Uzduž i poprijeko Hrvatskom

Današnji izgled hrvatske posljedica je brojnih povijesnih događaja koji su mijenjali državne granice. Kada kažemo povijesni događaji, misli se na brojne ratove i sukobe koje je Hrvatska vodila kroz prošlost kako bi očuvala svoj prostor.

Dužina hrvatske kopnene granice iznosi 2370,5 kilometara. Najdužu granicu, nešto malo dužu od 1000km, Hrvatska ima s Bosnom i Hercegovinom, dok najkraću granicu ima s Crnom Gorom, svega 20-ak kilometara.

Hrvatska sa Srbijom graniči na istoku državu na rijeci Dunav, a sama granica sa Srbijom iznosi 325,8km. Navedena granica utvrđena je nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom ima najdužu kopnenu granicu s duljinom od čak 1010,9km. Granica s Bosnom i Hercegovinom prati rijeku Savu i rijeku Unu te planine Plješivicu, Dinaru i Kamešnicu. Većina ove granice utvrđena je u 17. i 18. stoljeću.

Hrvatska sa Crnom Gorom ima najkraću kopnenu državu o odnosu na sve ostale susjedne države, a to je 19,5 km. Hrvatska sa Crnom Gorom graniči na jugu države na poluotoku koji se naziva Prevlaka, a utvrđena je nakon Drugog svjetskog rata.

Žumberačka gora dio je prirodne granice između Hrvatske i Slovenije. Na Žumberačkoj gori Hrvatska se spori sa Slovenijom oko Svete Gere koja je prema arbitraži pripala Hrvatskoj, ali slovenska vojska i dalje kontrolira navedeni prostor.

Hrvatska na osnovu sličnih geografskih posebnosti i povijesnih razloga ima niz tradicijskih regija, a neke od njih su: Slavonija, Baranja, Podravina, Hrvatsko zagorje, Dalmacija, Lika, Istra,... Bitno je za naglasiti kako se tradicijske regije ne poklapaju teritorijalno s geografskim regijama.

Kopnena granica Republike Hrvatske iznosi 2370,5km. Najdužu kopnenu granicu Republika Hrvatska ima s Bosnom i Hercegovinom, a najkraću sa Crnom Gorom.

Granica između Hrvatske i Srbije nastala je nakon Drugog svjetskog rata koji se odvio od 1939. do 1945. godine, odnosno sredinom 20. stoljeća.

Hrvatska s Mađarskom ima 355,2km granice koja prati najvećim dijelom tok rijeke Drave, ali prati i tok rijeke Mure. Granica na Dravi ujedno je i najstariji granični odsječak u Hrvatskoj, a utvrđen je još u 10. stoljeću.

Županije su upravno-teritorijalne jedinice na koje je podijeljena Republika Hrvatska te ih ima 20 uz Grad Zagreb kao 21. županiju.

Prirodna granica između država znači da granica prati neke prirodne cjeline kao što su na primjer planine i rijeke. Primjer toga je rijeka Dunav koja je granica sa Srbijom na istoku Hrvatske.

Površina Republike Hrvatske iznosi 56 594km². Ukoliko dodamo još 31 479m² obalnoga mora, možemo reći da ukupna površina Republike Hrvatske iznosi 88.073km².

Dogovorena granica između Hrvatske i Slovenije u Istri i Međimurju dogovorena je u 20. stoljeću, a ostatak granice je dogovoren još u srednjem vijeku.

Površina kopna Republike Hrvatske iznosi 56 594 četvornih kilometara. Pridodamo li tome broju i površinu obalnog mora koja iznosi 31 479 četvornih kilometara, ukupna površina Republike Hrvatske je 88 073 četvornih kilometara.

Rijeka Drava prirodna je granica između Hrvatske i Mađarske. Osim rijeke Drave, izraženiju prirodnu granicu Hrvatske i Mađarske čini i rijeka Mura.

Republika Hrvatska je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb. Grad Zagreb se posebno izdvaja jer je glavni grad Hrvatske, a ujedno i središte gospodarstva u Hrvatskoj. Županije se razlikuju prema broju stanovnika i površini među kojima je Ličko-senjska površinom najveća, a ujedno brojem stanovnika najmanja.

