% slatke vode što se nalazi na površini gotovo 70% se nalazi zaleđeno u tlu, oko 20% u jezerima, a ostalih 10% rijekama, jezerima, živim bićima,...

Voda kroz kruženje vode u prirodi prvo ispari pa se kasnije hlađenjem opet pretvori u tekućinu. Kada voda padne na tlo dio vode završi u površinskim tokovima, a dio u podzemlju. Sva ta voda kasnije, uglavnom kroz rijeke se vrati u more gdje opet započinje ciklus kruženja vode.

Oblaci su nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala u atmosferi. Razlikujemo više vrsta oblaka pa tako na primjer imamo na primjer ciruse, stratuse, kumuluse, kumulonimbuse (donose najviše padalina),...

Kondenzacija je prijelaz vode iz plinovitog u tekuće agregatno stanje. Isparavanje je s druge strane suprotna pojava od kondenzacija i označava prijelaz vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.

Slatka voda uglavnom se nalazi u podzemlju, a ne na površini Zemlje. Vodu u podzemlju nećemo naći samo u tekućem obliku već je možemo naći i u obliku leda.

Najveći udio vode na Zemlji nalazi se u tekućem agregatnom stanju. Voda koja se nalazi u tekućem agregatnom stanju može se pronaći u oblacima, jezerima, rijekama, močvarama ili podzemlju.

Isparavanje je prijelaz vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje. Voda isparava pri temperaturi od 100°C koja je njena točka vrenja.

Voda u prirodi kruži i ne nestaje. Kruženjem vode u prirodi voda samo mijenja agregatno stanje u kojemu se pojavljuje.

Kondenzacija je prijelaz vode iz plinovitog u tekuće agregatno stanje. Isparavanje je s druge strane suprotna pojava od kondenzacija i označava prijelaz vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.

Sunce je glavni izvor svjetlosti i topline na Zemlji. Sunčeve zrake ujedno zagrijavaju i vodi pod čijim djelovanje ona najviše isparava, odnosno prelazi iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.

Gotovo 70% slatke vode na Zemlji nalazi se u obliku leda i ledenih pokrova. Najviše takve vode sačuvano je oko polova u ledenjacima.

Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala koje se nalaze u atmosferi. Do nastanka oblaka može doći zasićenjem zraka vodenom parom ili smanjenjem temperature zraka do temperature rosišta.

Voda u krutom stanju zove se led. Većina slatke vode na Zemlji nalazi se upravo u obliku leda i ledenih pokrova. Vodu u krutom stanju možemo pronaći i u oblacima u obliku kristala leda.

Na Zemlji imamo čak 97% slane vode u odnosu na 3% slatke vode. Od sve vode na Zemlji nama je omogućeno tek 0,5% vode koju možemo konzumirati.

Plavom bojom na preglednim geografskim kartama prikazuju se vode. Razmisli i pokušaj se prisjetiti što se prikazuje zelenom bojom na preglednim geografskim kartama.

Voda se u prirodi može pronaći u 3 agregatna stanja, a to su: tekuće, plinovito i kruto agregatno stanje. Voda u plinovitom agregatnom stanju naziva se vodena para i nalazi se u zraku, a u krutom stanju led kojega ćemo najviše naći oko polova.

Voda kroz kruženje vode u prirodi prvo ispari pa se kasnije hlađenjem opet pretvori u tekućinu. Kada voda padne na tlo dio vode završi u površinskim tokovima, a dio u podzemlju. Sva ta voda kasnije, uglavnom kroz rijeke se vrati u more gdje opet započinje ciklus kruženja vode.