Hrvatska najkraću kopnenu granicu ima s Crnom Gorom na jugu. Granica Hrvatske i Crne Gore dugačka je tek 22,6km, a usporedbe radi Hrvatska granicu s Bosnom i Hercegovinom dijeli na dužini od 1010,9km.

Tradicijske regije su pokrajine oblikovane povijesnim razlozima i dijelom sličnim geografskim posebnostima. Na primjer kao geografska posebnost može biti slična kuhinja, odnosno tradicionalna kuhinja kako to danas nazivamo.

Rijeka Sava uz rijeku Unu prirodna je granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Osim Save i Une, prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom čine i rijeka Glina te planine Plješivica, Kamešnica i Dinara.

Županije su upravno-teritorijalne jedinice na koje je podijeljena Republika Hrvatska te ih ima 20 uz Grad Zagreb kao 21. županiju.

Na rijeci Dravi nalazi se najstariji granični odsječak u Hrvatskoj.

Osim kopnene površinu, hrvatski državni prostor obuhvaća i obalno more čija površina iznosi 31 479 kilometara kvadratnih.

Grad Zagreb je jedini grad u Hrvatskoj koji ima status županije. Grad Zagreb zbog svoje političke i gospodarske važnosti te velikog broja stanovnika dobio je ovakav status.

Rijeka Drava prirodna je granica između Hrvatske i Mađarske. Osim rijeke Drave, izraženiju prirodnu granicu Hrvatske i Mađarske čini i rijeka Mura.

Dinara je planina koja je dio planinskog lanca Dinaridi te predstavlja prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a na njoj se nalazi i najviši vrh Republike Hrvatske pod imenom Dinara ili Sinjal.

Hrvatska ima kopnenu granicu s čak 5 država, a to su: Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srbija, Mađarska i Slovenija. Osim kopnene granice, Hrvatska ima i morsku granicu s Italijom na Jadranskom moru.

Hrvatska na moru graniči s Italijom. Osim Italije, Hrvatska ima granicu i s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom na moru, s Bosnom i Hercegovinom dio granice na moru se nalazi oko grada Neuma, a s Crnom Gorom dijeli Bokokotorski zaljev.

Površina Republike Hrvatske iznosi 56 594km². Ukoliko dodamo još 31 479m² obalnoga mora, možemo reći da ukupna površina Republike Hrvatske iznosi 88.073km².

Hrvatska sa Slovenijom ima 659,1km granice koja prati neke prirodne cjeline. Tako granicu Hrvatske i Slovenije čine: rijeka Dragonja, rijeka Sutla, rijeka Bregana, rijeka Čabranka, rijeka Kupa, Žumberačka gora i Maceljsko gorje. Granica sa Slovenijom utvrđena je u srednjem vijeku, a dio granice u Međimurju i Istri u 20. stoljeću.

Tradicijske regije u Republici Hrvatskoj (npr. Lika, Dalmacija, Kvarner...) ne poklapaju se s geografskim regijama. Razlog zbog kojeg se granice ovih regija ne poklapaju leži ponajviše u povijesnim razlozima.

Republika Hrvatska graniči s ukupno 6 država: Mađarskom, Srbijom, Italijom (na moru), Crnom Gorom, Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom.

Upravno-teritorijalne jedinice u Hrvatskoj koja ima zajednička prometna, gospodarska, povijesna i druga obilježja.

Hrvatska najkraću kopnenu granicu ima s Crnom Gorom na jugu. Granica Hrvatske i Crne Gore dugačka je tek 22,6km, a usporedbe radi Hrvatska granicu s Bosnom i Hercegovinom dijeli na dužini od 1010,9km.

Oblik Republike Hrvatske često se povezuje s izgledom potkove pa se takav oblik naziva i hrvatskom potkovom. Osim potkove oblik Hrvatske podsjeća i na roščić, pticu u letu i zmaja.

Hrvatska najkraću kopnenu granicu ima s Crnom Gorom na jugu. Granica Hrvatske i Crne Gore dugačka je tek 22,6km, a usporedbe radi Hrvatska granicu s Bosnom i Hercegovinom dijeli na dužini od 1010,9km.